Jump to content
RoMario

Tužba i presuda utvrđivanja brane stečevine!?

Preporučene objave

Poštovani, molim Vas za odgovor i savjet za slijedeće.

Naime djed mi je prepisao darovnim ugovorom nekretninu prije nekoliko godina i ostavio za moje roditelje pravo plodouživanja.

Nakon toga je baka pokrenula tužbu da joj priznam 1/2 nekretnine te naznačila vrijednost spora 40.000,00 kn jer je nekretnina plaćena 80.000,00 kn. No međutim kako je u tu nekretninu unazad 20 godina uloženo puno te sada vrijedi 500.000,00 kn zanima me da li ima pravo dobiti 1/2 budući je to tada predstavljalo njihovu bračnu stečevinu (dok je kuća bila na djedu). Uglavnom neki dan sam dobio prvostupanjsku presudu Općinskog suda na temelju koje traže da joj priznam ili će u protivnom u roku 15 dana prijeći 4/6 dijela u njezino vlasništvo te da moram platiti troškove suda. U obrazloženju ima svakakvih nebuloza napisanih od kojih su da je valjalo preusuditi tako budući da se stecena prava stite. Pa u tom se slucaju mora stititi i moje pravo vlasnistva zajamceno Ustavom,zar ne? Dali bi bio dobar potez kuću prebaciti na nekoga drugoga.

Ostaje mi žalba drugostupanjskome sudu.

Molim Vas za savjet i iskustva.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Dali bi bio dobar potez kuću prebaciti na nekoga drugoga.

pretpostavka da je u zemljisnim knjigama izvrsena zabiljezba spora,koja u smislu

čl. 81. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ima učinak da pravomoćna presuda, donesena u povodu tužbe, djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom uredu.

No,sve i da nije upisana zabiljezba spora,nevidim sto dobijate ako postupite kao u citiranom tekstu,osim sto produzujete agoniju i uvlacite u drugi postupak novog stjecatelja nekretnine.

Sto vi tocno zelite da osporite,odnosno da pobijate zalbom,dali presudu u cjelosti ili u odredjenim dijelovima.Da li ste u prvostepenom postupku iznijeli sve svoje prigovore,cinjenice i dokaze,buduci da nove cinjenice i dokaze zalbeni sud nece prihvatiti,izuzetak ako iste niste mogli predociti u prvostepenom postupku,sto valja obrazloziti.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Mislio sam kada bi nekretninu prepisao na majku koja je nositelj prava plodouzivanja.

Zelim osporiti cinjenicu da tuziteljici ne dam 4/6 dijela nekretnine koju presudom dobiva jer sam u nekretninu ulozio 10 puta vise nego sto je placena.

Isto tako je djed nekretninu prepisao darovnim ugovorom svojevoljno, i to je izjavio na sudu ali je nazalost u meduvremenu umro.

Znaci nekretnina mi je prepisana darovnim ugovorom, a tuziteljica zeli da joj dam pola (ponavljam da su vrijednost spora naveli da je 40.000,00 kn) ali je vrijednosti iste kako sam vec napisao 500.000,00 kn sto onda znaci da joj pripada pod tih 4/6 dijela u kunama oko 200.000,00 koje sam ja ulozio u prethodnih 20 godina. Nema smisla, buduci da sud nije proveo vjestacenje, uvidaj i ostale parnicne radnje koje je trebao napraviti a za koje sam mu iznio da je u nekretninu ulozeno jako puno.

Isto tako cinjenica da je to njihova bracna stecevina mene ne zanima jer posteno sam ju dobio i u nju ulozio cak i onda kada nije bila moja pa sve do danas.

Tako da presudu pobijam u cjelosti. Sud je na temelju tuziteljicinog iskaza da je djed malo vise radio i zaradivao dodijelio da su njegovi udjeli u toj nekretnini bili 60 % a a njezini 40 % pa stoga donosi takvu presudu da joj priznam 4/6 dijela

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Sto mi preostaje ako drugostupanjski sud odbije zalbu. Da li mi se isplati ici na reviziju pa kasnije na ustavnu tuzbu? Nisam upucen u to da li se to sto dodatno placa?

