Jump to content

renvoi

Korisnik
  • Broj objava

    319
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    2

Sve što je renvoi objavio

  1. Jako loš savjet! U slučaju da "Tatjana" ogradi svoje zemljište u dijelu kojim se njen susjed koristi za prolaz do svoje nekretnine, isti ima pravo ustati s tužbom za smetanje posjeda - on je u posjedu spornog dijela parcele. I najvjerojatnije bi izgubila spor i platila troškove postupka - zato nemojte davati takve savjete. Zaštitu svojih prava morat ćete tražiti sudskim putem. "Da vam susjed prolazi kroz stan, što biste napravili?" Ovaj primjer prolaza kroz stan (u pravnom smislu) nema veze sa spornom situacijom.
  2. Vidim da bovu nije odgovorio na postavljena pitanja pa mala dopuna... Zakonska zatezna kamata počela je teći i prije nego li je pokrenut postupak. Obično tužitelji taj datum odrede u tužbi tj. u tužbenom zahtjevu. Troskovi parnice u ovom slučaju nisu limitirani. Odlazak na ročište, s obzirom na tako veliki VPS, odvjetnik od svake stranke naplaćuje po 2.500,oo kuna + PDV. Moraš još računati na ostale podneske - tužba, odgovor na tužbu, žalba, obični dopisi... Onaj koji izgubi u parnici snosi sve te troškove. Da, možete predložiti sudu da zatraži od banke tužitelja navedene podatke. Ne vidim razlog da sud ne prihvati taj prijedlog
  3. naravno da imaš pravo na naknadu prouzročene štete na tim ostalim objektima. sukladno odredbama ZOO-a naručitelj (država) i izvođač radova (vjerojatno d..) na nekretnini, solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u vezi s izvođenjem tih radova.
  4. pa zašto jednostavno ne prodaš to zemljište i platiš dug?
  5. prije svega, hvala na iscrpnom i detaljno opisanom i iznesenom činjeničnom stanju prema Obiteljskom zakonu: Članak 248. Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Članak 249. (1) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili... Dakle, ako predmetna kuća predstavlja bračnu stečevinu, tada je moguće predložiti ovrhu na vašem suvlasničkom (1/2) dijelu nekretnine - bez obzira što Vi niste upisani u gruntovnici kao suvlasnik. Međutim, na ovrhovoditelju je teret dokaza da kuća predstavlja bračnu stečevinu. Imajte na umu i ovu odredbu: Članak 249. (2) Nevjesta i ženik, odnosno bračni drugovi mogu bračnim ugovorom drukčije urediti svoje odnose glede bračne stečevine
  6. iz toga što si napisao ne proizlazi ništa drugo osim onoga što sam već odgovorio. kad sam rekao da je ovaj u boljem položaju, to sam odmah i obrazložio da se zna na što se misli a što si ti, po meni sasvim neosnovano demantirao. ja sigurno neću čitati i pručavati nešto si ti postom htio reći ali nisi - jer se nisi dovoljno dobro izrazio - pa onda izvoditi neke premise iz svega toga. činjenica je da je ovaj s ovršnom u boljem položaju i to je kraj. a to što ti misliš da nije, to je tvoja stvar - osobni izbor - nepoznavanje realnog stanja i sudske prakse. i savjet, kad nešto kažeš to i obrazloži da svi možemo shvatiti "šta je pisac htio reći".
  7. dakle, ovrhovoditelji koji imaju vjerodostojnu ispravu (npr. racun) su u istom polozaju kao oni koji imaju ovršnu ispravu (npr. presudu, bjanko zadužnicu) inače, ovrha pokrenuta temeljem vjerodostojne isprave, nakon što ovršenik prigovori, moze se rastegnuti na najmanje godinu dana pa i više. pa kad dobijes pravomoćnu presudu, ako ovaj neće platiti hajde opet u ovrhu temeljem ovršne isprave. neću ni spominjti koliko dođe koštati trošak javnog bilježnika, trošak parnice, pa opet trošak ovrhe a sve to na početku snosi ovrhovoditelj. kod ovrhe temeljem ovršne isprave odmah se ide u provedbu ovrhe. žalba ne odgađa izvršenje. pa sad ako je tebi to isto...
  8. Ako je navedena presuda pravomoćna, morat ćete ponovno podnijeti prijedlog za ovrhu pred Trgovačkim sudom. Razlika je što ste ranije podnosili prijedlog za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave, a sada ćete temeljem ovršne isprave - sudske presude. U potonjem slučaju ovršenik protiv rješenja o ovrsi Trgovačkog suda može uložiti žalbu ali ona ona ne odgađa izvršenje ovrhe niti se ide u parnicu pa ste u nešto boljem položaju.
  9. Poštovani, molio bih Vas da mi kažete na kojem propisu temeljite svoj zaključak - tako da nešto i naučimo Inače, mišljenja sam da bi se trebale primjeniti odredbe o zastari one države čije pravo se primjenjuje u konkretnom slučaju.
  10. predmet predati odvjetniku, i neka pokrene ovrhu protiv bivšeg muža (preporučujem na njegovoj plaći) ako imate mala primanja, poželjno bi bilo da pribavite potvrdu o imovnom stanju kako bi Vas sud oslobodio plaćanja sud. pristojbi. + ovo što kaže newbie vezano za CZSS
  11. točno, ali onda se malo dalje navodi kako je taj dužnik otvorio još jednu firmu ili više njih... Ali ok, činjenica je kako je bespredmetno podnositi kaznenu prijavu, osim ako se njome želi malo zaprijeti. Želi li "zajam" povrat novca, sada može samo pokrenuti parnicu, koju bi trebao bez većih problema dobiti pa se s presudom kad tad može naplatiti. bez presude postoji mogućnost da se uopće ne naplati
  12. Smatram da je obraćanje navedenom Ministarstvu nepotrebno i uzaludno potrošeno vrijeme. Naime, ovdje je riječ o predmetu koji ulazi u nadležnost sudova a ne Ministarstva ili nekog drugog predstavnika izvršne vlasti. Riječ je o privatnopravnom odnosu s međunarodnim elementom, budući je otac djeteta fizička osoba sa stranim državljanstvom. Sukladno našem ZRSZ-u, članku 67., nadležan je sud u Hrvatskoj, i to općinski sud na području kojeg djete/tužitelj ima prebivalište. Što se tiče primjene prava, sukladno čl. 40. st. 3. ZRSZ-a trebalo bi primjeniti hrvatsko pravo. Jedino u što nisam siguran, da li postoji neki međunarodni ugovor između RH i zemlje tuženika, vezano za prisilno ostvarenje tražbine tužitelja temeljem strane sudske odluke.
  13. Nesporno je da je novac posuđen fizičkoj osobi, ali meni još uvijek nije jasno zašto bi ono trebalo dokazivati. Jer ako i dokaže da je novac uložio u to poduzeće, šta tužitelj ima od toga??? Jednostavno ne shvaćam na šta ciljate. Ovaj kao dužnik može s posuđenim novcem raspolagati kako god želi a njegova jedina obveza je vratiti novac po dospijeću obveze. Treća osoba (u ovom slučaju poduzeće u koje je ovaj uložio novac) nema nikakve veze s ovim obveznopravnim odnosom između vjerovnika ("zajam") i dužnika. Budući je dužnik vlasnik one firme, ne vidim prepreku da se po pravomoćnosti presude ide u ovrhu na njegove poslovne udjele u tom trgovačkom društvu, u slučaju da nema druge imovine.
  14. Mislim da podizanje kaznene prijave protiv dužnika nema smisla, jer će biti jako teško dokazati prijevaru. Eventualno ga možete pismeno upozoriti/zaprijetiti da ćete podnijeti kaznenu prijavu protiv njega ako Vam ne vrati novac u određenom roku. Smatram da je pametnije pokrenuti parnicu protiv dotičnog, budući da imate navedenu potvrdu o dugu, te će biti jednostavno dokazati postojanje Vaše tražbine. Kada sud presudi u Vašu korist, temeljem te presude možete ići u ovrhu, pa čak i ako nema neku nekretninu u vlasništvu, idete u ovrhu na poslovne udjele koje ovršenik ima u tom poduzeću. Netko je naveo da bi trebalo "...mukotrpno dokazivanje i povezivanje dužnika i trgovačkih društava u koje je uložio novac za izgradnju stanova i neizvjestan ishod..." - nije mi jasno zašto bi to trebalo dokazivati ? p.s. predlažem da uzmete odvjetnika
  15. Čini mi se da bi Vam bilo puno jednostavnije da tu stvar predate odvjetniku. Ako želite sami pokrenuti ostavinski postupak, trebali bi sastaviti prijedlog i predati ga sudu - on ga proslijeđuje javnom bilježniku. Zatim trebate pribaviti OIB (osobni identifikacijski broj) u poreznoj upravi itd. itd.
  16. u teoriji ovo lijepo zvuči ali u praksi je to skroz druga priča.
  17. ovo što je bovu rekao je točno, međutim ne bi se složio s fakincinom. Naime, ugovor između korisnika i ZG Parkinga je sklopljen. Parkiranjem na označenom mjestu, prihvatili ste ponudu ZG parkinga. međutim,sporno je to što je predmet ugovora novčana činidba a za novčane obveze, sukladno odredbama ZOO-a, zabranjeno je ugovaranje ugovorne kazne.
  18. zastara? koji bi bio pravni osnov za zastaru? ja ne vidim da je nastupila zastara u ovom slučaju
  19. nema riječi o ugovornoj kazni budući da se ovdje radi o izvanugovornom obveznopravnom odnosu. da se mene pita, vratite te bombone, ispričajte se i platite cijenu tih bombona i to je to ma kakvih 500 kn a kamoli neko zakašnjenje po 100 kn. mora se priznati da imaju smisla za humor
  20. ne, iza Vaše majke nasljeđujete samo Vi i brat.
  21. Ako ste u posjedu (vi i vaši preci) predmetne nekretnine već više od 20 god, možete podnijeti sudu tužbu protiv upisanih nositelja knjižnih prava, tj. osoba koje su upisane u gruntovnici. Riječ je o tužbi radi utvrđivanja prava vlasništva stečenog dosjelošću.
  22. Poštovana, preraspodjela radnog vremena znači da ako Vi npr. u srpnju odradite 300 sati (hipotetski), poslodavac Vam neće odmah isplatiti 300 sati, već će na kraju mjeseca isplatiti npr. 240 sati, a ostalih 60 sati se prebacuje za neko drugo razdoblje kada neće biti posla. Tada Vas šalje kući a Vama se računa kao da radite, sve dok ne iskoristite onih 60 sati - to je otprilike 8 dana kod kuće. Plaća je ista kao kad radite. Vi imate pravo na povećanu plaću za rad nedjeljom i blagdanom ali nemate pravo na prekovremeni jer je ovdje riječ o preraspodjeli radnog vremena. Takvo radno vrijeme ne smije biti duže od 52 sata tjedno. p.s. javite nam kada budu akcije u toweru
  23. Hm, sumnjam da je u ovom slučaju nastupila zastara; Članak 241. ZOO-a Zastara se prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. 6.11.2007. nije datum od kojeg se računa zastara. Ali bilo bi dobro čuti još koje mišljenje jer nisam siguran. A za valjanu dostavu preko mail-a moram priznat da nisam čuo. Ne znam u kojem zakonu imaju uporište za ovakav oblik dostave.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija