Kako vratiti novac za neučinjenu uslugu

[filipina]

Na koji način mogu tražiti svoj novac nazad od osobe koja je primila novac, a nije ispoštovala dogovor. Ustvari bilo je ovako: Moj muž, bez mog odobravanja je dao veću količinu novca čovjeku koji je za uzvrat obećao pronaći sinu posao u struci. Ja sam očajna jer je već prošlo 3 godine, ali od posla ništa. Moj muž se još uvijek nada pozitivnom ishodu. Kad traži povrat novca ovaj dotični "gospodin" uvijek ima izgovor.  Pošto smo mu dali novac bez ikakvog dokaza, potpisa itd. Da li i na koji način mogu tražiti taj naš novac nazad jer očito od posla ništa.

[Ruby_Danderfluff]

Možete usmeno ili pisano, ali se bojim da bez dokaza doista nema ništa. Jedino možete upozoriti gospodina da su i primanje mita i primanje mita u gospodarskom poslovanju kaznena djela i da ćete ga prijaviti za ta kaznena djela, ali tada i sebe i supruga izlažete kaznenom progonu za davanje mita.

[G-man]

Na vašem mjestu, ja bih ovo "progutao", u protivnom izlažete i supruga mogućnosti kaznenog progona za davanje mita. Plus, sama navodite da nemate ništa od dokaza doli vaše riječi, što je vrlo klimavo.

Ovakvo postupanje ne može se poistovjećivati sa domenom pružanja usluga. Odnosno može, ali se tu radi o nezakonitim uslugama.

[Nida]

S obzirom da se ne radi o zakonitom posredovanju pri zaposljavanju bojim se da ste prevareni. 

Pretpostavljam da se radi o poslu u javnoj sluzbi.

Davanje i primanje mita je kazneno djelo stoga sudski niste zasticeni.

A moralno, sto se mene tice, s obzirom na ucestalost takvog zaposljavanja trebali bi dati vec neku sudsku zastitu, ali sumnjam da ce to formalno ozakoniti

Ako se ne mozete s njim dogovoriti da to ispostuje ...

[ledena_kisa]

Pretpostavka ne mora biti točna.

Kad se radi o nezakonitom posredovanju, onda nema ni prevare. Svaki nezakoniti posao snosi rizik i posljedicu koja je ovdje nastupila.

[G-man]

, Nida je napisao:

A moralno, sto se mene tice, s obzirom na ucestalost takvog zaposljavanja trebali bi dati vec neku sudsku zastitu, ali sumnjam da ce to formalno ozakoniti

KZ iz 1997. (koji je bio na snazi do 31/12/2012) je imao poprilično snažnu (i po meni, pretjeranu) zaštitu u slučaju davanja mita na zahtjev službene ili odgovorne osobe, tako da je, ukoliko je kod davatelja mita nastupilo naknadno buđenje savjesti i realizacije da ono što je napravio nije u redu (tzv. effective regret učinak što je i trebao biti pravi smisao te odredbe) ili pak u slučaju nezadovoljstva "plaćenom" uslugom te posljedično podnošenja kaznene prijave, predviđao obvezno oslobođenje od kazne za davatelja mita (čl. 348. st. 3. "starog" KZ-a).

Problem kod ovakve odredbe ležao je u tome što je ona vezala sudu ruke, tako da su isti tretman pred očima zakona i na sudu imali oni koji su doista požalili svoj postupak (što ima opravdanje za oslobođenje), kao i oni čiji motivi su bili čisto vindiktivne naravi, i rezultat nezadovoljstva kvalitetom "plaćene" usluge (oslobođenje ne dolazi u obzir, osobno bi ih čak i strože kaznio samo zbog tog motiva prijave). Aktualni KZ to je promijenio, tako da sada umjesto obveznog oslobođenja imamo osnovu za fakultativno oslobođenje od kazne što sudu "vraća" njegovu ulogu, a ta je da on procijeni, od slučaja do slučaja, hoće li ili ne oslobađati davatelje mita kazne.

Sve navedeno davatelja mita ne ekskulpira odgovornosti, samo ga potencijalno lišava kazne, jer kazneno djelo je kazneno djelo (osim ako zakon drugačije kaže u vidu izostanka nekog od elemenata kaznenog djela).