Jer moje vlasništvo je ustavom zajamčeno i takvim nacinom mi se dio oduzima bez da se utvrdilo strucno kolika joj je cijena i da li taj netko s obzirom da je godine 95 kada je kupljena polovina vrijedila 40.000,00 kn a sada vrijedi 250.000,00 kuna. I taj netko nikada nije na njoj prebivao dok sam ju ja odrzavao da bude u dobrome stanju i ulagao u nju.

Da li taj netko tako lako moze dobiti gore spominjanu 4/6 dijela bez da je utvrdeno svim potrebitim cinjenicama koje je prvostupanjski sud propustio uciniti iako sam u podnescima to naznacivao.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Sud je na temelju tuziteljicinog iskaza da je djed malo vise radio i zaradivao dodijelio da su njegovi udjeli u toj nekretnini bili 60 % a a njezini 40 % pa stoga donosi takvu presudu da joj priznam 4/6 dijela

 

Ovdje nešto ne štima s matematikom. Što sud piše u obrazloženju - otkuda 4/6?

 

Inače, svidjelo se to vama ili ne - i sami priznajete da je nekretnina bračna stečevina, te samim time baka ima pravo na njezin idealni dio, budući da djed nije mogao raspolagati njenom imovinom. Koliki je njen dio ovisi o vremenskom trenutku stjecanja, a kako navodite da je to bilo 1995., primjenjuje se Zakon o braku i porodičnim odnosima, koji kaže da se udio bračnog druga u imovini koja predstavlja bračnu stečevinu računa ovisno o doprinosu tog bračnog druga u stjecanju te imovine.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Navodite kako je pokojni djed to svojevoljno darovao te da ste vi to posteno stekli,sto po vama uziva Ustavnu zastitu,no takvim navodima nema mjesta,buduci da djed nije mogao raspolagati bakinim udjelom u bracnoj stecevini bez njene suglasnosti,nadalje radi se o besplatnom pravnom poslu u odnosu predak-potomak,tako da je vama vrlo dobro poznata cinjenica da se radi o bracnoj stecevini,sto pobija navod postenja..

<<Prema

odredbi članka 277. ZBPO-a, određeno je da imovina koju su bračni drugovi stekli

radom za vrijeme trajanja b račnezajednice ili koja potječe iz te imovine, njihova je

zajednička imovina, dok je odredbom članka 283. st. 1. istog Zakona propisano da

zajedničkom imovinom bračni drugovi raspolažu sporazumno, a stavkom 2. istog

članka da svojim udjelom u zajedničkoj imovini jedan bračnidrug ne može

samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom među živima jer u protivnom

takvo raspolaganje ne bi bilo u skladu s odredbom čl. 103. ZOO-a (sada 322. st. 1.

ZOO-a) kojom je određeno da je ugovor, koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske,

prisilnim propisima, te moralu društva, ništav ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje

na neku drugu sankciju, ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo”>>

(VSRH Rev 798/05-2 od 4. 4. 2006.).

Po pitanju vjestacenja,treba te znati,da je stranka duzna predloziti sve dokaze koji ce se izvesti na glavnoj raspravi,pa tako i predloziti vjestacenje,sto vi ocito niste,naime vi ste iznosili cinjenice kako ste ulagali u nekretninu i povecali njenu vrijednost ali to nicim niste dokazali,a imali ste priliku.Varate se ako ste mislili da ce to sud uraditi na svoju ruku,jer to ste Vi trebali predloziti.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

A da li je kasno u zalbi drugome stupnju navesti da se vrati sudu prvom stupnja i da se to ucini kako bi se donijela pravilna presuda jer je nemoguce da ista dobija nesto sto ju sada ne pripada, zanci povecanu vrijednost nekretnine?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Napominjem da je djed to napravio jer je bilo 1/1 na njemu i da se ona s time tada složila pa se poslje predomislila.

Sud nije utvrdio sve činjenice pri donosenju presude, po meni. POkusavam biti realan u svemu pa mi nikako ne stima dok je 2009 prvi put donio odluku u moju korist dok je nakon sto se ona zalila Zupanijskom sudu sada presudio unjezinu korist.

A nista onda podnijet cu reviziju posto je sada vrijedenost nekretnine vise od 100.000,00 kn

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

 

A nista onda podnijet cu reviziju posto je sada vrijedenost nekretnine vise od 100.000,00 kn

revizija pod upitnikom,buduci da je za njenu dopustenost potrebna vrijednost spora 200.000,ooKN.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
jer je nemoguce da ista dobija nesto sto ju sada ne pripada, zanci povecanu vrijednost nekretnine?

da li ste u prvostupanjskom postupku dokazali povecanu vrijednost nekretnine.

Misljenja sam da je revizija na koju aludirate cisti promasaj,iz razloga sto bi isticali revizijske navode,u smislu da su nizestupanjski sudovi propustili odluciti o necemu sto vi uopce niste ni zahtijevali od suda,niti dokazali takve cinjenice,glede cega je moguce da pokrene te tuzbu sa obvezno-pravnim zahtjevom za isplatu zbog povecanja vrijednosti nekretnine.Podnosenje ove tuzbe sud nebi mogao odbaciti iz razloga pravomocno presudjene stvari,buduci da se o ovom zahtjevu i nije raspravljalo u prednom postupku,no naravno da je pozeljna konsultacija s odvjetnikom.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Sve OK Matrix :palac:, a glede revizije (redovne) bi samo potvrdio kako bi ista bila odbačena jer ne zadovoljava kriterij VPS-a, a izvanredna revizija pak je znanstvena fantastika u ovom predmetu.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Najprije da Vam se zahvalim na odgovorima i savjetima.

Naime ovo je presuda Općinskog suda protiv koje imam pravo izjaviti žalbu Županijskom sudu.

Mislim da je za reviziju potrebna vrijednost od više od 100.000,00 kn a ne 200. kako ste naveli?

Ponavljam kako je nekretnina u vrijeme kupnje imala vrijednost koja je sudu poznata od 80.000,00 kn, a sada ima zasigurno blizu 500.000,00 kn.

Ovaj sud uopće nije utvrđivao kolika joj je vrijednost, niti je naveo koliko sam ja uložio iako mu se dalo na znanje već je samo presudio sa puno obrazloženja da tužiteljica ima pravo po tim omjerima doprinosa na 40 % nekretnine.

Iz tih razloga vidim podnošenje žalbe, revizije i dr. pa ako je potrebno i tužbe koju ste mi savjetovali.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Naime ovo je presuda Općinskog suda protiv koje imam pravo izjaviti žalbu Županijskom sudu.

POkusavam biti realan u svemu pa mi nikako ne stima dok je 2009 prvi put donio odluku u moju korist dok je nakon sto se ona zalila Zupanijskom sudu sada presudio unjezinu korist.

pojavila se nejasnoca u vezi presude,buduci da ste pominjali kako je o presudi odlucivao Zupanijski sud,no sad je jasno da Zupanijski sud nije preinacio presudu ,vec rjesenjem istu ukinuo i postupak vratio Opcinskom sudu na ponovno odlucivanje,koji donosi novu presudu u korist bake,

buduci da se ipak radi o nepravomocnoj presudi,imate mogucnost izjaviti zalbu,zbog cega je preuranjeno raspravljati o izvanrednim pravnim lijekovima.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Mislim da je za reviziju potrebna vrijednost od više od 100.000,00 kn a ne 200. kako ste naveli?

 

novela članka 382. ZPP-a sadržana u članku 29. Zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. Nov., br. 57/11) je neke odredbe

bitno promijenila,glede cega

Članak 382. st.1. tacka 1. ZPP-a sada glasi:

Stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude:

1)ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kuna,..

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Ovdje nešto ne štima s matematikom. Što sud piše u obrazloženju - otkuda 4/6?

 

Inače, svidjelo se to vama ili ne - i sami priznajete da je nekretnina bračna stečevina, te samim time baka ima pravo na njezin idealni dio, budući da djed nije mogao raspolagati njenom imovinom. Koliki je njen dio ovisi o vremenskom trenutku stjecanja, a kako navodite da je to bilo 1995., primjenjuje se Zakon o braku i porodičnim odnosima, koji kaže da se udio bračnog druga u imovini koja predstavlja bračnu stečevinu računa ovisno o doprinosu tog bračnog druga u stjecanju te imovine.

 

Mozete li mi ovo pojasniti trazila je 1/2 kuce a sud joj dao 4/6?

ako sam u pravu doslo je do prekoracenja tuzbenog zahtjeva cime bi mogao pobiti sa zalbom?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Postovani,

G-man vam pokusava objasniti da sud donosi odluku u granicama postavljenog tuzbenog zahtjeva(cl.2.ZPP),sve preko je povrijeda odredbe parnicnog postupka,zbog cega trebate pogledati tuziljin zahtjev,odnosno da li je u zahtjevu trazila priznanje prava vlasnistva u omjeru 1/2,ako jest tako a sud u izreci presude naznacio 4/6,onda je nedvojbeno da to predstavlja zalbeni razlog.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Upravo tako. Zalbu sam napisao na 7 stranica. Predao u pisarnici suda pa me djelatnik pita za taksu, na sto odgovorih da nije naznaceno da treba priloziti pa je rekao da ce sud odluciti o visini takse za zalbu.

Zalio sam se na presudu u cijelosti ukljucujuci i na troskove zbog loseg materijalnog stanja.

Preostaje mi cekanje i borba dalje.

Kada dobijem odluku drugostupanjskog suda javim Vam da pitam za savjet dalje.

Vama hvala za dosadasnje savjete i misljenja

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

imam samo jos jedno pitanje vezano na navedeno.

Dobio sam od suda da platim sudsku pristojbu od 1000,00 kn (buduci je vrijednost spora 40.000) da li platiit ili pisat prigovor

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

hvala ti puno, ali ipak 1100,00 kn moram platit

nego kako sam

podnio zalbu drugostupanjskom sudu zbog prvostupanjske odluke, zalio sam se na

cijelu odluku, razmisljam te Vas molim za savjet da li bi bilo pametno

pokrenuti nekakav prijedlog (na koji to nacin uopce ide) za sudsku nagodbu pa

se probati nagoditi ili cekati odluku drugostupanjskog suda. Optimist sam ali

svejedno iz straha si mislim dal bi vrijedilo tu nagodbu trazit.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Kako me ovaj moj slucaj danima i nocima kopka te skroz mislim o zastiti prava vlasnitva od strane Ustava iskopao sam sljedeću "frišku" presudu US-a pa Vas sve molim za misljenje.

 

"...U vezi s navedenim, Ustavni sud napominje da je tužiteljica imala mogućnost zaštititi svoje pravo (zajedničkog) vlasništva sporne nekretnine jer je isključivo o njezinoj inicijativi ovisilo hoće li poduzeti odgovarajuće pravne radnje (zahtijevati upis, pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja, zahtijevati zabilježbu spora, tražiti proglašenje ovrhe nedopuštenom i dr.). Međutim, tužiteljica nije poduzela nijednu od navedenih radnji, već je tužbu za utvrđenje svog suvlasničkog dijela podnijela tek tri godine nakon donošenja rješenja o ovrsi, a njezin suprug, drugotuženik u tom parničnom postupku, priznao je tužbeni zahtjev.

U vezi s navedenim, Ustavni sud napominje da je tužiteljica imala mogućnost zaštititi svoje pravo (zajedničkog) vlasništva sporne nekretnine jer je isključivo o njezinoj inicijativi ovisilo hoće li poduzeti odgovarajuće pravne radnje (zahtijevati upis, pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja, zahtijevati zabilježbu spora, tražiti proglašenje ovrhe nedopuštenom i dr.). Međutim, tužiteljica nije poduzela nijednu od navedenih radnji, već je tužbu za utvrđenje svog suvlasničkog dijela podnijela tek tri godine nakon donošenja rješenja o ovrsi, a njezin suprug, drugotuženik u tom parničnom postupku, priznao je tužbeni zahtjev...."

