Spinn
Korisnik-
Broj objava
196 -
registrirao se
-
Zadnja posjeta
-
Osvojio dana
1
Content Type
Profil
Forumi
Članci
Predlošci
Sve što je Spinn objavio
-
Već sam kolegama iz Financija postavio to pitanje Zahvaljujem na odgovoru.
-
Pozdrav, trgovačko društvo je osnivač novog trgovačkog društva, i među ostalim, hoće nekoliko svojih teretnih vozila unijeti u temeljni kapital tog novog društva. Pitanje je vezano uz registraciju i korištenje vozila: prebacuje li se vlasništvo na novo društvo pa ih ono nakon registracije može koristiti u poslovanju bez problema?
-
Zahvaljujem na brzom i konciznom odgovoru.
-
Da ne otvaram novu temu, ova je adekvatna skroz da vidim jesam li korektno shvatio: Dakle, ukoliko privremena nesposobnost za rad nastupi tek nakon početka toka otkaznog roka, zaustavlja otkazni rok na max 6 mjeseci. Ukoliko tokom privremene nesposobnosti za rad poslodavac odluči raskinuti ugovor o radu, onda nema vremenskog ograničenja, tj. otkazni rok se produljuje dok god traje privremena nesposobnost za rad?
-
Hasko, hvala na brzom odgovoru, ali mislim da se nismo najbolje razumjeli, tj. da ja nisam bio dovoljno precizan. Pokušavam izbjeći dobivanje radne dozvole (jer je u praksi ju gotovo nemoguće dobiti,pokušali smo), i to na način da se tim državljanima treće države odobri privremeni boravak u RH i to zbog toga što ga njegov poslodavac iz BiH upućuje na rad u svoje povezano društvo u RH. U Njemačkoj neće raditi, 95% vremena će biti u RH tako da te njemačke partnere nije bilo potrebe ni spominjati.
-
Postavio sam pitanje i u podforumu Upravno pravo, nadam se da nije problem što ga ponavljam u Radnom; ŠT d.. iz Zagreba je osnivač 2 d..-a u BiH i Srbiji. ŠT je od poslovnog partnera u Njemačkog dobio ponudu kratkotrajnog povećanja posla za skoro 50%. Kako se radi o specifičnim poslovima (auto industrija) nove djelatnike ŠT d.. ne može pribaviti u roku koji bi omogućio obavljanje ponuđenog posla. Ali ŠT d.. ima u svojim društvima u SRB i BiH cca 10 već osposobljenih djelatnika, koji nisu državljani EGP-a pa ne mogu bez radne dozvole raditi u RH (koju nije moguće dobiti u ovom slučaju, još nema ni Odluke o kvoti radnih dozvola ali očekuje se jako mal broj istih), i koje bi onda na 6 mjeseci uputio na radno mjesto u RH te potom vratio u BiH i SRB. Dakle, pitanje je jeli to u praksi izvedivo, i ako je, koliko vremena traje procedura. Pokušao sam telefonski dobiti odgovor od nekog iz MUP-a, ali svaki put dobijem odgovor da postavim službeni upit, što i jesam, ali kako sam rekao u uvodu, još čekam odgovor.
-
Pozdrav, ako netko ima iskustva s upućivanjem radnika iz povezanih trgovačkih društava biti ću zahvalan na uputama, jer još čekam službeni odgovor MUP-a na sljedeći upit: (u kratkim crtama)- ŠT d.. iz Zagreba je osnivač 2 d..-a u BiH i Srbiji. ŠT je od poslovnog partnera u Njemačkog dobio ponudu kratkotrajnog povećanja posla za skoro 50%. Kako se radi o specifičnim poslovima (auto industrija) nove djelatnike ŠT d.. ne može pribaviti u roku koji bi omogućio obavljanje ponuđenog posla. Ali ŠT d.. ima u svojim društvima u SRB i BiH cca 10 već osposobljenih djelatnika, koji nisu državljani EGP-a pa ne mogu bez radne dozvole raditi u RH (koju nije moguće dobiti u ovom slučaju, još nema ni Odluke o kvoti radnih dozvola ali očekuje se jako mal broj istih), i koje bi onda na 6 mjeseci uputio na radno mjesto u RH te potom vratio u BiH i SRB. Dakle, pitanje je jeli to u praksi izvedivo, i ako je, koliko vremena traje procedura. Pokušao sam telefonski dobiti odgovor od nekog iz MUP-a, ali svaki put dobijem odgovor da postavim službeni upit, što i jesam, ali kako sam rekao u uvodu, još čekam odgovor.
-
Slažem se da je poslodavac u velikoj većini slučajeva jača strana. Ali mišljenja sam da zakonodavac u slučaju izjavljivanja otkaza ide na ruku drugoj strani, onoj koja nije inicirala raskid ugovora o radu. Kad poslodavac daje otkaz radniku, otkazni rok služi radniku da pokuša pronaći novi posao. Kad otkaz izjavljuje radnik, otkazni rok služi poslodavcu da pronađe zamjenu za radnika koji odlazi.
-
Hvala na brzom odgovoru. Dakle, inspektor rada nije u pravu. Da, svjestan sam da bi bilo potrebno i dokazati i precizirati štetu, ali u biti me interesira koji mehanizam ima poslodavac da zadrži radnika tokom tog otkaznog roka? U praksi se često dešava da radnik usmeno izjavi otkaz i ode. Ako i nije nastala neka konkretna šteta poslodavcu, ipak je prekršena ugovorna i zakonska obveza poštivanja otkaznog roka?
-
Za početak kratak opis situacije; Ugovorom o radu je određen otkazni rok u trajanju od mjesec dana. Radnik je zaposlen kod tog poslodavca nekih 6 mjeseci, i daje otkaz. Poslodavac zahtjeva odrađivanje otkaznog roka od mjesec dana. Radnik inzistira na otkaznom roku od 2 tjedna sukladno čl. 122. st. 1. tč. 1. ZOR-a. Pravni odjel objasni radniku da krivo tumači odredbu, i da je 2 tjedna najkraće trajanje otkaznog roka, i nema zapreke ugovaranju dužeg (uz izuzetak iz st. 7 gore navedenog članka). Radnik je u bliskom rodbinskom odnosu s jednim inspektorom rada, koji ekspresno dolazi kod poslodavca i u nalazu navede kako je poslodavac u prekršaju s inzistiranjem na otkaznom roku. Ima li tko konkretnog iskustva sa sudskom praksom u ovakvim slučajevima? I ako da, i ako je odgovor da je poslodavac ovdje u pravu, ima li poslodavac pravo na naknadu štete zbog nepoštivanja ugovorenog otkaznog roka od strane radnika?
-
Zakašnjeli prigovor na rješenje o ovrsi, mogućnosti?
Spinn je odgovorio Spinn u forumu Ovrhe i ovršni postupci
I mislio sam, ali zahvaljujem na informaciji svakako. -
Zakašnjeli prigovor na rješenje o ovrsi, mogućnosti?
Spinn je odgovorio Spinn u forumu Ovrhe i ovršni postupci
Bilo bi super da imam objektivan razlog. Čisto pitanje gužve na poslu (završetak sezone, hotel u Istri) i činjenice da su stručne službe u Zagrebu. -
Zakašnjeli prigovor na rješenje o ovrsi, mogućnosti?
Spinn je objavio u forumu Ovrhe i ovršni postupci
Kolegica koja radi u dislociranom uredu nije na vrijeme poslala rješenje o ovrsi koje je zaprimila. Rok za prigovor je protekao, dakle rješenje je pravomoćno i ovršno. S obzirom da ima osnova za osporavanje tog duga, ostaju li nam ikakve mogućnosti da problem riješimo? -
Da, krivo smo se razumjeli. Ali kužimo se sad, to ne bi bilo primjenjivo u ovom konkretnom slučaju, trgovačko društvo bi bilo osnovano prvenstveno radi bavljenja turističkom djelatnošću. Ovo drugo je bio usputni prijedlog jednog kolege koji se bavi javnom nabavom, a nitko od nas nije znao dali je uopće to izvedivo.
-
Da, upoznat sam sa zakonom o odvjetništvu, pa sam takav odgovor i očekivao, ali svakako dobro dođe potvrda. No, sad me iz vašeg odgovora nešto novo zbunilo, tj. nova mi je informacija; pravnik s pravosudnim ispitom, kao član Odvjetničke komore, može zasnovati radni odnos u nekom trgovačkom društvu, dakle ne odvjetničkom uredu, nego trgovačkom društvu registriranom za obavljanje više djelatnosti? Svjestan sam da je pitanje malo glupavo, ali nisam nikad radio u odvjetništvu pa se nisam ni susretao previše s takvim situacijama.
-
Imate pravo tražiti ukinuće služnosti u slučaju da služnost izgubi razumnu svrhu. A i u slučaju da postoji drugi jednako prikladan ili prikladniji prolaz. Sudeći po napisanom, ne bi trebali imati problema s ukinućem i eventualnim brisanjem služnosti iz z.k.
-
Stjecanje vlasništva dosjelošću, ali samo na prizemlju neetažirane nekretnine
Spinn je odgovorio Spinn u forumu Stvarno pravo
Nije etažirana još uvijek. Elaborat će biti napravljen u što kraćem roku i priložen tužbi... Najveći problem mi je kako postaviti tužbeni zahtjev. Ideja je priložiti etažni elaborat i tražiti 1/2 vlasništva...ali sam daleko od sigurnog u takav način postupanja. -
Stjecanje vlasništva dosjelošću, ali samo na prizemlju neetažirane nekretnine
Spinn je odgovorio Spinn u forumu Stvarno pravo
Da, bilo bi dobro kad bi svi sunasljednici bili složni.. Ovdje je riječ o staroj kući u Zagorju, gdje je podjela izvršena prije 40-ak godina na način da je vlasnik kuće, prije smrti odredio kome od njegove djece pripada što od njegove imovine. Među ostalim, tu kuću je ostavio sinu i kćeri koji su dogovorno živjeli svaki na svom katu. Njihovi nasljednici ne žive tu, ali koriste kuću kao vikendicu. Ostavinska je ponovo otvorena (poništeno je staro rješenje), i sadašnji vlasnik, tj. u ovom slučaju sad samo korisnik/posjednik prizemlja, želi tu kuću izdvojiti iz ostavine. ostatak ostavine ga ne zanima i odreći će ga se. Nasljednika je sada puno, 15-ak čini mi se. Upućen je u parnicu, a jedan od dva posjednika gornje etaže ne želi sudjelovati u postupku. Dio s ulaganjima sam spomenuo usput, ideja je svakako tužbu temeljiti na dosjelosti, jer taj posjed je do nedavno bio nesmetan već dugi niz godina, uz prednika preko 40. A po mom mišljenju, posjed je istinit, zakonit i pošten. No, sve da sud i ne bude smatrao tako, u svakom slučaju je pošten. Da vas ne zamaram s puno detalja, zanima me kako to izvesti u slučaju da se ne uspije nagovoriti ostale suposjednike da sudjeluju u parnici? -
Dakle, radi izdvajanja iz ostavinske mase kolegini roditelji bi ustali tužbom radi stjecanja vlasništva dosjelošću. U pitanju je stara obiteljska kuća, u kojoj su oni preuredili prizemlje, dok kat koristi njihova rodbina i tako već dugo, u svakom slučaju preko 40 godina. Kako oni niti pretendiraju na cijelu nekretninu, može li se tužbom zahtijevati utvrđenje vlasništva samo na prizemlju te kuće, iako nije etažirana?
-
Kolega koji se bavi turizmom je zaprimio otkaz rezervacije par dana prije termina dolaska tog turista. Kako je rezervacija zaprimljena preko Bookinga, primjenjuje se pravilo da se otkazati rezervaciju mora 2 tjedna prije datuma dolaska, inače se plaća puni iznos. Preko kartice koju je turist ostavio bookingu naplata je bila neuspješna, nema sredstava na njoj. Proučio sam malo Uredbu o europskom platnom nalogu, i on se odnosi na nesporne tražbine. Ova tražbina nije utvrđena odlukom nikakvog nadležnog tijela, ali datumi rezervacije i otkaza su nesporni, pravilo o naplati cijelog iznosa u slučaju otkazivanja u navedenom roku je također nesporno, čak ga Booking navodi na rezervaciji koju im dostavi. Može li se naplata pokušati na taj način ili postoji i neki drugi, možda i efikasniji način?
-
Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku
Spinn je odgovorio Spinn u forumu Ostala pravna pitanja
Zahvaljujem na brzom odgovoru. -
Kolega je stranka u ostavinskom postupku koji se vodi od 89-e godine. Ostavitelj je živio i umro u J. Americi, ali svi potencijalni nasljednici su u RH. Kažem potencijalni, jer je kroz postupak otkriveno više oporuka, a i dosta je zakonskih nasljednika. Da ne duljim, već je jednom, prije 10-ak godina, podnesen predmetni zahtjev, usvojen je, i strankama je isplaćeno po cca. 2000 kn. Kako predmet još uvijek nije riješen, može li se opet ustati istim zahtjevom?
-
Promjena u sudski ovjerenom Ugovoru o doživotnom uzdržavanju
Spinn je odgovorio Spinn u forumu Ostala pravna pitanja
Nije odgovor koji sam htio čuti, ali bojao sam se da će biti takav. Zahvaljujem svakako.