Antuntun56

Poštovana, U Državnom arhivu prihvatit će svaki dokaz o prvom vlasniku, pa i kupoprodajni ugovor s prvim vlasnikom kao eventualnim podnositeljem zahtjeva za gd. Državni arhiv Ili će vam izdati kopiju građevinske dozvole ili potvrdu s kopijom upisnika upravnog postupka vođenog u tadašnjem tijelu graditeljstva u kojem će biti navedeni podaci o stanju spisa gd ukoliko je zahtjev podnešen ili iz nekog razloga odbijen. Ovisi u rezutatu potrage u Državnom arhivu: ili možete podnijeti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole na građevine izdane na temelju akta za građenje izdanog do 2007. godine (ako pronađu gd) ili uporabne dozvole čiji je akt za građenje uništen ili nedostupan (ako bude ustanovljeno da je gd izdana i nedostupna), i dalje je na nadležnom uredu da postupa. To bi bila najoptimalnija rješenja, želim vam da potraga u Državnom arhivu urodi plodom. Treća mogućnost je da gd nije izdana, pa se kuća smatra nezakonito izgrađenom zgradom - možete čekati treći krug legalizacije ili pronaći kupca koji će kupiti takvu zgradu.

Molim vas da priložite situaciju, može izvod s Geoportala, pa će upit biti jednoznačniji za odgovoriti.

Dopuna mog pitanja: Kako će izgledati glavni projekt za izdavanje građevinske dozvole sa sadašnjim nZEB zahtjevima, i koji projektant će ga potpisati ? Forumska plavuša

Poštovana, Zar vam nisu u uredu za graditeljstvo predložili da će provjeriti u edozvoli da li je eventualno izdana uporabna dozvola, samo što se u edozvoli mogu dohvatiti podaci najranije iz 2013. ili 2014. godine, ovisi kako je koji ured počeo raditi u edozvoli. Slobodno im se obratite pisanim putem sa zahtjevom za provjeru izdane građevinske ili uporabne dozvole ili rješenja o izvedenom stanju za predmetnu kuću - pa ćete vidjeti što će vam odgovoriti. Ako je izdan bilo koji od navedenih akata, trebao bi se nalaziti u arhivi tog tijela graditeljstva u kojoj se predmeti čuvaju 10 godina, a zatim se sele na pohranu u Državni arhiv. Za kuću izgrađenu 1972. godine, građevinska dozvola je sigurno već u Državnom arhivu, pa se možete direktno obratiti arhivu za kopiju građevinske dozvole, jasno, pod uvjetom da je izdana. I katastar bi u svojoj arhivi trebao imati navedene podatke kada i na temeljem kojeg akta je kuća evidentirana u katastru - samo nitko ne voli kopati po arhivi. I gruntovnica bi trebala imati spomenute podatke, pod uvjetom da je kuća upisana u zemljišnim knjigama, a vjerojatno je s obzirom na navođenje triju hipoteka - sada su zemljišne knjige digitalizirane, pa to ne bi trebalo predstavljati veliki problem. Kako uopće glasi tekst zemljišno knjižnog izvadka - da li je navedena pozitivna zabilježba, odnosno podaci o uporabnoj dozvoli na temelju koje je upisana u zk ili akta po nekom od prethodnih zakona o gradnji? Sve se računa. Ako potraga za aktom kojim se odobrava uporaba ne urodi plodom, trebat ćete ishoditi uporabnu dozvolu po važećem zakonu - vjerojatno ured ima registar izdanih građevinskih dozvola - jer nema uporabne dozvole bez građevinske - sve ostale mogućnosti izdavanja uporabne dozvole se kod vas vjerojatno ne mogu primijeniti, čak ako je građevinska dozvola izgubljena, a što je specijalni institut i treba dostaviti određene dokaze, prvenstveno da je gd bila izdana. Nadam se da ćete uspjeti pronaći ili građevinsku ili, još bolje, uporabnu dozvolu za kuću.

Poštovani Spitfire, Iz nedavnog iskustva znam da se ne valja upuštati u polemiku s vama. Ali me interesira (usprkos mogućnosti da me pred svima opet operete bez sapuna) što će biti nakon izdavanja građevinske dozvole s preostalim dijelom građenja prema sadašnjem Zakonu o građenju, pod uvjetom da je zahvat u skladu s prostornim planom, prvenstveno u pogledu izvođenja radova (imenovanja nadzornog inženjera i izvođača radova), prijave početka građenja te postupka izdavanja uporabne dozvole. Vrlo vjerojatno da korisnik antonioleg ne može pribaviti propisanu dokumentaciju za tehnički pregled i izdavanje uporabne dozvole sukladno važećem Zakonu o gradnji, pa vas molim da malo pojasnite svoj odgovor kako će se premostiti taj dio postupka - a pojašnjenje će biti korisno, barem predpodstavljam, i ostalim članovima foruma koji jezično primjenjuju odredbe Zakona o gradnji - ili se podrazumijeva da korisnik antonioleg građevinsku dozvolu može eventualno dobiti, a na uporabnu dozvolu da ne računa jer će iz teksta građevinske dozvole shvatiti da ne može ishoditi uporabnu dozvolu... Svemu mogu odoliti, osim iskušenju

Jedino je na ovaj dio upita odgovor jasan i nedvosmislen. Sadašnje izvedeno stanje građevine ne može se više upisati ni pod kojim uvjetima, jer se za izgrađenu građevinu na temelju akta kojim se odobrava građenje izdanog do 1. listopada 2007. godine izdaje se uporabna dozvola sukladno članku 182. važećeg Zakona o gradnji (sve pod predpodstavkom da nadogradnja kata kuće nije ozakonjena). Uporabna dozvola se izdaje ako je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajućim aktom nadležnog tijela u pogledu namjene najvećih, vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čestice i smještaja građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru. Stavak 4. članka 182. koji glasi „Dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i za dio građevine“, ali ne primjenjuje se za dio građevine koja je nezakonito nadograđena, odnosno građevina nije u cjelosti izvedena prema pripadajućem glavnom projektu. Tim stavkom se podrazumijeva dio koji je prikazan u glavnom projektu, a predstavlja samostalnu funkcionalnu cjelinu. Taj stav možete provjeriti u nadležnom Uredu za prostorno uređenje i graditeljstvo. Koliko znam, i u katastar i u gruntovnicu se može upisati svaka građevina bez izdane uporabne dozvole. U tom slučaju, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da uporabna dozvola nije priložena, a nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da za evidentiranje građevine u katastru nije priložena uporabna dozvola. Dužna sam vam i odgovor ako je ipak nadogradnja kuće ozakonjena rješenjem o izvedenom stanju - tada se ne izdaje uporabna dozvola, nego se rekonstruirana građevina upisuje na temelju pravomoćnog rješenja u katastar, uz prilog geodetskog elaborata izrađenog sukladno važećem propisu, mjerodavnom za katastarsko poslovanje.

S obzirom da naša vlada od dubioza s kojima se trenutno bavi - od izbora do zahtjeva sindikata i oporbe, posljednja briga joj je stavljanje na dnevni red Sabora produženje roka važenja Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama...

Poštovani, S obzirom da se put koji se vidi na Geoportalu koristi kako navodite već 30 godina u svojoj namjeni prometne površine, prvo treba otići u nadležnu jedinicu lokalne uprave i ispitati da li JLU ima u planu proglasiti predmetni služni put nerazvrstanom cestom i u kojem roku planiraju poduzeti korake za taj postupak. U tom postupku bi se provelo bi se oformljenje u katastru (bilo u postojećim gabaritima puta bilo u proširenim prema provedbenim odredbama prostornog plana), put bi dobio svoju katastarsku oznaku, uz rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima čestica broj 625 i 626/1, a kao nerazvrstana cesta smatrao bi se javnom prometnom površinom. Time bi bili ispunjeni uvjeti za ishođenje građevinske dozvole jer bi katastarska čestica broj 622/2 promijenila svoj status iz katastarske u građevinsku česticu, sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju (građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije; točka 6. članka 3. ). Prometnom površinom se smatra prema pojmovniku članka 3. točka 38. istog Zakona : površina javne namjene (između ostalih nabrojanih i javne i nerazvrstane ceste, te ulice), površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice. Malo je vjerojatno da JLU nije imala namjeru proglasiti predmetnu prometnu površinu koja se koristi kao služni put nerazvrstanom cestom - s obzirom na činjenicu proglašenja navedene zone građevinskim područjem u prostornom dokumentu koji je sama izglasala, te dugogodišnjeg korištenja puta u svojoj osnovnoj namjeni, kao i činjenicu da su uz predmetni služni put već izgrađene dvije stambene zgrade. S obzirom da cijeli taj posao vjerojatno ovisi o financijskom vidu provedbe, uputno je JLU potaknuti pisanim putem, sa što više potpisa zainteresiranih vlasnika potencijalnih građevinskih čestica orijentiranih na taj služni put. U svezi vašeg podpitanja, svaki prostorni plan ima svoje provedbene odredbe u pogledu širine izvođenja priključaka na javnu cestu, a uglavnom se radi o minimalnoj širini od 3,0 m u izgrađenom dijelu građevinskog područja. U svezi vašeg UPDATEA: ako predmetni služni put ne postoji samo u naravi, već je i u gruntovnici upisan kao služni put u korist čestica iz upita, tada ste na konju što se tiče ispunjenih uvjeta za ishođenje građevinske dozvole. To bi bila idealna opcija. Ako pravo služnosti nije upisano u gruntovnici, možete vi sami pokušati sklopiti ugovor o osnivanju prava služnosti prolaza u svrhu pristupa do vaše građevne čestice s vlasnicima katastarskih čestica broj 625 i 626/1, čime biste ispunili preduvjet za ishođenje građevinske dozvole – i ugovor sklopljen na dobrovoljnoj bazi je još uvijek pristojno prolazno vrijeme. U protivnom, u slučaju protivljenja vlasnika čestica broj 625 i 626/1, osuđeni ste čekati da JLU provede postupak prenamjene služnog puta u nerazvrstanu cestu jer ona ima za tu svrhu predviđene pravne mehanizme ili bi vi, kao fizička osoba, pravo služnosti puta trebali ostvariti sudskim putem . Obje sulucije, na žalost, vremenski traju...nadam se da je pravo služnosti prolaza ipak upisano u gruntovnici, pa ove prethodno navedene opcije nisu u igri...

Ispravak netočnog navoda (izgleda da je južina uzela svoj danak) Nadam se da vikendica ima legalan status, a ako nema, u tom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu članka 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, kojim je regulirano izvođenje radova na postojećim zgradama.

Prethodno mišljenje je dato pod pretpostavkom da vikendica ima status postojeće zgrade, odnosnosno koja ima zakonit status sukladno definiciji iz Pojmovnika članka 3. točka 23. Zakona o gradnji prema kojem je postojeća zgrada: "građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena." Nadam se da vikendica ima legalan status, a ako nema, u tom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, pa tako i spomenutog članka 5. kojim je regulirano izvođenje radova na postojećim zgradama. Mea culpa što nisam malo izdaljega istražila upit telegrafski napisan i postavila podpitanje o statusu postojeće zgrade prije iznošenja odgovora.

Pozdrav, Zamjena prognutih drvenih greda betonskom pločom smatra se utjecajem na temeljne zahtjeve za građevinu u smislu članka 8. točka 1. Zakona o gradnji u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti. S obzirom da je članak 5. točka 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima formalno izmijenjena na način da sada glasi: "Na postojećoj građevini kojima se unaprjeđuje ili poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te izvanredno održavanje građevine, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena", smatram da bi mogli izvesti radove iz vašeg upita u skladu s glavnim projektom bez ishođenja građevinske dozvole. Također bi projektant trebao u glavnom projektu donijeti odluku kakav će biti energetski status zgrade nakon planira ne rekonstrukcije vikendice (izvođenje nadozida od 60 cm, te nove krovne konstrukcije kao novopredviđenih vanjskih ovojnica zgrade) sukladno poglavlju III. članak 45. Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama kojim su regulirani tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu prilikom rekonstrukcije postojećih zgrada). I još jedna napomena - vjerojatno je stilska figura navođenje planiranih radova u prvom licu, jer radove smije izvoditi samo ovlašteni izvođač. To bi bila zakonska procedura u najkraćim crtama, a vi ćete odlučiti što bi trebali napraviti.

Vjerojatno ste spomenuli arhitektu da je kuća za odmor legalizirana, a ne izgrađena prema građevinskoj dozvoli. Jeste li uopće imali u ruci građevinsku dozvolu s pripadajućim projektom? Promjena arhitekta je stvar vaše odluke – dao vam je dva savjeta: prvi bi trebali ignorirati, a drugi prihvatiti: zatražiti građevinsku dozvolu za rekonstrukciju postojeće zgrade (kuće za odmor). Polazište za status postojeće zgrade je rješenje o izvedenom stanju s pripadajućom snimkom izvedenog stanja, a ne osnovna građevinska dozvola. Uz propisane priloge za izradu glavnog projekta, kao i kod svih rekonstrukcija u dijelu glavnog projekta bio trebao biti prikaz postojećeg stanja da je građevina prikladna za rekonstrukciju – s podacima i dokazima iz članka 40. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 118/19), a s obzirom da se prilikom legalizacije nisu provjeravali niti temeljni zahtjevi za građevinu niti su se tražile potvrde od nadležnih javno pravnih tijela kao u redovnom postupku izdavanja građevinske dozvole. Osim ako vaš arhitekt ne raspolaže s nekim činjenicama koje vi niste naveli u upitu, a odnose se na eventualna ograničenja iz važeće prostorno planske dokumentacije, jer za donošenje rješenja o izvedenom stanju zgrada i nije trebala biti izgrađena u skladu s odredbama prostornog plana - on nije bezrazložno spominjao osnovnu građevinsku dozvolu. Bilo bi uputno da se raspitate u nadležnom Upravnom odjelu za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja o uvjetima za izvođenje predmetne rekonstrukcije ili da pošaljete zahtjev za izdavanje lokacijske informacije, pa će vam situacija biti malo preglednija. A možda u konačnosti (ipak) prihvatite i prvi savjet vašeg arhitekta... ili odaberete nekog projektanta kojem taj zahvat neće predstavljati "veliki problem".

Bolje da gruntovnica funkcionira na takav način, nego obrnuto. U gruntovnici ništa se ne odvija po automatizmu, odnosno bez dokazivanja (uoslaom, kao i svugdje), a pogotovo ako ste bili upisani bez navođenja podataka o OIB-u (što je prije bio uobičajeni način upisa). A činjenica da trebate donijeti brisovno očitovanje kao dokaz o otplati kredita je uobičajena procedura s obzirom da nitko živ, osim vas, ne zna da ste ga otplatili. To činjenično stanje ne bi prošlo neprimjećeno jer bi potencijalni kupac uvidom u ZK izvadak primjetio u teretovnici ZK izvadka da postoji upisan teret u svezi otplate kredita. Grad Rijeka, je već dugo vremena, uz Zagreb, najnaprednija lokalna uprava u pogledu e-primjene informatičkog poslovanja, ujedno i u ophođenju sa strankama, pa tako možete otići na internet i potražiti stranicu Grada Rijeke (ukucajte: Grad Rijeka, izdavanje brisovnog očitovanja na vezi eusluge) i tu ćete naći sve što vam može eventulano pomoći (bez fizičkog odlaska u Rijeku), a osim toga na stranici je naveden kontakt broj telefona za moguće nejasnoće. Zahtjev za brisovno očitovanje je moguće poslati i poštom. Žao mi je što su vam troškovi minimalne adaptacije stana narasli gotovo na pola cijene novog stana – ali inflacija je naša stvarnost od koje ne možemo pobjeći u svim područjima naših života (osim u jednom – koje opasno devalvira, ali to je posebna priča ).

Poštovani Spitfire, bit ću kratka - vjerujem da Vam nije bila namjera docirati mi ili nedajbože kritizirati me, i zahvalna sam Vam na tome, ali je tako (s razlogom) ispalo, pa ću se definitivno poklopiti ušima za neko vrijeme. Lp

Slažem se s poštovanim Spitfireom, ali usprkos načelnom stavu da se mogla ozakoniti zgrada koja je „ni na nebu ni na zemlji“, Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama je „prizemljio“ zgrade izvedene uz među u stavku 3. članka 6. koji je propisao da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena: na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Slijedom tog isključivog zakonskog izričaja zgrade izvedene na takav način u praksi nisu bile ozakonjene, jer (dok) nisu ispunile uvjet za ozakonjenje iz članka 6. stavak 3. navedenog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Niti obvezni uvid u digitalnu ortofoto kartu (ili skraćeno DOF-a), ponekad nije bio od prevelike pomoći, pogotovo u pogledu lociranja izgradnje na međi... A pitanje postupanja s ogradom drugog susjeda ostalo je otvoreno, jer iz upita nije bilo nedvojbeno jasno da je suprotna međa utvrđena/označena od strane geodetske struke, pa je postojala mogućnost da se korisnik kiki72 izloži protutužbi susjeda za smetanje posjeda (i još uvijek postoji) zbog uvodnog dijela upita: „Zbog toga svega smo napravili satelitski snimak i izvod i katastra i vidjeli da je drugi komsija usao u nas posjed istom tom duzinom“. Da li korisnik kiki72 smatra da su time „geometri jasno utvrdili prelazak u nase dvoriste“ (odnosno da li se tom izjavom podrazumijeva da su naknadno bili po njegovom angažmanu) radi označavanja međe za koju korisnik kiki72 tvrdi da je susjed „otvoreno rekao da geometar nije izlazio na teren???“, pa bi problem iz upita bio preglednije iznesen. U svakom slučaju, laičkim rječnikom, pitanje ograde (međe) postaje užareno, pa mu treba pristupiti s oprezom i poprilično diplomacije radi izbjegavanja daljnjeg, eventualnog, sudskog postupka...a detaljne pravne upute ste dobili od našeg forumskog autoriteta Spitfirea.

Molim vas da mi pojasnite ovaj dio upita - na što konkretno se odnosila vaša suglasnost, jer da je garaža djelomično izvedena na vašem zemljištu, a što bi se utvdilo u provedenom postupku legalizacije, ona se ne bi mogla ozakoniti niti uz vašu suglasnost, a u protivnom ako je susjed fizički (?) uklonio sporni dio garaže s vašeg zemljišta, vaša suglasnost nije bila potrebna za ozakonjenje na međi, a pogotovo je nejasan dio da "nasa suglasnost mu je trebala da ne bi morao odstupati i vise od te duzine" Kakav satelitski snimak i izvod iz katastra? Zar nisu bili geodeti i snimili stanje njegove (susjedove, koji je vlasnik garaže i vaše parcele), te kako ste ustanovili na temelju navedenog satelitskog snimka i izvoda iz katastra da je drugi susjed "ušao u vaš posjed" za 1,0 m? Ako mislite na katastarsko stanje prikazano na Geoportalu, često puta se to stanje ne poklapa sa situacijom na terenu.

Poštovani, Navedeni radovi koji uključuju nadogradnju do visine nadozida na 1,5 m i prenamjenu tavanskog prostora u stambeno potkrovlje smatraju se radovima za koje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Lp

Mislite bez prisutnosti punoljetnog djeteta? To bi trebala biti tripartitna sporazuma izjava s uključenim punoljetnim djetetom, jer se ipak radi o njegovom pravu koje polaže na uzdržavanje. Tek kad se dijete zaposli (ili prođe godinu dana od završetka njegovog srednješkolskog školovanja) mogu roditelji kod javnog bilježnika dati sporazumnu izjavu o prestanku obveze plaćanja alimentacije, ali bi bilo svejedno poželjno da sporazumnu izjavu supotpiše i sin. Znači, prije nego što se zaposli, nema smisla ići kod javnog bilježnika...

Ako je predmetna nekretnina (zgrada) kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja, tada imate pravo na uporabnu dozvolu s tog osnova, u smislu odredbi članka 188. i 189. Zakona o gradnji, bez obzira na činjenicu da je na ista građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole i nakon izdane građevinske dozvole bespravno nadograđena za još jednu etažu. Provjerite u nadležnom Ministarstvu od kojeg ste kupili stan da li je to Ministarstvo ili neko drugo Ministarstvo u ime države kupilo stan u svrhu stambenog zbrinjavanja, odnosno da li posjeduje potvrdu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama kojom se potvrđuje da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja. Provjerite, ništa vas ne košta. Izdavanje energetskog certifikata nije uvjetovano izdanom uporabnom dozvolom, nego je situacija obrnuta - energetski cerifikat je prilog dokumentaciji za izdavanje uporabne dozvole, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti - teoretski.

Nikad nije suvišno ponovno razgovarati sa susjedom, da vam savjest bude mirna, i podsjetiti ga na vaš usmeni dogovor, možda promijeni mišljenje, te napiše novo očitovanje...Samo možda, jer je u međuvremenu od usmenog dogovora promijenio mišljenje u suprotnom smjeru, nepovoljnom za vas. Gospođa koja izdaje građevinske dozvole vam je cijeli postupak dobro objasnila, a na njoj je da se potrudi da napiše dobro argumentirano obrazloženje s posebnim osvrtom na provedbene odredbe prostornog plana, kako Ministarstvo ne bi poništilo građevinsku dozvolu i vratilo na ponovni postupak zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Usput, u spisu bi trebala biti i službena zabilješka s vašim očitovanjem na njegovu žalbu tijekom postupka. I u Ministarstvu rade samo ljudi – kad savjetnik koji dobije žalbu na građevinsku dozvolu u drugostupanjskom postupku, vidi da je situacija jasna, dobro obrazložena u svakom pogledu, i u materijalnom i u procesnom smislu, a posebno u skladu sa prostornim planom, te svim ostalim uvjetima propisanim Zakonom o gradnji, nećete tako dugo čekati drugostupanjsko rješenje.

Da ne bi... Prema definiciji Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama „ pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine“, i za njeno građenje je potrebno izraditi glavni projekt, ishoditi potvrde glavnog projekta i prijaviti početak građenja prema propozicijama članka 131. Zakona o gradnji. Sada građevinska inspekcija ima uvid u edozvolu i postupke koji se vode u edozvoli, te je provjera navedenih koraka posao građevinskog inspektora...

Odgovori na vaša podpitanja ovise kakav će stav sud zauzeti u spornom osnivanju nužnog prolaza - po pitanju i pješačkog i kolnog pristupa. Svatko smije sa svojim privatnim vlasništvom raspolagati po svom nahođenju, pa i iznajmiti ga - ali vi ste vjerojatno bili svjesni svih okolnosti u kojima ste kupili svoju nekretninu, odnosno da je ova situacija u kojoj se nalazite bremenita hrpom problema, od kojih sam navela samo neke. Niti vi, kao i svih osam vlasnika stanova u vašoj zgradi, niti vlasnici dvaju stanova stanova u prenamijenjoj garaži niste u nekom presjajnom položaju da bi se trebali još međusobno gložiti – a na granici apsurda je da je osoba (bivši investitor) koja je sve to zakuhala da bi ostvarila svoje materijalističke ambicije, prošla nekažnjeno, te ostavila vas suvlasnike da se krčkate u zajedničkom loncu – s nemogućnošću konačnog upisa vlasništva svojih nekretnina u zemljišne knjige bez tereta.

Zašto idete glavom kroz zid i niste poslušali prijedlog stanara da vam naprave ključ (kad ionako i u vlasničkom listu i u međuvlasničkom ugovoru stoji da imate pravo na dvije prostorije). Što bi postigli s privatnom tužbom? I obraćanjem gradonačeniku? Koliko ste počasnih krugova optrčali? Lijepo kopirajte od nekoga ključ druge prostorije, prijavite podstanare poreznoj nakon što sklopite ugovor s njima - i mirno spavajte.

Vaša situacija ima puno dublju problemsku pozadinu, na koju vi vjerojatno niste mogli utjecati, a za koju je odgovoran bivši investitor zgrade. Posljedice njegovih materijalističkih ambicija (koje je na žalost, nekažnjeno i ostvario) odražavaju se na vas i vaše interese jer ste sada vi, kao su/vlasnici i jedne i druge zgrade, odgovorni pred zakonom, uključujući i građevinsku inspekciju – i za rekonstrukciju višestambene zgrade (nadogradnju kata bez građevinske dozvole) i za dvostruko nezakonitu prenamjenu garaža u dva stana nakon 21. lipnja 2011. godine (svatko za svoju zgradu). Malo je vjerojatno da je ozakonjena prenamjena garaža u stanove nakon 2016. godine, ali kod nas je sve moguće, pa i to... Na pitanje da li mora višestambena zgrada imati određeni broj kvadrata dvorišta odgovor je: da – u nekoj normalnoj situaciji prilikom izdavanja građevinske dozvole zahvat u prostoru treba biti u skladu s prostornim planom,a pri tom se podrazumijeva prije svega koeficijent izgrađenosti građevne čestice, te minimalna veličina građevne čestice za višestambene zgrade, ali pitanje je bespredmetno - jer i da je bilo izdano rješenje o izvedenom stanju za vašu nadograđenu višestambenu zgradu, nisu trebali biti razmatrani navedeni prostorno planski uvjeti u primjeni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Ako suvlasnici dvorišne zgrade nemaju drugog pristupa s javne prometne površine do svoje nekretnine osim kroz „vaše“ dvorište na vašoj katastarskoj čestici, a s obzirom da je takva bila prvobitna prostorno organizacijska koncepcija bivšeg investitora, jasno da imaju pravo na utvrđivanje služnosti puta, a sukladno odredbama članka 190. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima „vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude...“ Rješenje suda o osnivanju nužnog prolaza može se upisati u zemljišnim knjigama kao teret na vašoj katastarskoj čestici, a sud će u istom rješenju odrediti visinu naknade vlasniku poslužne nekretnine za osnivanje nužnog prolaza.

Koje konkretno građevine su legalizirane - iz upita je malo nejasno da li su garaže imale zakoniti status (izgrađene na temelju građevinske dozvole) ili ih je trebalo legalizirati? A što je s vašom stambenom zgradom - da li je ona izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom?