renvoi

samim time što ste se odrekli od nasljedstva gubite pravo na nužni dio

notarica, preskočila si cijelu jednu generaciju. ona baka je ustvari prabaka tj. josh i ta nećakinja su u 5. koljenu pobočne linije a ne 4. ali unatoč tome, smatram da se ništa ne mijenja sa nasljednicima...valjda.

i još bi samo dodao da su roditelji Vašeg strica također nužni nasljednici ALI samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.

ja bi ti mogao dati savjet u vezi ovog tvog pitanja... trebao bi malo bolje objasniti problem. pitanje ti je preopćenito i teško da ćeš tako dobiti kakav odgovor.

Takva izjava dviju sestara pred JB bi se trebala tretirati kao nasljednička izjava. Tom izjavom nasljednice su se zapravo odrekle svog prava na nasljedstvo ali treba naglasiti da su pritom bile u zabludi. One nisu znale da se njome zapravo odriču prava na nužni dio na što ih je JB morao upozoriti. Nasljednička izjava (koja je pravno gledano pravni posao) može se pobijati prema općim pravilima o nevaljanosti pravnih poslova.

u svakom slučaju radni odnos na određeno vrijeme ne može se zasnovati za obavljanje istih poslova u neprekinutom razdoblju duljem od tri godine, s time da se prekid kraći od dva mjeseca ne smatra prekidom tog razdoblja od 3 godine. dakle još par mjeseci (budući da radite više od dvije godine) pa će vaš poslodavac morati s vama sklopiti ugovor na neodređeno. ako ne, probušite mu gume i ukradite brisač šalim se naravno

radnik u tom slučaju ima pravo na naknadu plaće. čl. 93. ZOR-a p.s. imaš pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene za prethodna 3 mjeseca

...

radni narod Crne gore... pa gle, po nekom mom tumačenju trebala bi imati pravo na godišnji. vrijeme provedeno na plaćenom dopustu (porodiljnom) smatra se kao vrijeme provedeno na radu pa bi slijedom toga imala pravo na godišnji. naravno, ako zadovoljavaš one ostale uvjete za ostvarivanje prava na godišnji odmor.

Ovo pitanje nije bilo postavljeno iz razloga jer se ja jako interesiram za Mesića, nego me jednostavno zanima po kojoj pravnoj osnovi je to moguće. Naime notorno je da predsjednik nije podvrgnut sudbenom progonu. zar postoje neke iznimke? Usput, ovo je pravno pitanje, ne političko i ne želim da ova tema krene u tom smjeru! a ti bovu, ako ovo nije tvoje područje ne petljaj se. nadam se da govorim u ime svih forumaša. hvala.

točno tako bovu - pacta sunt servanda. koja je svrha ugovora ako se ne poštuju?

Kako je moguće da se protiv Predsjednika vodi postupak zbog izjava upućenih onom franc-hrv. odvjetniku da posjeti Vrapče? pa zar nema Mesić imunitet od sudskog progona?

zanima me koji je postupak u slučaju kad je u teretnici upisana hipoteka u jugoslavenskim dinarima i to banke koja ne postoji više od 20 god?

Ne razumijem zašto bi procedura bila složena? Pitanje je da li se događaj zbio u RH? ako jeste onda: Ovdje je riječ o naknadi štete s osnova izvanugovorne odgovornosti. Prema Zakonu o rješavanju sukoba zakona nadležan je hrvatski sud i primjenjuje se hrvatsko pravo tj. Zakon o obveznim odnosima. Ako talijan surađuje onda je sve ok. U protivnom morat ćete podnijeti tužbu (u RH).

ako postoji oporuka, neće se dijeliti na 3 dijela već samo između dva brata. osim ako sam nesto krivo shvatio. slažem se u vezi sklapanja ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju

Takvih slučajeva kojeg ste naveli ima mnogo. Nekad su se nasljednici odricali svog dijela u korist braće/sestara upravo zbog dječjeg doplatka. Zemlja nije bila toliko na cijeni kao danas pa je to bilo isplativije. Konkretno u vezi Vašeg slučaja; Kao prvo, u trenutku smrti Vašeg djeda Vaš otac se nije sa ostalom braćom nalazio u suvlasničkom odnosu već je tu bila riječ o skupnom vlasništvu koje nastaje po sili zakona (ex lege) u trenutku smrti ostavitelja. Ono je specifično po tome što tada postoji više osoba (dakle Vaš otac i njegova braća) na istoj nekretnini čiji udjeli nisu određeni ali su odredivi. Nekretninom su mogli raspolagati samo zajedno i sporazumno. Upravo zbog toga, Vaš otac nije mogao samostalno raspolagati ostaviteljevom nekretninom te je primjena navedenog članka isključena. Da nije nastupila zastara, mogli biste podnijeti tužbu zbog mane volja (ako je ona postojala) u slučaju prisile, zablude, prijetnji. Međutim ako je to učinjeno zbog dječjeg doplatka, i to pada u vodu.

kao prvo,draga moja kronična, u kojem dijelu posta ja govorim o vještinama samoobrane, uzgoju pasa i bodljikavoj živici? nemojmo uveličavati ili bolje reći - izmišljati. svatko ima pravo na dopuštenu samopomoć ako je ona učinjena u zakonskom roku i samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima. (povući nekog za rukav i izbaciti ga sa terena nije nikakvo nasilničko ponašanje i u granicama je dopuštene samopomoći - to je ponašanje koje ti zakon dozvoljava). također to ne znači "uzet zakon u svoje ruke". bodljikava živica? kron.,zar kad tebi netko spomene ograđivanje posjeda, prva asocijacija je bodljikava ograda? previše vesterna! svakome tko ima posjed, veći ili manji, preoporuča se ograđivanje (kameni ili nekog drugog materijala zid - moram biti decentan da me dotična ne shvati pogrešno) čime se spriječavaju pretenzije trećih osoba(uznemiravanje posjeda, moguća dosjelost itd.) te drugih potencijalnih sporova- to nije direktno pravna metoda ali se time spriječava da neka sporna (pravna) situacija nastane a s njom i ostale zavrzlame i peripetije. ja smatram da osobe koje zatraže pravnu pomoć valja uputiti na odgovarajuće pozitivne propise, ali treba je upozoriti i kako bi to izgledalo u stvarnosti/praxi - jer sve je idealno u svijetu zakona i pravila. plaćati ćete podneske,troškove a kad vam sud donese rješenje (ne kraće od godinu dana), vaš susjed će i dalje nastaviti svoj pohod po posjedu jer on to ne priznaje. to je već dokazao. ne poštuje taj nikog. moje riješenje sa ograđivanjem posjeda čini mi se jedino razumnim i najbržim načinom riješavanja problema. inače, to sam ja prvo učinio kad sam kupio nekretninu. i nikad nisam imao problema pa vam iz iskustva to preporučujem. posjedovna tužba je dobar pravni instrument ali ne i u ovom slučaju. previše vremena,novaca,živaca...žalosno ali istinito p.s. a to sa prodajom nekretnine radi jednog mangupa, ne dolazi u obzir... sorry na dužem postu

ok. mislim lako je svima vama napisati tuži ovu tuži onu - pozovi ovog pozovi onog. ali stavite se u njenu kožu. dotična miss je već tu torturu sa sudom prošla i ima presudu u svoju korist a vi joj savjetujete da opet ide na sud? hello! pa nije ni čudo da nam je sud preprepreprenatrpan s takvim razmišljanjem. sud bi trebao biti ono krajnje riješenje a ne odmah, na prvu, trk u sud. mislim da je bolje nać neko drugo riješenje. može sud donijeti još bezbroj takvih istih ili sličnih presuda, ali čemu kad imaš takvog susjeda kojeg zaboli ona stvar za presudu,rješenje ili neku drugu odluku. a novci će se potrošit na sudske troškove,odvjetnike a o izgubljenom vremenu i živcima da ne govorim. na kraju će se vaš susjed samo dobro nasmijat i krenut sa đžepnim nožićem tesat tek procvalu brezu. činjenica je slijedeća: tvoj susjed je idiot koji ne poštuje institucije pravne države. tu je problem. po zakonu imaš pravo na samopomoć tj. možeš ga zgrabiti za šiju i izgurati na njegovu stranu ili sl.(ako nije veći i jači od tebe ). međutim mislim da bi bilo najbolje ograditi posjed te nabaviti psa da to čuva. stavi znakove upozorenja (oštar pas) pa neka se on koliko hoće šepuri tvojim posjedom. barem dok se te tenzije ne stišaju i dok čovjek ne shvati da to više nije njegovo. uglavnom, da li ima smisla podnijeti posjedovnu tužbu radi nekog tko ti čisti lišće ili tko ti je iščupao biljku? imalo bi u nekom drugom sudskom sustavu ali naš je takav kakav je i dok se to ne promijeni šetnje po sudovima iz takvih razloga gube svaki smisao. p.s. ne želim da ispadne da sad kritiziram. ovo što ste napisali je točno i nema dvojbe oko toga, ali u praksi je to sasvim druga priča...

ako se ne varam, stan je nemoguće dosjesti.

e da,i ovo je relevantno V. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLO¬BODA Članak 62. (1) Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (u daljnjem tekstu: ustavno pravo). (2) Ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi prav¬ni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen. (3) U stvarima u kojima je dopušten upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno i o tim pravnim sredstvima. točno. mora se postupak voditi pred općinskim sudom jer se radi o ovrsnom postupku. zato bi ja tu isao na institut prethodnog pitanja. ZPP Član 12. Kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno. U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja. krivičnog djela i krivične odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu krivičnog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Član 213. Sud će prekid postupka odrediti i ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12.). Tada bi o tome (ocjena suglasnosti upr.akta sa Ustavom) trebao odlučiti Upravni sud. on o tome odlučuje kao o glavnoj stvari, a općinski sud bit ce vezan njegovom odlukom. ako ti to ne upali tj.ako sud odbije tvoj zahtjev, podnesi direktno tužbu Upravnom sudu.

ne znam. možda bi se jos trebalo pozovati na ove odredbe ustavnog zakona: Članak 55. (1) Ustavni sud će ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno drugi propis ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom i zakonom. (2) Ukinuti zakon i drugi propis, odnosno njihove ukinute odredbe, prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok. (3) Ustavni sud može poništiti propis, odnosno pojedine njegove odredbe, uzimajući u obzir sve okolnosti od važnosti za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, te imajući u vidu osobito težinu povrede Ustava ili zakona i interes pravne sigurnosti: - ako se njime vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom, - ako se njime pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stav¬ljaju u povoljniji ili nepovoljniji položaj.

pomorski zakonik za međunarodnu plovidbu Članak 128. (1) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi je obveznik obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak ostvaren na temelju primitaka od rada na brodu u međunarodnoj plovidbi i doprinosa za sva obvezna osiguranja. (2) Prijavu i odjavu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje člana posade broda u međunarodnoj plovidbi podnosi poslodavac, odnosno brodar.

Predugovor Članak 268. (1) Predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. (5) Sklapanje glavnog ugovora može se zahtijevati u roku od šest mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predviđen, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen. (6) Predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme. prihvata, osim ako suprotno proizlazi iz namjere strana, običaja ili pravne naravi posla. Neizvršenje ugovora Član 80. (1) Ako je za neizvršenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svojem izboru tražiti izvršenje ugovora, ako je to još moguće, i tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom. (2) Ako je za neizvršenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana može, po svojem izbora, tražiti izvršenje ugovora, ako je to još moguće ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare. (3) U svakom slučaju, kad druga strana traži izvršenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog zakašnjenja. (4) Sud može na zahtjev zainteresirane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu. 2. ODUSTATNINA Uloga odustatnine Član 82. (1) Sporazumom ugovornih strana može se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustane od ugovora davanjem odustatnine. (2) Kad strana u čiju je korist ugovorena odustatnina izjavi drugoj strani da će dati odustatninu, ona više ne može zahtijevati izvršenje ugovora. (3) Strana ovlaštena da odustane dužna je dati odustatninu istovremeno s izjavom o odustajanju. (4) Ako ugovaratelji nisu odredili rok do kojega ovlaštena strana može odustati od ugovora, ona to može učiniti sve dok ne protekne rok određen za ispunjenje njezine obveze. (5) To pravo odustajanja od ugovora prestaje i kad strana u čiju je korist ugovoreno počne ispunjavati svoje obveze iz toga ugovora ili primati ispunjenje od druge strane. Kapara kao odustatnina Član 83. (1) Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora onda se kapara smatra kao odustatnina i svaka strana može odustati od ugovora. (2) U tom slučaju, ako odustane strana koja je dala kaparu ona je gubi, a ako odustane strana koja je kaparu primila, ona je vraća u dvostrukom iznosu.

Na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, u ovisnosti o kojem razdoblju se radi, primjenjuju se Opći građanski zakonik (poglavlje četvrto, o zastari i dosjelosti, paragrafi 1451-1502)a nakon 1980. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (članci 28-30). Literaturu ćeš morat potražit u knjižnici.

kao prvo, trebala mi je cijela vječnost da pročitam postove. tko će to meni platiti? čini mi se da ste svi vi kao jedna putujuća družina krenuli u krivom smjeru. ali to je samo moje mišljenje. ja svoj tužbeni zahtjev ne bi temeljio na zoo-u ili zozp-u. zasto? gđica koja je pokrenula temu i njena općina nalaze se u upravnopravnom odnosu. taj odnos je nastao temeljem upravnog akta kojeg je općina donijela (odluka o komunalnom redu) a sve temeljem zakona. za upravnopavne sporove je karakteristična (a to ga razlikuje od klasičnog građanskopravnog odnosa) jednostranost (nema suglasnosti volja) i autoritativnost (budući da neki državni organ nameće svoju volju). po meni, ovdje bi trebalo pokrenuti postupak za donošenje odluke o prethodnom pitanju. tada već pokrenuti postupak miruje a Ustavnom sudu se upućuje zahtjev za ispitivanje ustavnosti spornog članka iz Odluke o komunalnom redu. taj zahtjev mogao bi se temeljiti na činjenici da se radi o dikriminaciji "vikendaša" u odnosu na one koji tamo stalno žive.-čl.14. Ustava. Ako Ust. sud nađe da je taj članak neustavan, stvar je riješena u tvoju korist (tj. postupak koji si pokrenula). to je moje mišljenje.