renvoi

Oprosti što raspravljamo na FORUMU i razmjenjujemo mišljenja! A to što ti tvrdiš vrijedi možda u Tanzaniji. Kod nas se naime primjenuje Zakon o rješavanju sukoba zakona, te isti zgrabi u ruke i nauči nešto. Ili nemoj, kako želiš... iz sudske prakse: U-III / 987 / 2007 "Tijekom prvostupanjskog postupka utvrđeno je da je ostaviteljica bila talijanska državljanka, a na području Republike Hrvatske, Općinskog suda u Krku da je imala u vlasništvu nekretnine..." "...stoga kako se u konkretnom slučaju radi o materijalno pravnom odnosu s međunarodnim elementom, primijenjene su odredbe hrvatskog zakona koji upućuje na primjenjivo materijalno pravo - članak 30. stavak 1. ZRSZ-a, koji propisuje da je za nasljeđivanje mjerodavno pravo države čiji je državljanin bio ostavitelj u vrijeme smrti, a u ovom slučaju talijansko pravo..." Ja sam rekao i argumentirao svoj odgovor na postavljeni upit i nemam namjeru, volju, želju više o tome pisati.

Zahvaljujem ude na lijepom i nadasve preciznom odgovoru. Drugi put ako Već tvrdite da je netko u pravu (u ovom slučaju notarica) dajte to argumentirajte pa da vidim o čemu Vi zapravo govorite. A ne tu navodite neku pravnu literaturu kao da ću ja sad skakat po knjižnicama. Jer i mene zanima gdje griješim pa bi Vas molio malo precizniji komentar. S poštovanjem

Poštovani ude, bio bi Vam jako zahvalan da mi malo prokomentirate svoj odgovor. Jer ne znam na što točno mislite pa ne mogu ni odgovoriti na Vašu konstataciju. Notarice, ne znam za slučaj u kojem je primjenjeno strano pravo u ostavinskom postupku. Ja sam samo dao odgovor na pitanje koje je postavljeno i to tumačenjem ZRSZ-a. Naime, hrvatske kolizijske odredbe (sadržane u ZRSZ-u) imperativnog su karaktera te ih sud mora primijenjivati u svakoj situaciji s međunarodnim obilježjem. Ako ga kolizijsko pravilo uputi na primjenu stranog prava, sud mora primjeniti strano pravo! U suprotnom koji će nam vrag ZRSZ i odredbe o mjerodavnom pravu. Probajmo sa jednim hipotetskim primjerom: Ostavitelj je francuski državljanin sa domicilom u RH. Uzmimo da je predmet ostavinske rasprave nekretnina na području RH. Isključivo je nadležan hrvatski sud u skladu sa člankom 72. ZRSZ-a. Međutim na ostavinski postupak se primjenuje francusko pravo u skladu sa člankom 30. istog Zakona. Dužnost je hrvatskog suda da tada poznaje francusko nasljedno pravo te da ga primjeni (npr. rokove). Tada nije relevantan hrvatski već francuski Zakon o nasljeđivanju

poštovana notarice! Vi ovdje miješate kruške i jabuke. Nadležnost suda je jedno a mjerodavno pravo drugo. Postoje situacije kada je nadležan hrvatski sud a primjenjuje pravo strane zemlje. Dakle ove odredbe koje Vi navodite odnose se na nadležnost a ne na mjerodavno pravo.

članak 30. zakona o rješavanju sukoba zakona

sud RH mora primijeniti pravo one države čiji je ostavitelj bio državljanin u trenutku smrti.

točno tako. ali štetnik odnosno osiguravajuće društvo može (a to će najvjerojatnije i učiniti) dokazivati da je šteta nastala radnjom/krivnjom samog oštećenika. jer u tom slučaju tuženik se oslobađa odgovornosti. eto toliko. pozdrav i tebi

VSRH Rev 817/1999 od 21.10.2002 : "...zbog čega usprkos poduzetom kočenju nije mogao pravovremeno zaustaviti svoj automobil kada je uočio vozilo tužitelja uz sam desni rub kolnika, kojeg je tužitelj gurao, pa je udario u vozilo tužitelja i tužitelja ozlijedio..." ovdje je riječ o sudaru dvaju vozila, i kao što sam ranije naveo, u tom slučaju primjenjuje se načelo subjektivne odgovornosti odnosno gleda se krivnja štetnika. dakle sud je pravilno odlučio. ova odluka i nema baš prevelike veze sa slučajem iz ovog posta.

zahvaljujem rubens na dodatnom objašnjenju. krenimo redom... slažem se da "...pozitivni propisi nameću dužnost nadoknade štete onome tko istu prouzroči drugome, ako kak veliš ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje..." međutim ne slažem se u onom dijelu gdje ti pišeš "kak veliš" jer ja to nigdje ne spominjem. malo bolje pročitaj ono što sam napisao. dakle, cijelo vrijeme govorim o objektivnoj a ne subjektivnoj odgovornosti a to je ogromna razlika! ovo što si ti napisao je opće načelo odgovornosti za štetu - subjektivna odgovornost kod koje se krivnja predmnijeva - ona vrijedi u svim slučajevima osim kada je zakonom izričito predviđeno načelo objektivne odgovornosti u čijem slučaju krivnja štetnika nije relevantna!!! ona se ne dokazuje!!! štetnik odgovara bez obzira bio kriv ili ne!!! a upravo članak 1069. st. 1. ZOO-a govori o objektivnoj odgovornosti. treba naglasiti da ovo vrijedi samo u slučaju kada štetu prouzročenu motornim vozilom pretrpe pješaci, biciklisti, suputnici... u slučaju sudara dvaju automobila odogovara se po načelu subjektivne odgovornosti. tada se gleda krivnja vozača! (članak 1072.) napisao si slijedeće: "...u ovom slučaju pretpostavka za odgovornost za nadoknadu štete krivnja, načelo krivnje..." - stoga ovo što si napisao ne stoji nikako! možda u nekom drugom pravnom poretku, ali ne u hrvatskom. sudska praksa, koliko sam ja vidio, u skladu je sa ovim što sam izložio. ako ti nađeš drukčiju odluku, svaka ti dala! naposljetku slažem se sa rubensom da valja angažirati dobrog odvjetnika.

ako već kritiziraš nečije tumačenje, bilo bi u redu da malo objasniš razloge za to, zar ne? ovo što sam ja napisao lako možeš naći u ZOO-u. svrha foruma je da se razmijenjuju različiti stavovi i mišljenja. ako ja mislim da je nešto pravilno, pa zar ja nemam pravo to napisati? a ovi koji tu postavljaju pitanja znaju, ili bi trebali znati da ne mogu očekivati odgovore od nekih renomiranih pravnih sručnjaka, te da se na ovom forumu može bilo tko logirati i napistai bilo što. svaka čast izuzecima! ti si napisao da moje tumačenje ne valja, a ja sada tebe pitam zašto ne valja? koja teza tu ne stoji? jer i mene zanima "ispravno" tumačenje, ili je to što si ti napisao bio jedan, kako bi ti rekao "šaljiv pokušaj da se netko upusti u nešto, tek toliko da se nešto napiše......." ne želim da se ovo shvati kao uvreda, samo ne volim kada netko kritizira moje mišljenje a da pritom ne daje argumente. i nadam se da ćeš mi pobliže objasniti što ne valja u tom tumačenju, rubens. ma ja se kladim da si ti pravni predstavnik nekog osiguravajućeg društva stav VSRH-a (Rev 405/1999-2): Automobil je opasna stvar pa u ovom slučaju valja primijeniti zakonske odredbe o odgovornosti za štetu od takve stvari (čl. 178. st. 4. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94 i 7/96, dalje ZOO). Da bi imatelj takve opasne stvari (pa stoga i njegov osiguratelj od autoodgovornosti) odgovarao za štetu trećoj osobi, ne traži se da je vozač automobila skrivio nastanak štetnog događaja, jer se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete, odgovara bez obzira na krivnju (čl. 154. st. 2. ZOO). Zato je, suprotno stajalištu žalbenog suda, pitanje vozačeve krivnje u ovom sporu neodlučno. To dakako ne znači da se imatelj opasne stvari (automobila) ne može osloboditi od odgovornosti. Pretpostavke za to navedene su u čl. 177. ZOO, no okolnost da je šteta eventualno nastala slučajno, ne oslobađa imatelja pa ni njegovog osiguratelja od odštetne odgovornosti.

u pravnom smislu automobil je opasna stvar pa s obzirom na navedeno primjenjuje se načelo objektivne odgovornosti. kod objektivne odgovornosti se ne traži krivnja štetnika već postojanje uzročne veze između štetne radnje i štete. međutim štetnik se može uz točno propisane uvjete osloboditi svoje odgovornosti; npr. zbog više sile, krivnje oštećenika itd. dakle, to što je sud utvrdio da ne postoji kaznena odgovornost jer nema krivnje ne znači da štetnik nije odgovoran za štetu koju je prouzročio građanskim deliktom.

oblik ugovora zavisi o trenutku predaje novca. ako se novac odmah predaje tada je ugovor o darovanju neformalan. međutim ako je riječ o obećanju darovanja novca, tada se taj ugovor mora sklopiti u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. što se tiče poreza, krvni srodnici u ravnoj liniji ne plaćaju porez na darovanja

možete li dati malo više informacija? da li ta pravna osoba ima svoje predstavništvo ili zastupništvo u RH?

naravno da bi mogao. može se pozvati na izvanrednu dosjelost. u svakom slučaju, ako se on ogluši na vaše zahtjeve, pravno gledano, možete podnijeti posjedovnu tužbu te ga onemogućiti u tome.

ako sam dobro razumio: sklopljena su dva ugovora; ugovor o kreditu kao glavni ugovor, te ugovor o kupoprodaji koji je sklopljen u svrhu jamstva pa se on može tretirati kao akcesoran ugovor te kao takav dijeli pravnu sudbinu glavnog ugovora. slijedom navedenog, ako dokažete ništavost glavnog ugovora, ugovor o kupoprodaji je također ništavan. spomenuli ste zakon o deviznom poslovanju, pa me zanima na koji se članak pozivate. što se tiče mjerodavnog prava razlika je da li pobijate glavni ili akcesorni ugovor. za glavni ugovor mjerodavno je pravo zemlje u kojoj sjedište ima kreditor. za ugovor o kupoprodaji nekretnine mjerodavno je pravo u kojoj se nekretnina nalazi. možete li mi reći iz koje je zemlje kreditor i iz kojih razloga je županijski sud predmet vratio prvostupanjskom sudu. p.s. ministarstvo je dalo suglasnost, ali to ne znači da je kreditor postao vlasnik. i to što je predao zahtjev ne znači da će mu isti biti realiziran prije okončanja postupka, budući da u zk postoji zabilježba o recentnom sporu.

onda se ne možete pozvati na ovo što je naveo bovu. međutim, ako je štetnik prepisao određenu nekretninu na ženu, ista je bračna stečevina tj. pola nekretnine je u vlasništvu dotičnog i od nje se možete namiriti. podnošenjem tužbe zatražite od suda izricanje privremene mjere kako se nekretnina ne bi prodala do okončanja postupka. tužbom tražiti naknadu štete ako se prometna desila mimo puta kojim se krivac za prometnu trebao kretati u povratku i ako se ista desila drugi dan od dana kad mu je povjereno vozilo da ga vrati. bovu, je tu riječ o ugovoru o nalogu?

to što ima punomoć ne znači da je nasljednik. on je samo opunomoćen za poduzimanje pravnih radnji u predmetnom postupku

zig, u ovom tvom slucaju nema govora o dosjelosti iz slijedecih razloga: za redovitu dosjelost, vrijeme posjedovanja traje 10 godina - medjutim tada posjed mora biti samostalan, zakonit(posjednik ima valjani pravni temelj), istinit (da posjed nije pribavljan potajno, silom, zlouporabom povjerenja) i posten (da posjednik misli kako je on zapravo vlasnik stvari koju posjeduje). dakle, ovdje nema govora o redovitoj dosjelosti.

čuj, ako jednom u 20 godina nisi sposoban obići svoju nekretninu, ista ti očito nije ni potrebna.

to da nema zastare čisto sumnjam. vi (marrayah) ste vjerojatno pokrenuli postupak pa vam je netko rekao da više nema zastare (jer dolazi do njenog prekida). u ovom drugom slučaju, zastara je nastupila i teško da se više može nešto učiniti u pogledu povrata imovine. to vrijedi i za kaznenu odgovornost krivotvoritelja. čak mislim da bi tu bilo posla i za uskok da nema zastare

dog = dug trebala bi se pojaviti barem na prvoj raspravi. znam da je problem izostati s posla + uz to idu troskovi... ostavinska se ne odrzava svaki dan i mislim da bi bilo malo neprofesionalno da si međusobno saljete mailove kad je rijec o takvim stvarima.

samo da se ispravim u vezi one konstatacije s poštarom - ono što sam napisao nije točno jer se zastara prekida samim podnošenjem prijedloga. da ne bi bilo da dezinformiram forumaše smatram da je negdje nastao propust. ne bi se usudio koristiti tako teške riječi kao "krivotvorenje fakture" , jer ne vjerujem da bi se jedna ugledna osiguravajuća kuća upuštala u takve "avanture" radi navedenog iznosa. možda bi bilo dobro da i od banke zatražite mišljenje. možda su se već susretali s takvim slučajevima.

Tražbine osiguratelja iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine. Došlo je do prekida zastare jer je podnesen prijedlog za ovrhu. Da ste izbjegli poštara, vjerojatno biste se spasili jer bi to nakon Nove otišlo u zastaru. Nakon što podnesete prigovor, postupak se nastavlja na sudu a gdje bi bilo jako poželjno imati tu uplatnicu za sporno razdoblje. Jer biti će jako teško dokazati da ste vi to platili.

to možete odmah na ostavinskoj raspravi. dovoljna je izjava oca da se odriče nasljedstva u tvoju korist

valja naglasiti da u slučaju osnivanja služnosti sudskom odlukom, ostvarujete pravo na novčanu naknadu koju određuje sud a isplaćuje susjed.