renvoi

rok dosjelosti: (2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. (3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. A ako te zanima koliko je iznosio u bivšoj Jugi, to si skineš ZOVO pa pogledaš ali čini mi se da je isto kao danas (makar nisam skroz siguran). Prema pravilima OGZ-a on je iznosio 30 god. Pa neće se valjda na ostavinskoj raspravi odlučivati o nečemu što nije bilo u vlasništvu tvoga djeda. To što je on upisan kao posjednik ne znači baš puno. Jer posjed nije pravo. Ono je pretpostavka za stjecanje nekog stvarnog prava - npr. vlasništva. I na jednom mom zemljištu upisani su kao posjednici neki drugi ljudi dok sam ja upisan kao vlasnik. Pošto prije nisi napisao da ste posjednici 70-ak god. evo pa računaj: rok dosjelosti ne računa se u razdoblju od 6. travnja 1941. pa do 8.10.1991. U tom razdoblju došlo je do zastoja tijeka dosjelosti i ono se ne računa (kao da nisi ni dosjedao). sve prije 41. i nakon 91. se broji. Samo ne znam kako ćeš dokazati da je tvoj djed u posjedu 70 god. Morao bi imati neke svjedoke. I ono što je najbitnije, posjed mora biti pošten.

Pa i nije to baš tako. Pravo vlasništva na nekretninama u državnom vlasništvu (potom u društvenom vlasništvu) nije se moglo steći dosjelošću. Do 1. rujna 1980. (kada je stupio na snagu ZOVO) primjenjivala su se pravila OGZ-a, pod pretpostavkom da nisu suprotna Ustavu i zakonima FNRJ/ SFRJ. U svakom slučaju, ni jedan ni drugi nisu dopuštali stjecanje prava vlasništva nad stvarima u društvenom vlasništvu kroz instituciju dosjelosti. Možda se je i moglo ali bilo je potrebno ispuniti rigorozne pretpostavke. Konkretno u tvom slučaju: Tvoj otac posjednik je tog zemljišta (kao nasljednik tvog djeda) i on bi mogao postati vlasnikom (odnosno njegovi nasljednici) tek nakon 40 god. dosjedanja računajući od 8. listopada 1991. kada je imovina iz društvenog vlasništva prešla na općinu. Razdoblje prije tog datuma se ne računa odnosno ne ulazi u rok dosjelosti. Dosjelost se provodi u praksi ali više u slučajevima kada se dosijeda nekretnina privatne osobe jer u tom slučaju rokovi su kraći a rok dosjelosti tekao je i u bivšoj nam Jugi. Znači za nekih 23 god mogla bi biti tvoja.

floki očito od svih zakona, uredbi, pravilnika, konvencija, direktivi, uredbi ... više ne zna ni kako se zove a kamoli koji se papir gdje upotrebljava. strah me je pomisliti kako završavaju tvoji uredski papiri. ali dosta o hororu. na prvi pogled pitanje je u najmanju ruku bezvezno, ali svaki dobar pravnik trebao bi znati ga argumentirano odbaciti. po meni, ovdje je riječ o pravnom prometu u kojem se osim pozitivnih propisa primjenjuju i poslovni običaji pa smatram da bi jb mogao s tim argumentom odbiti solemnizirati privatnu ispravu u obliku guzobrisa.

ne bi bilo loše prijaviti ga odvjetničkoj komori. takvi krelci bacaju ljagu na cijelu struku!

sklopljen je ugovor o najmu između najmodavca i 3 najmoprimca (cimeri). prema Z. o najmu ugovor se sklapa između najmodavca i JEDNOG najmoprimca. zanima me, da li je takav ugovor ništetan ili pobojan? pretpostavljam da to pitanje regulira ZOO ali ne mogu naći odgovarajuću odredbu. unaprijed zahvaljujem

pa sta nije ovdje riječ o dosjelosti? ti si pošteni dosjedatelj - čl. 159. st. 3. i to je to. po meni čista situacija.

Grane i korijenje Članak 105. (1) Vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tuđega drveta. (2) Za štetu koju su njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo tražiti naknadu. (3) Ako je vlasniku posebnim propisom zabranjeno postupanje iz stavka 1. ovoga članka, ostaje mu pravo na naknadu štete iz stavka 2. ovoga članka. (4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju međusobnoga graničenja šuma. ovo je najbolje sta sam mogao nac u tvom slucaju

po novom Zakonu je to čl. 94. st. 2.

Prava majke u slučaju djetetove smrti Članak 71. Ako radnica rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije nego što je prošao rodiljni dopust, ona ima pravo nastaviti koristiti ro­diljni dopust onoliko vremena koliko je, prema nalazu i mišljenju ovlaštenoga liječnika, potrebno da se oporavi od poroda i psi­hič­ko­ga stanja uzrokovanoga gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana, za koje joj vrijeme pripadaju sva prava na temelju rodiljnoga dopusta. a ta prava u vezi rodiljnog dopusta navedena su prethodnim člancima Zakona o radu.

ili se možeš praviti da si lud i tvrditi da si bio uvjeren kako si zapravo ti vlasnik zemljišta jer ti je to npr. otac rekao. ide ti u prilog i to što si to zemljište konstantno koristio. još moraš nać par svjedoka koji će potvrditi tu priču. radi se o izvanrednoj dosjelosti.

aha,skužio sam ... prijevarno zaobilaženje prava... interesantno!

..."imate mogucnost da do dobivanja suglasnosti ministarstva na kupljenoj nekretnini upisete pravo zaloga (hipoteku) u korist kupca, za iznos kupoprodajne cijene. ako ne dobijete suglasnost, moci cete se namiriti iz vrijednosti nekretnine po dospjelosti potrazivanja" .... taj dio ne razumijem. znači, sklopiš kupoprodajni ugovor i ti kao kupac na nekretnini upišeš pravo zaloga (iliti hipoteka) tj. kupac (koji seljački rečeno mora imati lovu i dati je vlasniku kuće) postaje hipotekarni vjerovnik ???!!! nema smisla

naravno. suparničarstvo je dopušteno i protiv RH

ok, jasno mi je da vas svatko može slikati na javnom mjestu. ali kako stoje stvari ako vas netko sa javne površine slika na vašem privatnom posjedu i onda to objavi u nekom mediju? ima li kakve razlike?

Morate prihvatiti to da je vlasništvo ustavno i zakonsko apsolutno najjače pravo, koje ovlašteniku daje pravo da radi s njim što ga je volja, pa čak i da stvar uništi. čitam odgovor i morao sam reagirati...e pa i nije baš tako da vlasnik može uništiti svoje vlasništvo. vlasništvo nije apsolutno već u vezi njega postoje brojna ograničenja...Ustav RH zabranjuje (makar ne direktno) uništavanje svoga vlasništva. Kako bi rekao Mesić: Čitaj Ustav!

koja je razlika između gruntovnice i katastra i online katastra (posjedovnice)?

nadam se da znaš da ti imaš pravo na naknadu za to što ti ta gđica šetka po dvorištu. ona ima pravo na nužni prolaz (ako ne može drukčije doći do svoje kuće) ali ti imaš pravo na primjerenu naknadu. možda shvati da joj se onda više isplati kupiti taj dio.