 

- U mom slucaju je od 1995. god. do 2008. znala da je djed vlasnik nekretnine pa nije nista poduzela da prepise na sebe kao i da je nakon 6 mjeseci od potpisivanja darovnog ugovora podnijela tuzbu. Ova ustavna odluka mi daje nade no ovdje se radi o kupoprodajnom ugovoru, mislim da je isto u odnosu na moj darovni ugovor.

Uređeno od G-man

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hvala Matrix, hvala drugim na odgovorima. Svi ste mi dali zakonska pojašnjenja, no moram priznat nisam opet naisao na konkretan odgovor koji ce mi pomoci pri rjesenju mog problema.

No svakako ste mi bili usmjerenje prema njemu.

Od svega sam zakljucio kako cu cekati, ici do Ustavne tuzbe. Jer gledajuci Ustavnosudsku praksu za zakljuciti je da isti prije svega stiti pravo vlasništva te je u svakoj presudi svojoj, tj.odluci gdje se ticalo prava vlasništva isto i zaštitio.

Primjer je i odluka U-III / 4177 / 2010 koja poništvava sve presude i kojom se u.tužba usvaja.

Tako da se veselim ustavnoj tužbi, jer koliko sam zaključio važna stvar u mom slučaju je a kako ju US voli tumačiti "da se tužiteljica (nesavjesno) nije pobrinula zaštiti svoje pravne interese do zaključenja ugovora". U mom slučaju ponavljam od stjecanja nekretnine od 1995. god do zaključenja darovnog ugovora 2008. nije se udostojala riješiti svoje pravno pitanje koje joj je od interesa.

US kaže: "Ustavni sud ocjenjuje da je u osobitim okolnostima konkretnog slučaja činjenica savjesnosti ili nesavjesnosti (prethodnog) postupanja tužiteljice bitna za pravilnu primjenu mjerodavnog materijalnog prava odnosno za prosudbu ima li mjesta primjeni načela povjerenja u zemljišne knjige."

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Svakako da Ustav stiti vlasnistvo,no valja naglasiti da ce Ustav stititi i vlasnistvo suprotne strane.

 

Ok, da, vlasnistvo koje nikada nije bilo provedeno u papirima na suprotnoj strani, i vlasnistvo koje druga strana nije 13 godina prebacila na sebe "stav US-a"

;-)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Primjer koji navodite nije ni blizu vaseg slucaja,bit je u tome dali je upis izvrsen u dobroj vjeri s povjerenjem u istinitost zemljisnih knjiga,kako da vi ubjedite sud da ste u dobroj vjeri upisali svoje pravo,odnosno da niste znali niti imali razloga posumnjati kako se knjizno stanje razlikuje sa izvanknjiznim,buduci da se radi o djedu i baki.

Vi se slijepo drzite odluke US,i cinjenice da je proteklo dugo vremena,no opet isticem da u istoj odluci nije kljucno vrijeme,vec dobra vjera,i ako Ustavni sud naglasava da je upis izvrsen u dobroj vjeri ali da je XX imao pravna sredstva zastite,sto znaci da je i takav upis mogao biti ponisten,a kamo li u vasem slucaju.

Nadalje,u vasem slucaju tuziteljica utvrdjuje nistavost ugovora,sto nemoze zastariti,pa je jasno ako je ugovor nistav,da je i upis izvrsen na otpalom temelju,nevaljal(stjecanje bez osnova)...

O valjanosti takvog

raspolaganja nekretninom koja je bračna stečevina izjasnio se Ustavni sud

Republike Hrvatske u odluci br. U-III-821/2007 od 18. 6. 2008.

