Ostavinski postupak i dosjelost

[Spinn]

Vodi se ostavinski postupak nakon osobe koja je umrla 1960-ih.

Usmeno je između umrlog i nasljednika dogovoren način diobe, i nasljednica kojoj je pripala jedna kuća je u nesmetanom posjedu već tih 50+ godina. Tj., nasljednica pa njena kćer.

Stanje u z.k. nije nikad sređivano, a sad kad je pokrenut ostavinski postupak u njemu sudjeluje 20-ak osoba od kojih 6 ili 7 polaže pravo i na gore navedenu kuću.

Kako postoje izjave svjedoka, susjeda, o nesmetanom posjedu, i razni računi i izjave majstora koji su izvodili opsežne radove na kući, može li se već u ostavinskom postupku to priložiti i zatražiti utvrđenje vlasništva po osnovi dosjelosti ili se to svakako mora u parnici?

Ako mora u parnici, može li se ista pokrenuti odmah, i prije završetka ostavinskog postupka?

[Matrix]

može li se već u ostavinskom postupku to priložiti i zatražiti utvrđenje vlasništva po osnovi dosjelosti

Ne.

Nužna je parnica.

Ako mora u parnici, može li se ista pokrenuti odmah, i prije završetka ostavinskog postupka?

koga bi tužili,budući da je u takvoj parnici nužno tužiti upisanog vlasnika,koji je u konkretnom slučaju davno umro.

[Spinn]

Brzo i koncizno.

Zahvaljujem.

[felixx]

 

koga bi tužili,budući da je u takvoj parnici nužno tužiti upisanog vlasnika,koji je u konkretnom slučaju davno umro.

 

Uvijek se formalno tuži upisanog vlasnika.

I u dobrom djelu, čak i većini takvih slučajeva radi se o umrloj osobi, a stjecanje dosjelošću tada eventualno osporavaju potencijalni nasljednici.

 

Ne vidim zašto se i u ovom slučaju ne bi podnijela tužba prije ostavinske rasprave i ista sa svim argumentima tamo priložila.

 

To bi prije svega ubrzalo postupak.

 

Javni bilježnik je javni službenik, i dužnost mu je da zastupa sve stranke. On bi mogao objasniti ovima koji imaju želju osporavati dosjelost da ta nasljednica ima vrlo solidne argumente , i iako on ne može predvidjeti ishod , velika je vjerojatnost da ona taj spor dobije. A ako i izgubi, oni bi onda bili dužni nadoknaditi joj ulaganja za koja ima sve dokaze, itd...

 

Tako bi mnogi od onih koji žele osporavati stjecanje dosjelošću još jednom razmislili i možda ipak pristali da se postigne kakav za njih povoljniji dogovor u pogledu ostatka imovine. Stjecanje dosjelošću tim je vjerojatnije ako se većina potencijalnih nasljednika odrekne nasljedstva i time na neki način posredno prizna da nekretninu već smatraju vlasništvom posjednice. Oni onda u tom smislu mogu i svjedočiti u njenu korist.

 

Sasvim izvjesno ovdje se ne radi o nekretnini velike vrijednosti, jer vjerojatno nitko u takvu nekretninu ne bi znatno ulagao a da ne riješi imovinskopravne odnose. A ako potencijalnih osporavatelja ima 6-7, nitko od njih onda ne može realno dobiti više od nekoliko tisuća eura (jer mora računati i na obavezu povrata posjednici ulaganja u kuću).

Žele li uistinu voditi za njih krajnje neizvjestan sudski spor i riskirati troškove za tako malu vrijednost?

 

Pritom, oni bi ako i dobiju spor naslijedili tek male udjele u toj nekretnini, a posjednica bi bila većinski suvlasnik ako se većina nasljednika odrekne tog djela nasljedstva u njenu korist.

Što bi oni onda s tim suvlasništvom? Ne mogu izbaciti posjednicu, ne mogu svoj dio praktično nikome prodati osim njoj za sitne novce...

 

Sve to treba lijepo prezentirati tamo, i potaknuti da se odmah svi dogovore.

[Matrix]

U procesnom smislu je nedopustivo pokrenuti i voditi postupak protiv umrle osobe,na što upućuje odredba članka 212.ZPP ""postupak se prekida kad stranka umre"".

[felixx]

U procesnom smislu je nedopustivo pokrenuti i voditi postupak protiv umrle osobe,na što upućuje odredba članka 212.ZPP ""postupak se prekida kad stranka umre"".

 

Taj članak ne govori o obustavi postupka , nego o (privremenom?) prekidu.

Da sad ne ulazimo u dublje rasprave što i kako, pogledajte čl. 215. ZPP:

"Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članu 212. toč. 1. do 5. ovog zakona nastavit će se kad nasljednik ili staratelj ostavštine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine."

 

Kada se protiv umrle ili nestale/nedostupne osobe ne bi mogao pokrenuti postupak za stjecanje dosjelošću, onda to tek ne bi imalo smisla.

[Matrix]

Članak koji sam citirao negovori ali upućuje na izneseni stav,naime ako će sud prekinuti postupak zbog smrti stranke,kako će onda uopće dopustiti da se parnica pokrene.