kira

Ostavinska je provedena 2006. g,rješenje je postalo izvršno, temeljem kojeg smo uknjiženi svi ćetvero 1/4. On ustaje tužbom 20.05.2009. g s navodima da je sudjelovao u izgradnji kuće, zatim spominje dosjelost 20 godina. Za izgradnju kuće spominje kredit koji je digao, temeljem kojeg je upisan, ali samo u lokacijsku dozvolu, kao jamstvo vraćanja kredita, znači upisana je banka.Iz odobrenog kredita kao i njegovih navoda nema dokaza da je on kredit koristio za gradnju nekretnine. Lokacijska je izdata 1974. g , kuća je uknjižena 2008. g Dosjelost otpada , budući nije poštena, zakonita, a nije bio u kontinuitetu u nekretnini samostalno deset odnosnio dvadest godina, a i zano je da nije vlasnik nekretnine.

Kako se prekida vrijeme od deset ili dvadest godina, dakle kojom pravnom radnjom , dali je prekid primjerice izbivanje s nekretnine 5-10 godina. Ako je nekretnina koja je predmet"dosjelosti" bila na ostavinskoj raspravi i ista uknjižena na nove vlasnike, dali postoji rok za pokretanje tužbe te da se ponovno vrati dosjelost.

U 2006. g imala sam ostavinsku, prihvatila sam svoj dio imovine koja me pripada nakon smrti moga oca, nakon provedene ostavinske rasprave, na kojoj su bili moj brat, sestra i mama,svatko se prihvatio svog dijela bez žalbe. Nakon što je izvršeno uknjiženje, vlasništva,brat ustaje tužbom sa zahtjevom da njemu pripada 1/2 imovine, kakvi su mu izgledi da eventualno uspije sa tužbom. Hvala

Ispričavam se Mrljavac, nisam skužio Vaš odgovor.. Hvala.

Budući drugi "ortak" nastavlja s poslovanjem obrta,znači sa svom robom koja je na zalihi,kao i dugotrajnom imovinom, te novcima na računu kako utvrditi tu vrijednost da bi jedna polovina pripala onome koji izlazi iz obrta naravno u novcu. Tu svakako treba utvrditi i dohodak, koji se također dijeli, umanjen za porez, zatim vrijednost plaćenih doprinosa koji su plaćani na "nositelja". Razmišljam o angažiranju sudskog vještaka putem Suda, koji bi vještačio vrijednost stanja imovine. Hvala na pozornosti.

Mislim da sam na pravoj adrsi. Molim ako netko zna šprancu, zahtjeva Sudu za pokretanje postupka osiguranja i utvrđivanja dokaza radi utvrđivanja vijednosti stečene imovine, putem sudskog vještaka Hvala

Hvala na odgovoru. Na žalost kod osnivanja obrta nije se radio ugovor o ortakluku, samo usmeni dogovor. Sada tek treba napraviti ugovor o raspodjeli ili sporazum o podjeli imovine, pa smo u dvojbi kako stvarno utvrditi 1/2 vrijednost imovine, tu mislim prije svega na podjelu robe u dućanu, odnosno obeštećenje za 1/2 vrijednosti, zatim novce na računu kao i vrijednost imovine iz popisa, umanjeno za pristigle obveze. Hvala

Odlučio sam se povući iz zajedničkog obrta kojeg sam suosnivač, i vlasnik 1/2, obrt posluje osam godina. Kako dijelimo imovinu:zalihu robe i drugu imovinu koja se vodi u popisu dugotrajne imovine, koju smo zajenički kupili, zaključno s novcima na računu na dan raskida ugovora. Nakon podjele obrt nastavlja s poslovanjem s jednim vlasnikom i suosnivačem. Hvala

Za Mrljavca lijepo molim. kira je napisao: Hvala na odgovoru i vašim savjetima... Od HZMIO, sam u dva navrata odbijen, a to je nažalost potvrdio i Upravni Sud, Članak 120-122, Zakona o Mirovinskom, "u obnovi postupka isplata razlike priznaje se samo mjesec dana unatrag". Ja ipak mislim pokrenuti tužbu protiv MORH-a, budući su oni iskazali krivu mirovinsku osnovicu 1996. godine odnosno plaća prosinca 1995. godine, to jest trebala mi je biti plaća po dužnosti koju sam obnašao a ne po osobnom činu unatoč tome što sam u tom vremenu bio na bolovanju,a sve temeljem Članka 18.stavak 2,4 i 5. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguarnika NN-53/91 i 26/93, zatim Članka 8. stavak 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata NN-2/94, 52/94 i 36/95, i Članka 9. stavak 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji NN-108/96. A to sve iz razloga što mi je priznato pravo 100% plaće po dužnosti koju sam obnašao a koju mi je isplatio HZZO, istina rješenje od HZZO donijeto je 2006. godine, unatoč tome što sam zahtjev za priznavanje prava podnio 1996. godine, a sve iz razloga što MORH i HZZO tada (1996-2002) nisu uskladili svoje uredbe o ovim pravima i obvezama nego tek 2002. godine, dakle MORH je donio uredbu da se ovi postupci(bolovanje i naknada plaće u 100 %) za DVO rješavaju preko HZZO, a HZZO to nije rešavao budući tada nije bilo zakonskog uporišta,što je Vlada svojom uredbom regulirala 2002. g.( O ovim odnosima postoji i jedna presuda Upravnog Suda).To znači da sa moje strane nisu propušteni nikakvi rokovi, a poglavito stoga što je HZZO rješenje donijo 2006,g,u moju korist priznavši mi pravo na plaću u 100 % po dužnosti koju sam obnašao, s izmjenama svog rješenja 2008.gdje mi se također priznaje pravo.Stoga tvrdim da tu nema zastare, budući nisu protekli nikakvi rokovi, te mislim da moje potraživanje ima osnova. Hvala na pozornosti.

Ti imaš pravo na stambeni kredit, mislim "poboljšanje stambenih uvjeta" i to na tu kuću koju imaš u vlasništvu, pod uvjetom da je još uvijek imaš odnosno da je nisi srušio, Članak 37 i 36. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN-174/04), naravno moraš ispunjavati uvijete iz gore naznačenih članka zakona.

Ne, po Zakonu ti imaš pravo na stambeni kredit,i to najvjerovatnije za bobaljšanje stambenih uvjeta,pod uvjetom,veličine , kvadrata u odnosu na broj članova obitelji, Članak 43. Zakona, kao i ostali zakonski uvjeti.. No ako si stvarni vlasnik nekretnine o kojoj pišeš nebih je smio prodati prije nego što ti se odobri kredit,(neovisno u kakvom je stanju nekretnina, i dali njena veličina/kvadrata odgovora tvom pravu, Članak 43. Zakona) a neznam što se događa ako je srušiš, najvjerovatnije da također nebih imao pravo, jer si imao nekretninu neovisno u kakvim stanju,veličini i sl.),jer si imao nekretninu koju si srušio, također prije odobrenja kredita. Dakle ovdje je riječ o vlasništvu-odgovoarjućeg stana ili kuće, ja sam predložio da se i u "bivše" vlasništvo ugradi odgovarajuće.

