Potpisivanje inventurnog manjka manjeg od 0.5% ?

[Rayn]

U trgovini kojoj radim kao prodavač se već godinama nakon inventure traži potpis manjka od svih radnika (potpis pod prisilom, jer oni koji ne potpišu njima se ugovor ne produžuje), nakon čega se manjak oduzima od plaće radnika na mjesečnoj bazi (između 200-300kn mjesecno, što je oko 5-7% plaće). Radi se o godišnjem manjku od oko 0.3-0.5%, što ako sam dobro upoznat sa zakonom, je firma obavezna pokrivati sama. Ove godine nas je puno koji ne zelimo potpisivati taj manjak, i većina smo na ugovoru na neodređeno (stalni radni odnos). 

U slučaju da minus ne potpišemo, koje su nam pravne opcije u slučaju prijetnji otkazom? Da li imamo pravne osnove za ne potpisivanje manjka i koje točno?

Također, koje su pravne opciije same firme prema nama? Što firme rade u ovakvim situacijama da natjeraju radnike da nastave plaćati?

Inače ne zelim ulaziti u detalje, ali firma ima par nepropisnih radnih "navika" koje u slučaju inspekcije bi ju koštale. Obzirom da tu radimo, i da nam osim tog manjka nije lose, ne bismo potezali tu kartu osim ako je doista neizbjezno, ali eto čisto kao dodatni argument za ukidanje nepropisne naplate manjka.

 

Unaprijed zahvaljujem.

uređeno: 9. siječanj 2019. od Rayn

[Ruby_Danderfluff]

Znam da sad zvučim kao da sam pala s Marsa, ali nikakav gubitak u poslovanju firma ne može prebacivati na radnike, bio on 0,5% ili 50%, posebno ne slučajni gubitak, pa čak i kad radnik poslodavcu namjerno nanese štetu, poslodavac nema ovlaštenje bez suglasnosti radnika namirivati svoju tražbinu neposrednim prebijanjem s plaćom radnika, to je konačno i prekršaj sukladno Zakonu o radu.

Zabrana prijeboja

Članak 96.

(1) Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.

(2) Radnik ne može suglasnost iz stavka 1. ovoga članka dati prije nastanka potraživanja.

 

Inventurni manjak se pripisuje onoj osobi koja je odgovorna za nastanak manjka, ali čak i tada je potrebno dokazati da je ta osoba postupala s namjerom ili grubom nepažnjom u odnosu na nastalu štetu.

Naravno, kako nisam pala s Marsa, jasno mi je da postoji šansa da ćete dobiti otkaz ako ne pristanete i nadalje pokrivati gubitke poslodavca, u kojem slučaju Vam na raspolaganju stoji radni spor, odnosno prvo ulaganje zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa, a onda u slučaju da poslodavac ne opozove svoju odluku, i podnošenje tužbe radnom sudu. Najgore što Vam poslodavac može učiniti je po mom mišljenju to da Vam uruči otkaz i da odluka o otkazu počne proizvoditi učinke, odnosno da više ne radite kod tog poslodavca. Hoće li se poslodavac upuštati u tužbe radi naknade štete da dokaže da je bilo koji od radnika postupao s namjerom ili grubom nepažnjom u odnosu na nastanak štete - mislim da je trošak premalen da bi to činili.

[Rayn]

Hvala na odgovoru, Ruby. Na koji način bi ste vi postupali u ovom slučaju? Da li da jednostavno odbijamo potpisati manjak? Da li da potražimo pravnu pomoć (i da li postoji neka besplatna služba za pravno zastupanje ljudi koji imaju pravne osnove za spor, ali nemaju novaca za pravno zastupanje)?

 

I još jedno pitanje; Da li radnika koji ima stalni radni odnos štiti zakon na bilo koji način od ovakvog otkaza zbog ne potpisivanja ilegalnog manjka pod prisilom? 

[Ruby_Danderfluff]

Po mom mišljenju, takav bi otkaz bio nezakonit. Ako svi zajedno odbijete potpisati inventurni manjak (odnosno dati svoju suglasnost da Vam poslodavac uskraćuje plaću zbog naknade inventurnog manjka), postoji mogućnost da Vam neće svima poslodavac moći dati otkaz, pa će Vam to proći. 

Zakon  o radu itekako štiti radnika od nezakonitog otkaza, samo mora poduzeti potrebne radnje u određenim rokovima (podnijeti zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa protiv odluke poslodavca o otkazu u roku od 15 dana od dana uručenja odluke, i u daljnjem roku od 15 podnijeti tužbu ako poslodavac ne povuče odluku).

Što se tiče besplatnog zastupanja, svaki pojedini radnik ovisno o svom imovinskom stanju može podnijeti zahtjev za ostvarivanje besplatne pravne pomoći u uredu državne uprave u Vašoj županiji, a na temelju rješenja o dodjeli BPP dodjeljuje Vam se odvjetnik koji će Vas zastupati.