<raspolaganje zajedničkom imovinom protivno

kogentnoj (prisilnoj) normi iz članka 250. Obiteljskog zakona, ima za posljedicu

ništavost tog pravnog posla“ U odnosu na prigovor stjecanja vlasništva povjerenjem

u zemljišne knjige rečeno je „da zemljišnoknjižni upis ima svoj učinak samo u slučaju

ispunjenja općih i posebnih pretpostavki za uknjižbu propisanih odredbama ZZK-a

(Zakon o zemljišnim knjigama). Kako jedna od tih pretpostavki nije ispunjena

(valjanost pravnog posla), stajalište je tog suda da se u konkretnom slučaju ne može

steći pravo vlasništva niti na temelju povjerenja u zemljišne knjige...

Nadalje,prigovara te sto ista nije svoje vlasnistvo provela kroz papire,..ovakav prigovor je neosnovan,buduci da OZ odredjuje kako su bracni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici na bracnoj stecevini,neovisno koji je od bracni drugova upisan u zemljisnim knjigama.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Primjer koji navodite nije ni blizu vaseg slucaja,bit je u tome dali je upis izvrsen u dobroj vjeri s povjerenjem u istinitost zemljisnih knjiga,kako da vi ubjedite sud da ste u dobroj vjeri upisali svoje pravo,odnosno da niste znali niti imali razloga posumnjati kako se knjizno stanje razlikuje sa izvanknjiznim,buduci da se radi o djedu i baki.

Vi se slijepo drzite odluke US,i cinjenice da je proteklo dugo vremena,no opet isticem da u istoj odluci nije kljucno vrijeme,vec dobra vjera,i ako Ustavni sud naglasava da je upis izvrsen u dobroj vjeri ali da je XX imao pravna sredstva zastite,sto znaci da je i takav upis mogao biti ponisten,a kamo li u vasem slucaju.

Nadalje,u vasem slucaju tuziteljica utvrdjuje nistavost ugovora,sto nemoze zastariti,pa je jasno ako je ugovor nistav,da je i upis izvrsen na otpalom temelju,nevaljal(stjecanje bez osnova)...

O valjanosti takvog

raspolaganja nekretninom koja je bračna stečevina izjasnio se Ustavni sud

Republike Hrvatske u odluci br. U-III-821/2007 od 18. 6. 2008.

<raspolaganje zajedničkom imovinom protivno

kogentnoj (prisilnoj) normi iz članka 250. Obiteljskog zakona, ima za posljedicu

ništavost tog pravnog posla“ U odnosu na prigovor stjecanja vlasništva povjerenjem

u zemljišne knjige rečeno je „da zemljišnoknjižni upis ima svoj učinak samo u slučaju

ispunjenja općih i posebnih pretpostavki za uknjižbu propisanih odredbama ZZK-a

(Zakon o zemljišnim knjigama). Kako jedna od tih pretpostavki nije ispunjena

(valjanost pravnog posla), stajalište je tog suda da se u konkretnom slučaju ne može

steći pravo vlasništva niti na temelju povjerenja u zemljišne knjige...

Nadalje,prigovara te sto ista nije svoje vlasnistvo provela kroz papire,..ovakav prigovor je neosnovan,buduci da OZ odredjuje kako su bracni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici na bracnoj stecevini,neovisno koji je od bracni drugova upisan u zemljisnim knjigama.

 

Matrix, hvala na pomoci.

Ali 2011. US mjenja svoje stajaliste oko bracne stecevine presudom, koju sam prije ove napisao te donosi stav koji sam takoder naveo.

No, kako bi ja sa svojih 18 godina zivota imao znanja posumnjati u to kada me baka i djed voze kod javnog biljeznika prepisati kucu. Sretan sav potpisujem sta mi se daje. Moje povjerenje je u tome bilo, kakvo....?

i US se drzi toga sto sam naveo da se ocjenjuje tuziteljicina savjesnost....

realno gledajuci i to stoji sa druge strane.... ;-)

vidjet cemo kako ce proci u svakom slucaju javim

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite svoj korisnički račun na ovoj stranici. Lako je, potpuno besplatno i trajno!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad




×