Hvala na odgovoru i vašim savjetima... Od HZMIO, sam u dva navrata odbijen, a to je nažalost potvrdio i Upravni Sud, Članak 120-122, Zakona o Mirovinskom, "u obnovi postupka isplata razlike priznaje se samo mjesec dana unatrag". Ja ipak mislim pokrenuti tužbu protiv MORH-a, budući su oni iskazali krivu mirovinsku osnovicu 1996. godine odnosno plaća prosinca 1995. godine, to jest trebala mi je biti plaća po dužnosti koju sam obnašao a ne po osobnom činu unatoč tome što sam u tom vremenu bio na bolovanju,a sve temeljem Članka 18.stavak 2,4 i 5. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguarnika NN-53/91 i 26/93, zatim Članka 8. stavak 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata NN-2/94, 52/94 i 36/95, i Članka 9. stavak 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji NN-108/96. A to sve iz razloga što mi je priznato pravo 100% plaće po dužnosti koju sam obnašao a koju mi je isplatio HZZO, istina rješenje od HZZO donijeto je 2006. godine, unatoč tome što sam zahtjev za priznavanje prava podnio 1996. godine, a sve iz razloga što MORH i HZZO tada (1996-2002) nisu uskladili svoje uredbe o ovim pravima i obvezama nego tek 2002. godine, dakle MORH je donio uredbu da se ovi postupci(bolovanje i naknada plaće u 100 %) za DVO rješavaju preko HZZO, a HZZO to nije rešavao budući tada nije bilo zakonskog uporišta,što je Vlada svojom uredbom regulirala 2002. g.( O ovim odnosima postoji i jedna presuda Upravnog Suda).To znači da sa moje strane nisu propušteni nikakvi rokovi, a poglavito stoga što je HZZO rješenje donijo 2006,g,u moju korist priznavši mi pravo na plaću u 100 % po dužnosti koju sam obnašao, s izmjenama svog rješenja 2008.gdje mi se također priznaje pravo.Stoga tvrdim da tu nema zastare, budući nisu protekli nikakvi rokovi, te mislim da moje potraživanje ima osnova. Hvala na pozornosti.

Molim lijepo za znalce i ostale. Krivo mi je utvrđena mirovinska osnovica 1996. godine, suprotno Članku 18. stavak 2. 4 i 5, Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika NN-53/91 i 26/93,zatim suprotno Članku 8. stavak 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata NN-2/94, 52/94 i 36/95 kao i članku 9. stavak 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji NN-108/96. Kriva osnovica ispravljena mi je 2007. godine,na moj zahtjev, mirovinsko mi isplačuje razliku mirovine ali samo mjesec dana unatrag Članak 121-122 Zakona o Mirovinskom,znači ne od 01.tarvnja 1996. godine kada sam otišao i mirovinu.(Mirovina 100 % bolest posljedica službe, dragovoljas, HRVI). Razlika je cca-2.500,00 kn mjesečno.od travanj 1996. g. do kolovoz 2007. g. Kakvi su mi izgledi i dali mi je pravi put, ako ustanem tužbom protiv MORH-a da mi se isplati razlika budući se radilo o njihovoj pogrešci. Hvala na pozonosti.

Hvala na vašem korisnom razmišljanju.. No ja i dalje mislim da je u odredbi ovog članka napravljen previd ili pak zakonodavac ovo nije imao u vidu, što noravno ne čudi, složiti će te se samnom da je u ovom Zakonu koji je istina bog jedan od najboljih koji se tiće Branitelja ali i u njemu kao i u nizu drugih zakona ima nelogičnost, "ili, a, ako,i" sl.. koji bi se mogli tumačiti ovako ili onako, uostalom zasigurno je teško povezati stavrni život, praksu i pokriti svaki slučaj. Što se tiče utvrđivanja,"prethodnog vlasništva",to je po meni sada vrlo lako dokazivati, a teret dokazivanja trebao bi biti na HRVI, može u trenutku stjecanja statusa HRVI, u trenutku evidentiranja na listu za dodjelu kredita ili pak na dan same dodjele, što nadležno Ministartvo također može provjeriti, uostalom i za druge slučajeve postupak je sličan ili isti, puno i previše dokaza i papira. Prijenos stabnarskog prava po mojim saznanjima ne postoji, stanarsko pravo se može prenositi samo na "nasljednike" djecu i ženu mislim ali nisam siguran, ali i to se može utvrditi, kronologijom vlasništva na gruntovnici. Slažem se s vama da tu postoje nejasnoće i dvomice, poglavito kad se radi o nasleđivanju. No trebalo bi onda ići i korak dalje pa utvrditi imovinu po osnovi roditelja, članova obitelji,.Jer primjerice HRVI dobije stambeni kredit 2002. g,kupi stan 60m2, a 2003. g od tetke iz Amirike dobije u nasljeđe vilu na Makarskoj rivijeri, mislimd da je ovo ipak druga kataegorija, no i nasleđivanje kao i drugi slučajevi stjecanja ili otuđenja imovine.Dakle trebalo bi utvrditi imovinu koju ste imali od početka Domovinskog rata, što je danas mislim dosta pojednostavljeno, a teret je na vama da dokažete a ministarstvo da provjerava. Ovo posebno i stoga što mislim da se ovdje radi o malom broju slučajeva, a to su mahom oni HRVI koji su imali u "vlasništvu" nekekvu stambenu jedinicu,tu prodali i kupili uglavnom drugu veću uz Hipotekarni kredit s 10% i većom kamatom, pa se sad upoređuju sa onima koji su u malom stanu,(nešto bili strpljiviji pa ga nisu prodali), imaju pravo na veći i Ministarstvo im odobrava kredit i sl. s kamatmo najviše do pet posto, prvi je 70 % HRVI a drugi 30% HRVI. Isprika na dužini teksta Hvala..

