Antuntun56

Molim one koji čitaju moje objave da uvaže ispravak nespretno sročenog navoda: U nastojanju da što više skratim svoj odgovor navod "minimalna površina građevne čestice izvan građevinskog područja iznosi 2 ha za gradnju građevina za za potrebe seoskog turizma prema članku 44. točka 11. istog Zakona, koji važi za područje cijele države u kopnenom dijelu" trebao je glasiti "minimalna površina građevne čestice izvan građevinskog područja iznosi 2 ha za gradnju građevina za za potrebe seoskog turizma prema članku 44. točka 11. istog Zakona, koji se u tom dijelu primjenjuje u kopnenom dijelu države", a u priobalnom dijelu države je minimalna površina građevne čestice izvan građevinskog područja 3 ha (ili ukupna površina čestica) za istu vrstu zahvata u prostoru (uz još dodatne uvjete vezane uz površinu, visinu i oblikovanje građevine, te udaljenosti građevina minimalno 100 m od obalne crte) prema člancima 48. a i 48.b istog Zakona - a što u konkretnom upitu nije slučaj, pa nisam smatrala za potrebno detaljnije obrazlagati

Korisnik Khonsu može radi svoje odobne informiranosti detaljno proučiti odredbe prostornog plana vezane uz izgradnju građevina izvan građevinskog područja i kartografske prikaze (svi prostorni planovi jedinica lokalne uprave nalaze se objavljeni na njihovim službenim internet stranicama, te u njihovim službenim glasilima), a korisnik može također zatražiti izdavanje lokacijske informacije za katastarsku česticu koja ga interesira, u svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova (prema članku 36. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju). Minimalna površina građevne čestice izvan građevinskog područja iznosi 2 ha za gradnju građevina za za potrebe seoskog turizma prema članku 44. točka 11. istog Zakona, koji važi za područje cijele države u kopnenom dijelu, i koji uvjet treba biti ugrađen u sve prostorne planove u kopnenom dijelu države, te se djelatnost agro-turizma može obavljati na površini označenoj kao "ostalo poljoprivredno tlo, sume i sumsko zemljiste", a u šumi gospodarske namjene je isključena (a dozvoljena je gradnja još nekih vrsta građevina, osim mogućnosti sadnje i sjeće drva). U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije navodi se ime, prezime i adresa, odnosno tvrtka i sjedište podnositelja zahtjeva te katastarska oznaka jednog ili više zemljišta (broj katastarske čestice i katastarska općina) za koja se traži izdavanje informacije, a zahtjev se podnosi putem sustava edozvole ili predajom neposredno ili poštom tijelu nadležnom za provedbu prostornih dokumenata i graditeljstva.

I taj s drugog kontinenta bi trebao voditi brigu o svojoj nekretnini, koja uključuje vlasnišvo, posjedovanje, a i održavanje, ako ništa drugo, preko opunomoćenika.

Digitalizacija katastra je bila preduvjet za postupak reambulacije (usklađivanja katastarskog i ZK stanja). Ti ljudi koji nisu bili doma, prethodno su dobili obavijest na kućnu adresu da će se provesti usklađivanje u koju svrhu je potrebno označiti među na vidljiv način (ne sjećam se više što je pisalo na pozivu na kakav način, jer je to bilo pred desetak godina), a po provedenom snimanju i unošenju zgrada u prijedlog novog katastarskog plana, obvezno su svi dobili poziv s datumom i mjestom uvida u stanje koje će biti evidentirano u katastru i gruntovnici, te pozivom da donesu dokumentaciju kojom se dokazuje zakonitost snimljenih građevina. Tek se nakon toga u katastru i gruntovnici evidentiralo snimljeno stanje na koje ste imali još mogućnost žalbe. Do tog stadija cijeli postupak je bio na državni trošak potpomognut europskim novcem, a kad je žalbeni rok istekao, katastarske knjige su se "zaključavale", i od tog trenutka, tko nije reagirao na vrijeme, trebao je angažirati geodeta na svoj trošak. Reambulacija je dugotrajan postupak, pa se obično vodio prvo od najkritičnijih katastarskih općina u kojima je velika razlika katastarskog i ZK stanja, i još uvijek traje. Lp 🙂

Nakon što sam malo promislila što bih ja učinila da sam na vašem mjestu (i vašeg suvlasnika i vas), vjerojatno bi pristupila etažiranju kao najbezbolnijem načinu za naknadnu promjenu i utvrđivanje novih suvlasničkih odnosa, te sklapanju međuvlasničkog ugovora, s obzirom da vi, prema vašoj izjavi iz prethodnih postova " ja niti namjeravam, niti mogu dokazivati da je taj nezakonito izgrađeni dio u mojem suvlasništvu - kad nije i kad se zna tko je to gradio", nemate vlasničkih aspiracija na njegovom rekonstriranom dijelu (s time da u elaboratu etažiranja zemljište može ostati u zajedničkom vlasništvu). A ako dogovor ne postoji, izlaz je prvo u medijaciji, a zatim u sudskom postupku etažiranja. Rješenje uvijek postoji (ako je nešto upisano u zemljišne knjige, ne znači da je uklesano u kamenu). Jer, ta nezakonita rekonstruirana kuća je sada zakonita činjenica u prostoru, te ima sva prava koja proizlaze iz prostorne i građevinske regulative da ju se tretira kao postojeću zgradu, pa je još nužno poduzeti jedan korak da bi se usuglasili vlasnički omjeri, a koji u konačnosti mogu ostati isti, suglasno međuvlasničkom dogovoru koji proizlazi iz odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ili preoblikovani prema stanju prikazanom u priloženom elaboratu etažiranja. Lp🙂

Ako je investitor upisao rekonstriuranu legaliziranu kuću prema ZK stanju vlasništva zemljišta, a što ste vjerojatno provjerili, odgovor na naknadnu promjenu vlasničkog stanja, ne znam (doveli ste me do zida mog pravnog znanja) - to su pravne finese za koje se ne smatram kvalificiranom budući da sam tehničke struke i u mojem upravnom poslu su osnovna pravna znanja bila dovoljna, a svaku izvanserijsku pravnu situaciju je trebalo odgovarajuće dokazati. Čemu ironija? Da navedeni portal ne postoji, ne biste mogli izvršiti uvid niti u katastarsko stanje niti u zk stanje, niti u usporedno stanje katastra i zk knjiga; znači, nešto je vrlo pozitivno i rezultat ogromnog truda uz prethodnu digitalizaciju katastarskog i zk stanja.

Koliko ja znam, to je jedini zakon kojim se promiče, kako vi kažete "nasilno zauzimanje teritorija", te koji ne vodi računa o prostorno planskoj dokumentaciji . Ne može, jer nezakonito izgrađeno stanje, evidentirano na digitalnoj orto foto katastarskoj karti do 21.06.2011. godine, moguće je legalizirati, a za nezakonito izgrađeno stanje nakon 21.06.2011. godine više ne postoji ta mogućnost. Još samo to treba, da zakonodavac pomakne granični datum... Rješenje o utvrđivanju građevne čestice, odnosno ješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu postojeće građevine između ostalih propisanih slučajeva, donosi se i za zgradu ozakonjenu po posebnom propisu (ZoPsNIZ), vodeći računa da je prilikom njenog ozakonjenja došlo do (eventualnog) odstupanja od prostornog plana. Na svaku konstataciju, odnosno pitanje je dgovor DA budući da zgrada prati pravnu sudbinu zemljišta, predmetna novolegalizirana građevina se mogla upisati u skladu s vlasničkim stanjem, osim na pitanje da li "Može li investitor imati neki drugi dokaz o vlasništvu osim vlasničkog lista koji pokazuje suvlasništvo od oko polovice?", odgovor je NE, ako nema sudsku presudu za utvrđivanje vlasništva ili dobrovoljni akt (poput ugovora), jer se Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nisu rješavali imovinsko pravni odnosi u svezi nezakonite gradnje. Znači, nikako vas nije mogao mimoići. A, uostalom, možete i sami provjeriti na koji način je ostvaren upis legalizirane građevine (na javnom portalu uredjenazemlja.hr). Lp🙂

I još mala dopuna u svezi konkretnog pitanja KorisnikaX: Za zgrade ili rekonstrukcije zgrada koje su imale rješenje građevinske inspekcije o uklanjanju do dana stupanja na snagu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama bilo je potrebno podnijeti zahtjev do 31.12.2012. godine, pa su i takve zgrade ili rekonstrukcije zgrada dobile mogućnost njihovog ozakonjenja. Što se tiče primjene pravilnika o geodetskim elaboratima, oni nisu primjenjivani obzirom da je zakonodavac predvidio izradu geodetske snimke izvedenog stanja, kao jedan od priloga zahtjevu, a koja nije trebala proći niti katastarski pregled niti su svi suvlasnici, odnosno susjedi trebali biti uključeni u njenu izradu (prema uputi DGU od 31.07.2012. godine). Naravno, prilikom evidentiranja rješenja o izvedenom stanju u katastru trebalo je priložiti propisno izrađen elaborat za evidenciju u katastru, a zgrada je upisana u skladu s vlasničkim stanjem, ili uz odgovarajući dokaz o vlasništvu (tako da vas suvlasnik ni u kojem slučaju nije mogao ignorirati). A što se tiče udaljenosti od međe i zatvaranja prozora na nepropisnoj udaljenosti od međe, sve situacije odstupanja od provedbenih odredbi prostornog plana su bile dozvoljene, pa navedena: da zgrada nema propisanu udaljenost od međe niti su zatvoreni prozori koji gledaju na susjednu parcelu, osim u slučaju izgrađenosti nezakonito izgrađene na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu (takva nezakonito izgrađena zgrada se ipak nije mogla ozakoniti).

Možda je vaša kćer dobila pedagošku mjeru zbog mjesta na kojem je slika napravljena? I koji je njen sadržaj? Ako se ta snimka može okvalificirati kao vršnjački bulling, otegnota je okolnost odličan uspjeh i uzorno vladanje. Kakvu poruku taj snimak prenosi djeci? Čak je i u radnim prostorijama zabranjeno službeno praćenje djelatnika prilikom boravka u sanitarnim prostorijama.

Nadam se da će i razgovor s ocem proći OK. Roditelji nas uvijek iznenade sa svojim povoljnim reakcijama (misliš da on već ne zna za tvoju avanturu?)😏

Poštovani Bos33, Ja ti nemam za dati neki savjet na pravnoj osnovi, već samo ponuditi razumijevanje na koje ćeš i inače često nailaziti u svom životu. Pa što onda. Nema se tu što skrivati. Pokušao si, uhvatili su te – i ako si to na pravi način prihvatio, to je dobra životna škola (i u sličnim situacijama ubuduće). Tako shvati taj svoj nemili događaj, jer koliki se tvoji sugrađani masovno i dalje truju prakticirajući snifanje kokaina (barem sudeći po analizi otpadnih voda). Znaš kako se kaže – da se iz svoje kože ne može. Stoga prihvati sastanak, te s obzirom na obećanje da tvoj otac neće biti tom razgovoru prisutan, procjeni da li ti se i koliko iskrenost isplati budući da ti najbolje poznaješ njen karakter i način reagiranja. Ipak, nakon što je ta informacija "procurila" (a nije smjela), preporučujem iskren pristup, jer je iskrenost mač koji često puta efikasno reže negativnu dimenziju postupka. Svatko ima neku životnu situaciju na koju nije baš preponosan i koju bi najradije zaboravio... Nisi ni ti uzuzetak. Izvini što ti se ne obraćam sa vi, kao inače prema svima, jer su moja djeca prilično starija od tebe, i gledam te (bolje rečeno čitam) kako se mučiš s problemom s kojim ne možeš izaći na kraj - umjesto da ga odgrizeš, prožvačeš, pa ispljuneš jer je gorkog okusa... OK, to žvakanje može potrajati - ali na kraju ga ipak ispljuni. I kreneš dalje sa spoznajom da se živim ljudima svašta može dogoditi u životu. A ako je to najveće zlo koje te je moglo snaći, prihvati ga i njegove posljedice. Jednog dana ćeš se smijati ovoj epizodi iz svojih studentskih dana, a koja te trenutno pritišće poput mlinskog kamena i ne da ti spavati I, sretno (na sastanku sa ženom koja živi s tvojim ocem).

Ne bi škodilo da ste stavili malo mesa na svoj upit, u kojem kontekstu je ta rečenica napisana. Ovo je vjerojatno citirana rečenica iz nekog drugostupanjskog rješenja ili sudske presude upravnog suda. Ovako, i sami možete pogledati Zakon o općem upravnom postupku i pročitati što ta načela znače. A pitanje načela je kao uvijek (i u životu) - osnovne postavke nekog zakona kojima se on rukovodi. Iz načela materijalne istine proizlazi način vođenja upravnog postupka koji na temelju istinitog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja i okolnosti proizašlih iz tog činjeničnog stanja rezultira donošenjem zakonite odluke, odnosno rješenja. Na temelju načela iz članka 8. počiva članak 47. koji regulira način utvrđivanja činjeničnog stanja koji se u osnovi svodi na pribavljanje dokaza bitnih za donošenje upravnog rješenja, odnosno dužnosti upravnog tijela i stranaka u upravnom postupku, te glasi: (1) Službena osoba utvrđuje sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje o upravnoj stvari. (2) Službena osoba pribavit će po službenoj dužnosti podatke o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud. (3) Stranka je dužna iznijeti točno, istinito i određeno činjenično stanje na kojem temelji svoj zahtjev. Kad se ne radi o općepoznatim činjenicama, stranka je dužna za svoje navode ponuditi dokaze i po mogućnosti ih podnijeti. Ako stranka tako ne postupi, službena osoba zaključkom će je pozvati da to učini u primjerenom roku. (4) Kad stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatražene dokaze, a postupak je pokrenut na zahtjev stranke, službena osoba ocijenit će od kakve je to važnosti za rješavanje upravne stvari. Ako se bez tih dokaza ne može udovoljiti zahtjevu stranke, zahtjev će se rješenjem odbiti. (5) Kad stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatražene dokaze, a postupak je pokrenut po službenoj dužnosti ili na zahtjev protivne stranke, službena osoba nastavit će postupak te riješiti upravnu stvar. Eto, toliko... Lp🙂

Nema vam smisla požurivati Ministarstvo - oni će žalbu riješiti kada dođe na red. Inače, i na njih se odnosi propisani rok za donošenje drugostupanjskog rješenja najkasnije od 60 dana, od dana predaje uredne žalbe (članak 121. Zakona o općem upravnom postupku). A nitko vam ne brani da se obratite nadležnom Ministarstvu s upitom u kojem je stadiju rješavanje vaše žalbe. Da li je vama u zaključku kojim vas je prvostupanjsko tijelo obavijestilo o nedostacima u zahtjevu bilo specificirano u kojem pogledu trebate izmijeniti glavni projekt­? Pod uvjetom, da je navod "Nisam izmijenio gl. projekt u skladu s traženjem prvostupanjskog tijela" iz vašeg upita bio općenito sročen, Ministarstvo će poništiti prvostupanjsko rješenje o odbijanju zahtjeva, te vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak iz radi upotpunjavanja činjeničnog stanja. Ali, ako vam je u zaključku bilo priopćeno u kojem smislu treba izmijeniti glavni projekt, prilikom procjene da li je zahtjev provostupanjskog tijela bio osnovan, Ministarstvo će vjerojatno odbiti vašu žalbu. U svakom slučaju, vrijeme rješavanja drugostupanjskog postupka ne ide vam u prilog. Ako ste znali u kojem pogledu treba izmijeniti glavni projekt, te ste s tom izmjenom bili suglasni, zašto ga niste izmijenili u roku iz zaključka, ili pisanim putem tražili produženje roka? Ako vam je bilo poznato u kojem smislu je potrebno izmijeniti projekt, te ste bili suglasni s načinom izmjene, moj savjet je da date projektantu da ga izmijeni (i to što prije), tako da u slučaju bili kakvog drugostupanjskog rješenja, prvostupanjsko tijelo već dočeka vaš zahtjev s izmijenjenim glavnim projektom prema kojem se može izdati građevinska dozvola – ili druga varijanta: ista izmjena glavnog projekta, da što prije povučete žalbu pisanim putem i tek nakon izmjene glavnog projekta podnesete novi zahtjev za građevinsku dozvolu (s opaskom da prvostupanjsko tijelo neće pristupiti rješavanju postupka po vašem zahtjevu dok ne bude imalo u ruci drugostupanjsko rješenje o obustavi postupka povodom izjavljene žalbe). Upozorenje – i postupak povlačenja žalbe u Ministarstvu traje. Kako Ministarstvo komunicira sa strankama, podnositeljima zahtjeva, preko prvostupanjskih tijela kod podnesenih žalbi, predpostavljam da na isti način komunicira i kod povlačenja podnesene žalbe budući da se treba utvrditi jedan od uvjeta da je zahtjev za povlačenje žalbe podnijela ovlaštena osoba, te kad vaš zahtjev bude proslijeđen u nadležno Ministarstvo, pitanje je kad će doći na red za rješenje o obustavi drugostupanjskog postupka, vjerojatno nešto prije... Nemojte se zabuniti i poslati zahtjev za odustanak od žalbe neposredno Ministarstvu, jer će ga ono proslijediti prvostupanjskom tijelu da ispita da li je podnešen od ovlaštene osobe, te time još nepotrebno produžiti drugostupanjski postupak. Lp🙂

Ništa nećete postići bez zapisnika o primopredaji sukladno odredbama članka 25. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN br. 131/21) i suradnje prvoimenovanog nadzornog inženjera, a to će vam potvrditi i novoimenovani nadzorni inženjer, te vas uputiti u daljnji postupak. I sami kažete da je rekao u afektu "da si nađete drugi nadzor." Problem je u tome da ljudi svašta kažu u afektu, a kad se ohlade ponekad postupaju racionalnije...

Da prvo riješimo raskid ugovora – da li je on sporazuman ili jednostran s vaše strane zbog nezadovoljstva načinom nadzora iz kojeg je proizašla financijska šteta? Da li se trenutni/uskoro bivši nadzorni inženjer opire ovoj vašoj konstataciji o učinjenoj financijskoj šteti? Način raskida ugovora ovisi o ugovornim uzancama iz ugovora o nadzoru. Ukoliko raskid ugovora o nadzoru nije sporazuman, te se još uvijek sadašnji nadzorni inženjer opire vašoj ocjeni o učinjenoj financijskoj šteti, na vašem mjestu bih nekom odvjetniku dala posla, jer bi cijela stvar mogla završiti pred sudom, a u namanju ruku pred stegovnim tijelom njegove komore, što preporučujem da uradite ako dokažete njegovu krivnju za učinjenu financijsku štetu zbog nesavjesnog vršenja nadzora nad građenjem. Nakon što pisani raskid ugovora postane pravno valjan, slobodno imenujete novog nadzornog inženjera, a bivši i novoimenovani nadzorni inženjeri bi trebali postupiti, prema propozicijama članka 25. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN br. 131/21), kojim je regulirana primopredaja nadzora na slijedeći način: (1) Završno izvješće izrađuje nadzorni inženjer koji je bio imenovan u trenutku završetka građenja na temelju zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije prethodnih nadzornih inženjera. (2) Zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati elemente potrebne za izradu završnog izvješća. Dalje će novoimenovani nadzorni inženjer znati što i kako dalje poduzeti u nastavku obavljanja nadzora nad građenjem vaše građevine. Ukoliko bivši nadzorni inženjer odbije suradnju sa novoimenovanim nadzornim inženjerom u pogledu zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije iz članka 25. Pravilnika, slobodno i to činjenično stanje utrpate u prijavu njegovoj komori, jer će vam završno izvješće sastavljeno u skladu sa spomenutim pravilnikom biti potrebno za tehnički pregled vaše građevine.

U kojem iznosu? Da li u punom kupoprodajnom iznosu? Bez ugovorne kazne (penala)? Bez obračunate izgubljene dobiti (komunalni doprinos, komunalna naknada, ostvarena radna mjesta i dr.)? Ako je odgovor DA na sva potpitanja, u tom slučaju se navedena općina nehajno odnosi prema novcu poreznih obveznika... A na trošak vezan uz ishođenje građevinske dozvole možete zaboraviti s obzirom da ste ju kao tvrtka mogli iskoristiti. Što će općina s vašom građevinskom dozvolom za veleprodajno skladište? To samo ona zna u koju svrhu će dalje prodati to građevinsko zemljište. Pratite situaciju oko navedenog zemljišta u pogledu odabranog novog investitora, pa ako on bude imao namjeru graditi veleprodajno skladište, možete mu "utopiti" spornu građevinsku dozvolu (uz promjenu investitora), a pride i ogradu oko građevinskog zemljišta, (osim ako u kupoprodajnom ugovoru nisu postojale neke ugovorne točke vezane uz povrat dodatnih ulaganja. Još i to!?)...

Poštovana, Odluku o komunalnoj naknadi donosi JLU na temelju članka 95. Zakona o komunalnom gospodarstvu („NN“ broj 68/18, 110/18 - Odluka Ustavnog suda RH, 32/20), a sukladno stavku 2. istog zakona „Odluka o komunalnoj naknadi objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.“ U Odluci o komunalnoj naknadi vaše JLU trebala bi biti ugrađena i odredba iz članka 97. stavak 2. istog zakona koja glasi: „Za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od šest mjeseci u kalendarskoj godini, koeficijent namjene umanjuje se za 50%, ali ne može biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor odnosno za neizgrađeno građevinsko zemljište“. Obično je u obrazloženju rješenja o komunalnoj naknadi naveden način obračuna komunalne naknade, pa ako je i u vašem obrazložen, malo ga proučite. Ako ta stavka ne postoji, možete se žaliti na rješenje u žalbenom roku. Lp 🙂 (mala opaska: naslov teme nije u skladu sa sadržajem objave, jer komunalni doprinos i komunalna naknada su dva oblika javnog davanja).

Da. Možete na temelju rješenja o izvedenom stanju i dokaza o vlasništvu upisati taj poslovni prostor i u zemljišne knjige sukladno odredbama članka 175. stavka 1. (Akt za uporabu građevine u smislu članka 174. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona je svaki akt za uporabu građevine, akt kojim je građevina ozakonjena te akt, odnosno dokumenti kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom, izdan, odnosno pribavljen na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona), te stavka 3. Zakona o gradnji (akti za ozakonjenje su rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja), s obzirom da je ozakonjena dovršena rekonstruirana zgrada stambeno-poslovne namjene s poslovnim prostorom - trgovinom na veliko i malo. Lp 🙂

Već izvjestan broj godina treba za obavljanje djelatnosti trgovine i MTU, između ostalih priloga, i akt za uporabu građevine odnosno drugi dokaz da se građevina (poslovni prostor) može koristiti ili rješenje o izvedenom stanju izdano sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ili dozvola o prenamjeni i uporabi građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju (prema proceduri od članka 151 do 156.) ili glavni projekt za radove prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (koji mora proći propisanu proceduru člankom 131. Zakona o gradnji) ili odgovarajući akt za uporabu predviđen prethodnim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji - ukratko, odgovarajući dokaz legalnog statusa postojećeg poslovnog prostora. Za prenamjenu samostalne uporabne cjeline u poslovni prostor trebate u nadležnom tijelu graditeljstva podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine iz Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, NN 65/17, NN 114/18, NN 39/19, NN 98/19 i NN 67/23), prema propisanoj proceduri u člancima 151 do 156. koji su nepromijenjeni od verzije Zakona objavljenog u NN 153/13. Pri tom je bitno da su zadovoljene odredbe stavka 1. članka 151. Zakona: promjena namjene postojeće građevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potreban akt na temelju kojega se može pristupiti građenju odobrava se dozvolom za promjenu namjene i uporabu građevine - nadam se da je vaša građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole. Inače, za poslovni prostor treba imati i odvojena mjerna mjesta potrošnje električne energije i vode, te ostalih energenata ako postoje priključci, odvojeni ulaz od stambenog dijela, odnosno da predmetni poslovni prostor ispunjava uvjete koji su navedeni za dobivanje MTU. Lp😊

Bili bi dobro da bude etažirana, lakše će brat prodati svoju polovinu (ako vam je to u interesu).

Banku ne zanima srodstvo, nego mogućnost stavljanja hipoteke na nekretninu...🙄

U čijem je vlasništvo upisan taj seoski put kojim se se svi u selu koristili, te kako dugo se vi, kao vlasnici dviju kuća, njime služite? Da li vaše dvije kuće imaju zakonit status, odnosno jesu li izgrađene na temelju građevinske dozvole, u kojem postupku je trebao biti definiran i pristup do građevinske parcele? Jeste li imali osnovano pravo služnosti prolaza preko njegovog zemljišta? Ako niste, služili ste se bespravno tim putem, te susjed ima pravo planirati što hoće sa svojim zemljištem ne pitajući vas. Kako bi susjed legalizacijom svog bespravno izgrađenog balkona dobio i taj dio seoskog puta? (ozakonjenje balkona je u ovom trenutku nemoguće provesti).

Uz kuću se također nalazi 5 pomoćnih objekata, svaki po 10m2 Ja i majka koristimo stan na drugom katu 100m2 i 2 pomoćna objekta. Brat koristi stan u prizemlji 60m2 i garažu(mehaničku radionu) koja je isto zamišljena kao stan od 40m2 te 3 pomoćna objekta. Ovi crveni označeni navodi su izvodi iz vaših prethodnih objava na temu podjele suvlasništva. Da sam prije pročitala sve vaše objave na temu podjele suvlasništva, malo bih korigirala svoj odgovor u slijedećem pitanju: Da li je postojeća pomoćna zgrada koja se koristi kao garaža (mehanička radionica) također ozakonjena, a ako je, na koji način – kao garaža, mehanička radionica ili stambeni prostor (kako navodite u jednoj od objava)? Pod uvjetom da je predmetna pomoćna zgrada ozakonjena za bilo koju od navedenih namjena (garaža, mehanička radionica ili stambeni prostor), ona se također može smatrati samostalnom uporabnom cjelinom, odnosno posebnim dijelom nekretnine, pa temeljem tog svojstva ima mogućnost protezanja/određivanja sporednih dijelova - konkretno broja parkirališta. Naime, u planu posebnih dijelova nekretnine mogu se, u tom slučaju, prikazati tri samostalne uporabne cjeline. Ovo naknadno utvrđeno stanje, na vašu žalost, ne ide vam u prilog – vašem stanu kao jednoj samostalnoj uporabnoj cjelini pripadaju samo 2 parkirališna mjesta, a ostala 4 mogu se rasporediti na preostale dvije uporabne cjeline, poštujući zakonsko određenje po 2 parking mjesta po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. Plan etažiranja je grafički prikaz rasporeda posebnih dijelova nekretnine i zajedničih dijelova nekretnine, koji je polazište za utvrđivanje (su)vlasničkih udjela u predmetnoj nekretnini – način određivanja (su) vlasničkih omjera vam je objašnjen u jednoj od prethodnih objava. Ako vaše odnose nećete biti u stanju sporazumno riješiti, prvo pokušajte s medijacijom, a ako ni medijacija ne uspije, na žalost bit ćete prisiljeni na rješavanje sudskim putem. Lp

Da li je taj stan predstavlja jednu uporabnu cjelinu, od koje svatko koristi svoj dio stana, jedan prizemlje, a drugi kat ili su to ipak dvije samostalne uporabne cjeline. Ovaj "dio" je malo zbunjujuć. U slučaju da se odlučite na sudski postupak, sud će imenovati ovlaštenog sudskog vještaka za područje graditeljstva za izradu plana posebnih dijelova nekretnine (etažnog elaborata). Također bi i vi, kao suvlasnici, uz malo dobre volje za dogovor, mogli angažirati nekoga da vam izradi isti elaborat (bez plaćanja sudskih troškova) – elaborat može izraditi taj isti sudski vještak ili ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva. Načelno, može etažni eleborat izraditi svatko tko je je tehničke struke i raspolaže znanjem za grafičko prikazivanje, ali ja ne bih išla dalje od predloženog (ako što krene po krivu, u tom slučaju postoji Komora kojoj je izrađivač odgovoran). Po pojednoj uporabnoj cjelini (stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji) imate zakonsko pravo samo na dva mjesta za ostavljanje motornih vozila prema odredbama članka 67. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; dva vama, dva suvlasniku (ako su to ipak dva stana kao dvije samostalne uporabne cjeline), a preostala dva bi trebala ostati u režimu zajedničkog korištenja. Ili raspoređena parkirališta, ali izvan etažnog elaborata – tako da vam niti sudski postupak u ovoj varijanti korištenja ne bi puno pomogao – samo isključivo dogovor, makar tvdite da dogovor nije moguć. Kako god bilo, upućeni ste na međusobno suradnju – uključujući i održavanje zajedničkih dijelova predmetne nekretnine, što je vrlo bitna stavka i nije samo izbjegavanje mogućnosti manipulacije, nego obveza i dužnost, koja treba proizlaziti iz sklopljenog međuvlasničkog ugovora. Ako se ne uzmognete dogovoriti sporazumno o svojim dužnostima oko održavanja zajedničkih dijelova zgrade i ostalim pitanjima važnim za vašu nekretninu, sudska presuda donešena u parničkom postupku može zamijeniti međuvlasnički ugovor – a što još dodatno opterećuje obadvije strane sudskim troškovima. U cijeloj priči najbitniji je preduvjet da predmetna nekretnina ima zakonit status, a o načinu rješavanja ostalih pitanja u svezi vaše nekretnine odlučujete vi sami, kao suvlasnici ... Lp

Kao prvo, ja bih na vašem mjestu natovarila na vrat tom drskom investitoru nekog odvjetnika, pa neka njemu priča priču koju je ispričao vama. A i odvjetnik će znati što učiniti ako parkiralište nije navedeno u vašem kupoprodajnom ugovoru u opisu vašeg stana kao njegov sporedni dio, odnosno pripadak iz etažnog elaborata. Naime, u etažnom elaboratu parkiralište na otvorenom prostoru smije samo biti označeno kao sporedni dio/pripadak nekog stana, ni u kojem slučaju, kao samostalna uporabna cjelina (primjerice, kao garaža ili jasno omeđeno mjesto namijenjeno ostavljanju motornih vozila u zgradi), te ga investitor nije smio prodati nekom drugom suvlasniku iz vaše zgrade. S obzirom da su oznake stana i parkirališta identične, samo po sebi je logično da parkiralište pripada vašem stanu i nedjeljivo je od stana, a predstavlja u stvari način korištenja dijela zajedničke okućnice zgrade te kao pravo korištenja ne bi smjelo biti predmet prodaje - neka me netko od forumskih pravnika ispravi ako sam u krivu. Ukupna cijena stana trebala je biti iskalkulirana prema etažnom elaboratu (s uključenim parkirališnim mjestom), te je takav opis stana iz etažnog elaborata trebao biti naveden i u kupoprodajnom ugovoru. Ako parkiralište nije navedeno u vašem kupoprodajnom ugovoru, u tom slučaju imat ćete problema s upisom stana u gruntovnici i vi i „kupac“ vašeg parkirališta zbog neusklađenosti stanja iz etažnog elaborata, kao i potvrde o posebnim dijelovima nekretnine izdane po tijelu nadležnom za poslove graditeljstva (koja treba biti usklađena s etažnim elaboratom), te dokaza o vlasništvu (kupovini) cjelokupnog posebnog dijela nekretnine (stana). Tuđi upis na parkiralište označeno u etažnom elaboratu kao pripadak vašeg stana ne bi smio biti moguć, ali kako je kod nas sve moguće, možda i prođe u gruntovnici – na nezakonit način, usprkos izdanoj potvrdi o posebnim dijelovima nekretnine (sastavnim dijelovima svakog stana s navedenim sporednim dijelovima), a čije prilaganje je neophodno prilikom upisa posebnih dijelova nekretnine u predmetnoj zgradi, a također neće moći biti sklopljen mjerodavni međuvlasnički ugovor. Tajanstveni su putevi želje za ekstra profitom, po svoj prilici dotični investitor je dva puta prodao vaše parkiralište: vama u cijeni stana i suvlasniku u zgradi koji već ima garažu (?). A vama toplo preporučujem da se upoznate neposredno s navedenom problematikom (nije komplicirano za shvatiti) koja je sastavni dio Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – članci od 66. do 73., pa ćete i sami uvidjeti da vam dotični investitor prodaje priču... Želim vam uspjeha u raspetljavanju ovog nepotrebnog problema - na žalost, nije gordijski čvor pa da ga je moguće presjeći. Lp 🙂