Dali je prekršaj i po kojem zakonu, to ako se primjerice u KPI, proknjiži temeljnicom ukupan iznos mjesečnih primitaka i izdataka iz PJ-Crikvenica, koja vodi KPI samo za tu poslovnu jedinicu. U opisu knjiženja pište, primjerice, primitak restorana "BABILON", za 06/09, privitak temeljnici, Z-trakice spoemnutog restorana od br.102-132, od 01-30.06.09, zatim u izdacima: izadatak restorana "BABILON", privitak računi-izdaci od 01.30.06.09.g, knjiženi u knjizi ulaznih računa.od rednog broja 1-206.i sve još uz to izlistana KPI-PJ,također u privitku, ovjerena i potpisana od strane poslovođe obrta. Prijava radnika, na HZMIO i HZZO, isplata plaća,RS-tiskanice sigurno mogu, URA-IRA,(PDV koji se objedinjuje s zajedničkom tiskanicom PDV),utržak se polaže na ž.r.poslovne banke,vodi se knjiga prometa, evidencija utrška materijala... Ovo sve iz razloga što poslodavas iz PJ želi dnevno-tijedno-mjesčno i na kraju godine znati poslovni rezultat to jest dohodak ove PJ Isto tako nadzor PJ(od svih inspekcija) bio bi otežan, jer poslovna dokumentacija ne bi bila u PJ nego u sjedištu obrta.. Hvala na pozornosti..

Hvala na javljanju.. ja ipak mislim da može, Nema nikakve zapreke da se zaposlenici prijave temeljem PJ u Crikvenici,na HZMIO, i HZZO, otvori se žro račun na banci, RS-nosi svoj broj koji nemože biti isti s brojem RS sjedišta obrata znači ako je u ZG rs br 1, u Crikvenici je broj-2. i tako do karaja godine, ali se prije toga mora napraviti i pečat za tu PJ, Cjenici, normativi, budući se radi o ugostiteljstvu. Vodi se knjiga URA-IRA. i KPI, ali se PDV tiskanica pravi jedna kao i ID..ne znam zašto bi to bila zapreka.. Ovim se i postiže dnevnost knjiženja to jest danom nastanka poslovne promjene,ovdje je također riječ o dnevnom vođenju evidencija o utrošku materijala,zatim evidencije o prisustvu zaposlnike, i druge evidencije isl.

Hvala na komentarima i mišljenjima ... Ja također nisam pravnik ali pokušavam razmišljati logikom prava odnosno pravičnosti. Ovdje je potrebno pozorno proučiti članak 37,36 i Članak 43. Zakona, po meni se radi o "nepravičnosti",kod dodjele stambenog kredita za HRVI koji nemaju" advekatno" riješeno stambeno pitanje. Naime,- Člank 37.Zakona definira zapreke, temeljem kojih se ne može odobriti stambeni kredit..., između ostalih: -ako nema u vlasništvu odgovarajući stan ili kuću, -... -ako je imala stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata, -... Dakle riječ je "vlasništvu i odgovarajućem stanu" ne znam zašto jedno isključuje drugo, znači ako si vlasnik ne odgovarajućeg stana, imaš pravo, a ako si imao stan ili kuću, koja je također mogla biti neodgovarajuća Ćlanak 43.Zakona,( HRVI/60%inv.pet članova obitelji),njegova supruga primjerice bila je vlasnik stana 30m2,koji je kupila vlastitim sredstvima, stan su prodali 1998.g, "velika obitelj", suprug, HRVI dobija stalni status HRVI 2001.g i naravno po ovom zakonu nema pravo na stambeni kredit., jer je njegova supruga imala stan koji je prodala. No da su ostali u ovom "neodgovarajućem" stanu, znači nisu ga prodali, 2002. godine, dodijeljen im je kredit za stambeno zbrinjavanje na razliku kvadrata(broj članova obitelji-stana koji imaju u vlsništvu i pravo koje im pripada po Članku 43. Zakona znači razlika kvadrata,g, Postavlja se sad pitanja kako će oni iskoristiti taj kredit, najvjerojatnije, prodajom postojećeg stana i kupnjom novog-većeg. Meni nepravniku nije jasno čime se zakonodavac vodio i zašto nije u ovoj odredbi kad je u pitanju prodaja stana nije dodao riječ "odgovarajućeg" kao u slučaju vlasništva stana ali "neodgovarajućeg" Isprika na dužini.. Hvala na razumijevanju.

Molim za iskustva-zakonske odredbe.. Imam registriranu poslovnu jedinicu,van sjedišta mog obrta, primijerice sjedište obrta je u Zagrebu a PJ u Crikvenici. Pitanje je dali postoje zakonske zapreke i koje da se u PJ Crikvenica, otvori ž.r., prijave zapolenici, vodi URA-IRA-KPI-popis imovine, obrčunavaju plaće,RS-, zaposlenika, PDV.... a da se nakon toga, izvrši knjiženje, jednom mjesečno, "jednom stavkom" iz ovih knjiga u knjigama sjedišta obrta i da se na kraju godine preda prijava poreza na dohodak... Naravno sve ovo pojednostavljujem ali mislim da pitanje "problem" razumijete. Hvala

Znam da je borba protiv vjetrenjača ali... Moj se prijedlog odnosi na "izmjenu-dopunu" Članka 37. Zakona o pravima branitelja..., to jest da se u odredbi članka, koja zaprečuje dodjelu stambenog kredita ako postoji jedna od zapreka, : -.... -ako je imala stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata. prijedlog: - ako je imala stan ili kuću u vlasništvu "odgovarajuće površine" članak 43. Zakona",koju je prodala darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskok rata.

Hvala na Vašem interesu i komentaru. Naravno da ste u pravu u smislu prijedloga za izmjenu zakona, ali se neke stvari mogu mijenjati uredbom, zatim se zakon mijenja i na prijedlog ministra. Ja sam moj prijedlog poslao na odbor za ratne veterane na ruke gosp. Ante Kotromanovića koji je predsjednik odbora,a on sigurno zna proceduru. Hvala

Poštovani ! Dali netko ima iskustva ili mu je pak uspjelo da je njegov prijedlog ,a vezano za izmjenu Zakona , primjerice zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Molim za eventualna iskustva, bio bi zahvalan.

Hvala lijepa na odgovoru i Vašem tumačenju. Dali ima veze i kakve, to što je postojeći objekt, prizemlje i kat sagrađeni prije 1968. g,zatim dali se za ovu nadogranju, pored ovoga što vi navodite u zakonu, trebaju pribaviti i druge suglasnosti i koje. Hvala