Antuntun56

(ne)izgrađeno građevinsko područje -naknadna opaska

Ako ste i vi među tima koji ste dobili rješenje o plaćanju naknade, a sigurno jeste, sve vam piše u uputi o pravnom lijeku (rok predaje žalbe, kome se upućuje žalba i način podnošenja žalbe), a u uvodu rješenja piše točan naziv zakona na temelju kojeg se rješenje donosi. I komunalna naknada i naknada za uređenje voda su zakonska obveza (s definiranim slučajevima izuzetaka od plaćanja tih naknada), pa možete eventualno uložiti prigovor na visinu obračanate naknade. Komunalna naknada je propisana odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, te odluku JLU o komunalnom gospodarstvu/komunalnoj naknadi, a vezana je uz prostorni plan i neizgrađeno građevinsko područje. Obveza plaćanja naknade za uređenje voda proizlazi iz Zakona o vodama, Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, Uredbe o visini naknade za uređenje voda i Pravilnika o obračunu i naplati naknade za uređenje voda, a obveznici plaćanja su vlasnici / korisnici između ostalih nekretnina i poljoprivrednog zemljišta na slivnom području.

Da li se navedeno parkiralište nalazi u zgradi ili na otvorenom prostoru? Ako je u zgradi, kako glasi u etažnom elaboratu povezanost vašeg stana i spornog parkirališta?

On je tu natpolovičnu većinu izvukao iz konteksta odredbi Zakona energetskoj učinkovitosti, i to odredbi članka 29. stavak 1. koji glasi "Odluku o sklapanju ugovora o energetskom učinku višestambene zgrade, s pružateljem energetske usluge suvlasnici zgrade donose temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim djelovima", odnosno članka 30. stavak 2. koji glasi "Odluku o sklapanju ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi za višestambenu zgradu donose suvlasnici zgrade temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima". Navedena natpolovična većina suglasnosti suvlasnika odnosi se na suglasnosti, odnosno ugovore koje sklapa cijela zgrada u svrhu energetske obnove za višestambenu zgradu, a ne na pojedinačnu investiciju u solarne panele, tako da mu ta tvrdnja kolokvijalnim rječnikom rečeno „ne drži vodu“. A mogućnost uporabe zajedničkog krova u svrhu trajnog zauzimanja dijela površine (konkretno 10 m2 -12 m2 solarnih panela) u korist samo vlasnika jednog posebnog dijela nekretnine trebala bi proistjecati iz međuvlasničkog ugovora, a ne naknadnih suglasnosti suvlasnika, pa bi slijedom navedenog trebalo sklopiti aneks međuvlasničkog ugovora. A što će zgrada poduzeti u slučaju, da se za njim povedu i ostali suvlasnici u višestambenoj zgradi? Zgrada nema beskonačnu površinu krova, i zgrada bi trebala vrlo oprezno i dalekovidno raspolagati s tom površinom, kao zajedničkim dijelom zgrade. Pitanje je kako će zgrada prisiliti dotičnog suvlasnika/suvlasnike da preda/predaju svoje solarne panele u zajednički sustav sunčanih kolektora jednog dana, u ne tako dalekoj budućnosti, ako se zgrada odluči za instaliranje zajedničke solarne elektrane u svojstvu zajednice suvlasnika. Što je isplativo jednom suvlasniku, isplativo je i svim suvlasnicima (jasno, kroz izvjestan period godina), a isto tako solarna elektrana može biti predmet energetske obnove zgrade. U prijedlogu novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada se spominju kao zajedniči dijelovi u članku 15. između ostalih i „zajednički sustavi sunčanih kolektora, fotonaponskih modula i izmjenjivača topline", tako da je to vrlo realna mogućnost. Tema je interesantna i podložna raspravi...🙄

Sad ćete laše donijeti trezvenu odluku o daljnjem postupanju. Lp🙂

Spojila sam oba vaša upita budući da se odnose na istu temu. Prvo, i navažnije, što bi trebalo saznati da li se vaše parcele nalaze u obuhvatu građevinskog područja u prostornom planu. Tu informaciju možete dobiti u nadležnom uredu za prostorno uređenje i graditeljstvo JLU na čijem području je zemljište locirano putem podnešenog zahtjeva za izdavanje lokacijske informacije. Ako se barem jedna čestica nalazi u građevinskom području i ispunjava propisane prostornim planom uvjete za građevinsku česticu, potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu – na temelju glavnog projekta ili tipskog projekta ako je ta mobilna kućica / kontejner prošla proceduru dobivanja rješenja o tipskom projektu prema članku 77. Zakona o gradnji. A ako se zemljište nalazi izvan građevinskog područja, u tom slučaju, ne možete postaviti mobilnu kućicu/kontejner u svrhu koju ste naveli (bar ne zakonito). Lp🙂

Upit ima premalo konkretnih podataka da bi se na njega moglo jednoznačno odgovoriti. Načelno, na temelju glavnog projekta, a bez ishođenja građevinske dozvole može se graditi bazen tlocrtne površine do 100m2 ukopan u tlo (članak 4. točka 1.c) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima). Pri tom, u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu. (članak 1. stavak 2. istog Pravilnika) Na glavni projekt primjenjuje se procedura predviđena Zakonom o gradnji (od ishođenja eventuanih potvrda na isti, prijave početka građenja - uz imenovanje nadzornog inženjera i ovlaštenog izvođača radova). Položaj bazena u odnosu na susjednu građevinsku česticu trebao bi biti definiran u provedbenim odredbama prostornog plana koji se primjenjuje na vašem području, odnosno na području jedinice lokalne uprave. Većina prostornih planova u kopnenom dijelu Hrvatske nema uključen pojam bazena, pa se na bazen odgovarajuće primjenjuju odredbe za pomoćne zgrade/građevine, dok većina primorskih prostornih planova ima ugrađen i taj tip građevine, pa je snalaženje u odredbama za provođenje olakšano. To ćete ipak trebati pitati susjeda, imajući u vidu prethodno navedeno. Zavisi o odredbama prostornog plana. Lp🙂

Nije niti važno u čemu se sastoje provedbene odredbe GUPa koje vas ograničavaju u izvedbi standardne nadstrešnice s limenim krovom, iz nastavka mog odgovora shvatiti ćete zašto nije presudno ograničenje GUPom Na čijem dijelu zemljišta se nalaze postojeća parkirališta – na javnom (gradskom) ili u vašem vlasništvu (vaše stambene zgrade)? Ne razumijem, vi bi promijenili položaj parkirališta ili? - ne mogu si predočiti vizualno taj zahvat u prostoru. U slučaju da su postojeća parkirališta na javnoj površini, vi bi kombinirali javno i privatno, te za takav zahvat također trebate imati suglasnost upravitelja postojećih parkirališta. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je još uvijek na snazi pa je zasada potrebno da se svi suvlasnici slože za neke intervencije koje se ne smatraju redovnim održavanjem zgrade budući da još nije stupio na snagu Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji predviđa nadpolovičnu većinu kod izglasavanja za sva investicijska održavanja zgrade – tako da navedenih 80% suglasnosti suvlasnika nije dovoljno za namjeravanu intervenciju, (a i pitanje je kad će ZoUiOZ stupiti na snagu zbog brojnosti primjedbi upućenih na taj zakon). Kako ste iznijeli prijedlog u upitu, trebali bi ishoditi građevinsku dozvolu. Teško - osim da ishodite građevinsku dozvolu, pa će sve biti legalno 😊 Nije presudan pokrov, nego površina građevine i konstrukcijski sustav. Konkretan savjet ćete dobiti od svakog arhitekta nakon uvida u kompletno stanje (uključujući situaciju) namjeravanog zahvata, u kontekstu sagledavanja odredbi prostornog plana i svih zakonskih odredbi mjerodavnih za parkirališni prostor (pri tom su najvažniji prometni uvjeti) Da bi bio ispunjen uvjet za nadstrešnicu manje površine od 20 m2 prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, svaka ta nadstrešnica bi trebala biti samostalna građevinska cjelina (gledano od temelja, konstrukcijskog sustava - uključujući i stupove, do pokrova) - priznajte, to ne bi imalo smisla zbog šume stupova koji bi bili kontraproduktivan element pri parkiranju

Zakon o energetskoj učinkovitosti je izmijenjen i dopunjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN br. 41/21) na sljedeći način u članku 29. stavak 1.: »Odluku o sklapanju ugovora o energetskom učinku višestambene zgrade, s pružateljem energetske usluge suvlasnici zgrade donose temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim djelovima«., odnosno članku 30. stavak 2. »Odluku o sklapanju ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi za višestambenu zgradu donose suvlasnici zgrade temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima.«. Bez obzira što Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje 100% suglasnosti suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim djelovima, u slučajevima izvanrednog održavanja, ZoEU se smatra lex specialis u odnosu na ZoViDSP u pogledu energetske obnove zgrade, a prema mišljenju Ministarstva uprave i pravosuđa. U slučaju da budete nadglasani, mogu vas prisiliti da pristanete na takav obim radova. Tako visok iznos pričuve možete osporavati sudskim putem. Znači za odluku o sklapanju ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi višestambene zgrade bi trebalo skupiti 51% potpisa vlasnika stanova prema njihovim suvlasničkim dijelovima koji proizlaze iz korisne površine stana ako zgrada nije etažirana, a za kredit u nekoj od banaka treba biti 60 – 70 % (kako u kojoj) suglasnosti po istom principu obračuna, s time da se banka upisuje s hipotekom na sve stanove. Da li je upravitelj zgrade ili netko drugi iskalkulirao iznos pričuve temeljem plana radova koji bi se izveli?

Za predmetnu nadstrešnicu, bilo koliko veću površinu od 20 m2, potrebno je izraditi glavni projekt obzirom da predstavlja jednu građevinsku i uporabnu cjelinu oslonjenu na 4 stupa (i da ima 6 stupova, bila bi građevinska cjelina zbog zajedničkog krova). Ukoliko izvedete dvije konstruktivno samostalne nadstrešnice (jedna uz drugu), u tom slučaju bi se mogle primijeniti odredbe članka 2. stavak 1. točka 1.c) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama radovima, a također je i za gradnju dviju konstruktivno odvojenih cjelina (bez glavnog projekta i bez građevinske dozvole) potrebno poštivanje propisa, pravila struke i uvjeta iz prostornog plana nadležnog za područje na kojem se gradi. Tim načinom gradnje biste si uštedili hrpu upravnih (pa i financijskih) problema u svezi građenja nadstrešnice čija površina iznosi preko 20 m2 (od izrade glavnog projekta, ishođenja eventuanih potvrda na isti, prijave početka građenja – uz imenovanje nadzornog inženjera i ovlaštenog izvođača radova, do ishođenja uporabne dozvole). Da ne duljim, procedura građenja i zakonske odredbe u svezi građenja su iste i za građevine koje se grade na temelju građevinske dozvole i za građevine koje se grade na temelju glavnog projekta, s time da za neke građevine izgrađene na temelju glavnog projekta treba ishoditi uporabnu dozvolu, kao u ovom slučaju. Prethodno bi trebali imati suglasnost suvlasnika u svjetlu odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i budući da mijenjate uvjete načina korištenja otvorenih parkirališta kao pripadka svojih posebnih dijelova na zajedničkoj vanjskoj površini u natkrivena parkirališta (dodajući im novu kvalitetu zaštite automobila od sunca), i to u pisanoj formi, a što bi kasnije bio temelj izmjene međuvlasničkog ugovora, a također i s obzirom na namjeru intervencije u prostoru (u građevinskom smislu). Pod uvjetom da je predmetna nadstrešnica udaljena 3 m od međe (uobičajena udaljenost od međe u prostornim planovima), ne treba vam nikakva suglasnost susjeda. Ako ta urbana vila ima 3 stana, a vi sa susjedom planirate izgraditi zajedničku nadstrešnicu, što je s trećim stanom, da li on ima kao pripadak parkiralište na zajedničkom dijelu čestice? Ako ima, zašto i njegovog vlasnika ne uključite u svoj projekt, odnosno investiciju? Time bi izbjegli suglasnost suvlasnika. (Samo pitam...🙄) Na ovo nemam komentara, sve je rečeno u prvom dijelu mog odgovora.

Nemam što dodati - osim da se uobičajeno monopolistički ponašaju. Probajte ih u formi prigovora prijaviti HAKOM-u, kao višoj nadležnoj instanci, zbog neažurnog postupanja po vašem zahtjevu (s priloženim dokazima o požurivanju). Možda prigovor postigne neki efekt - niti HAKOM ne obožava bahato ponašanje telekomunikacijskih tvrtki, a pogotovo ako kabeli nisu postavljeni na zakonit način. Zašto je uopće ta elektronička komunikacijska infrastruktura postavljena preko građevinskih čestica u vlasništvu fizičkih osoba, a na preko javnih površina kao inače? (retoričko pitanje), ali što je, tu je - činjenica je u prostoru (i zakonom zaštičena) 🥴

Malo se raspitajte prije nego se odjavite na HZJZ: radi li se o dopunskom ili dodatnom osiguranju. Obično firme plaćaju svojim djelatnicima dodatno osiguranje, koje obuhvaća sistematski pregled i izvjesne pregleda i pretrage kod liječnika specijalista i sl. HZJZ ima popis svojih usluga objavljan na egrađanima, pa vjerojatno možete pristupiti portalu s egrađana. Lp

S obzirom da su izvedeni kablovi elektroničke komunikacijske infrastrukture u vašem dvorištu, nemojte se igrati jer po članku 26. Zakona o elektroničkim komunikacijama nije dozvoljeno izvođenje bilo kakvih izvođenja radova ili građevina u njihovoj zoni (bez obzira na (ne)zakonitu stranu njihovog postavljanja) Možete se obratiti pisanim putem Hrvatskom telekomu sa zahtjevom za trajno izmještanje elektroničke telekomunikacijske infrastrukture, zahtjevom s linka: https://www.hrvatskitelekom.hr/podrska/izmjestanje -> trajna izmještanja, Lp

Dok Sabor ne izglasa novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgadama, odgovor je: da, donosi pravne nevolje u bliskoj budućnosti novom vlasniku. A nakon što Sabor izglasa novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgadama, moći ćete naknadno provesti legalizaciju na temelju zatečenog izgrađenog stanja. A kada će Sabor u novom sazivu izglasati taj zakon, samo zna. Lp

Inače je svejedno gdje se kuće nalaze, ali da je lokacija Sisak, bitan je podatak za uvođenje razmatranja obnove zgrada nakon potresa u svjetlu odredbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada zagreba, krapinsko-zagorske županije, zagrebačke županije, sisačko-moslavačke županije i karlovačke županije (NN br. 21/23), mada je postupanje građevinske inspekcije u pogledu hitnog postupanja uklanjanja opasnih oštećenih zgrada u potresu manje-više identično riješeno i u Zakonu o gradnji i u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom... Uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi i drugim zgradama regulirano je u članku 38. Zakona o obnovi zgrada... čija 4 prva stavka glase: (1) Iznimno od članaka 32., 33. i 34. ovoga Zakona, u postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah po službenoj dužnosti donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika odnosno suvlasnika i bez suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. (2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor provest će odgovarajuće označavanje zgrade kao opasne do uklanjanja prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka i prema potrebi zabraniti korištenje zgrade. (3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor ovlašten je zatražiti izradu elaborata o ocjeni postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade. (4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se vlasniku odnosno suvlasniku, upravitelju zgrade odnosno nepoznatom vlasniku stavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave Državnog inspektorata, a obavijest o tome objavljuje se na mrežnim stranicama Državnog inspektorata I za vas bitan 9. stavak koji glasi: (9) Troškovi izvršenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, uključujući troškove zbrinjavanja i obrade građevinskog materijala, financiraju se iz državnog proračuna. Svašta. Sad su oni dušebrižnici državnog proračuna – zašto bi sanacija štete nastale uslijed demontaže uzazidnog lima na krovu vaše kuće prilikom uklanjanja susjedne zgrade opasne po život prolaznika, a pri izvršenju rješenja građevinske inspekcije, išla na vaš trošak (taj lim nije niti mogao biti postavljen na drugačiji način uz zid veće visine), pa je red da vas se i obešteti za njegovu demontažu i popravak krova. Pitanje je što uopće i građevinska inspekcija i izvođač posjeduju od dokumentacije (projekta) za uklanjanje građevine, jer za uklanjanje građevine prema rješenju kojim građevinska inspekcija naređuje uklanjanje zgrade čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti prolaznika, izrada projekta uklanjanja (u kojem bi bila izvršena kontrola projekta po revidentu) nije nužna, nego eventualno izrada elaborata o ocjeni postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade, budući da se radi o „hitnom“ postupku. S obzirom da je od potresa prošlo više od tri godine, bar je izvođač imao vremena pribaviti neki elaborat s troškovnikom uklanjanja prema kojem će ukloniti predmetnu zgradu imajući u vidu da je susjedna zgrada vezanog tipa diskutabilne statičke sigurnosti (nisu mi poznati uvjeti raspisanog natječaja javne nabave za izvođače radova ni način njihovog odabira), no nisu vam obvezni dati na uvid istu dokumentaciju – i opet, budući da se radi o „hitnom“ postupku, nitko nije stranka u postupku, jer se inspekcijsko rješenje donosi po službenoj dužnosti i objavljuje na oglasnoj ploči ispostave Državnog inspektorata u Sisku, a obavijest o tome objavljuje se na mrežnim stranicama Državnog inspektorata. Izvođač treba imati uređeno gradilište sukladno odredbama Zakona o gradnji koje mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište, a nadzor nad izvršenjem svog inspekcijskog rješenja vršiti će građevinski inspektor.

Tko vam je rekao – iz graditeljstva ili susjedi? Nije niti važnoj jer je potpuna dezinformacija. Ako ste iz graditeljstva obaviješteni putem prijave početka uklanjanja građevine, u prijavi početka radova na uklanjanju građevine vlasnik je dužan je bio navesti projektanta koji je izradio projekt uklanjanja, oznake tog projekta, izvođača i nadzornog inženjera, a najvjerojatnije su vas obavijestili susjedi o uklanjanju svoje građevine. Prema članku 155. Zakona o gradnji koji glasi (da ga ne prepričavam): (1) Prilikom uklanjanja građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina niti ugroziti život i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje gospodarenje otpadom. (2) Stručni nadzor građenja ne provodi se prilikom uklanjanja građevina određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona ili građevina koje uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno uklanjanje građevine, a prilikom uklanjanja drugih građevina ili njihovih dijelova stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost te očuvanje zdravlja ljudi i zaštite okoliša. Nikako. Nadam se samo, budući da je vaša kuća evidentno novija, da je prilikom njezine izgradnje, izvedena propisana dilatacija od min. 5 cm sa slojem izolacije između zgrada (ako je i izvedena, dobro je zamaskirana), te da su temelji vaše kuće izvedeni u skladu sa statičkim računom u kojem je valorizirana izgradnja neposredno uz susjednu građevinu - te eventualno prekontrolirana od strane revidenta, jer ta obveza postoji u Pravilniku o kontroli projekata još od 2014. godine. Možete tražiti na uvid projekt uklanjanja, ako su susjedi kooperativni, dat će vam ga na uvid, a što nisu obvezni jer više prema zakonu nije predviđeno izdavanje dozvole uklanjanja koja se provodila u upravnom postupku. Nitko vam unaprijed ne može garantirati da uklanjanje susjedne građevine neće krenuti u krivom smjeru u pogledu narušavanja statike vaše zgrade. Nadam se da je jasna situacija iz citata navedenog članka tko je odgovoran ako prilikom uklanjanja građevine dođe do oštećenja susjedne građevine, prije svega je propisana odgovornost nadzornog inženjera, a nadzorni inženjer bi također trebao evidentirati zatečeno stanje, ukoliko dođe do sudskog postupka. Također je odgovornost i na projektantu koji je trebao prije izrade projekta uklanjanja provjeriti stanje vaše kuće, te na izvođaču koji bi trebao ručno, bez mehanizacije, uklanjati sve dijelove susjedne građevine koji se naslanjaju na vašu kuću – a cijeli postupak uklanjanja bio trebao biti naveden u projektu uklanjanja. Kako sam prethodno navela, zakonski je odgovoran nadzorni inženjer da cijeli zahvat uklanjanja prođe bez posljedica po vašu kuću – od projekta uklanjanja do zadnje cigle koja će se ukloniti. Lp

Ovo sve prethodno citirano je zaslužilo poduži osvrt. Ja vam sam mogu reći da niste u pravu – i tu ću stati. Jer daleko bi nas (vas i mene) odvelo tumačenje ZUPa i razuvjeravanje zašto niste u pravu... Prepustit ću Visokom upravnom sudu da vas uvjeri, jer ste tvrd orah pa vas nije uspio uvjeriti niti Upravni sud.

Još bolje 😊

Prvo bi trebali zatražiti uporabnu dozvolu za građevine izgrađene do 15. 02.1968. godine, pod uvjetom da je rekonstrukcija izvršena u tlocrtnim gabaritima zgrade, te da se doslovno ne vidi iz aviona, odnosno snimke iz zraka učinjene prije 15. 02.1968. godine - ionako su za izdavanje uporabne dozvole mjerodavni vanjski ukupni (nepromijenjeni) gabariti zgrade u odnosu na stanje evidentirano na avionskoj snimci do 15.02.1968. godine. U tu svrhu je potrebno ishoditi katastarsko uvjerenje sa snimkom predmetne građevine učinjenom prije 15. 02.1968. godine, ako uz uvjerenje nije priložena kopija katastarskog plana, treba je posebno zatražiti, te podnijeti zahtjev za uporabnu dozvolu za građevine izgrađene do 15. 02.1968. godine. Uporabnom dozvolom bi zgrada stekla zakonit status, pa bi bio ispunjen preduvjet za daljnje korake: upis zgrade u katastarsku evidenciju (uz prilog geodetskog elaborata izrađenog u svrhu upisa u katastar i gruntovnicu i jasno, dokaza vlasništva predmetne građevine i diobenog ugovora) -> nakon katastarskog upisa katastar šalje službenim putem prijedlog za upis u zemljišne knjige. Vi trebate podnijeti eventualno zahtjev u gruntovnici za etažiranje zgrade uz prilog plana posebnih dijelova nekretnine i međuvlasničkog ugovora (etažiranje nije nužno ako želite da suvlasnički omjeri budu izraženi u idealnim suvlasničkim omjerima koji slijede iz diobenog ugovora). Lp 🙂

Bojim se da se vi i ja nismo međusobno dobro razumjeli 🙄 Ja sam se referirala na rješenje prvostupanjskog tijela koje vam nije indirektno priznalo status stranke u postupku, i na koje ste u redovnom žalbenom postupku uložili žalbu, pa je drugostupanjsko tijelo vratilo predmet tijelu prvog stupnja na ponovni postupak s jasno navedenom uputom. Mogli ste dati priliku prvostupanjskom tijelu da provede ispitni postupak prema uputi iz drugostupanjskog rješenja MT i na podlozi novoutvrđenog činjeničnog stanja da ponovno donese odgovarajuće rješenje i na to rješenje eventualno uložiti žalbu, ako se ne bi slagali s njime. A u slijedećem koraku osporavati zakonitost rješenja o MTU - pod uvjetom da vam prvostupanjsko tijelo prizna status stranke u postupku. Ali, što je tu je, postupili ste drugačije. I još ste daleko od postupovne primjene članka 131. ZUPa - natrčat ćete se još par počasnih zupovskih krugova (počevši s čekanjem da Visoki upravni sud uzme u razmatranje vašu tužbu) Lp

Po meni, bi trebalo čitati točno kako piše: Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno građevine odnosno investitora zgrade po tržišnoj cijeni prodati bez provedbe javnog natječaja: 3. zemljište koje čini građevnu česticu zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju na temelju posebnog zakona kojim se uređuje ozakonjenje nezakonitih zgrada. - na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno građevine odnosno investitora zgrade bez provedbe javnog natječaja – samo po sebi razumljivo. U članku 176. točka 3. uopće se ne spominje površina građevne čestice (cijela ili dio), pa je sukladno odredbama istog Zakona potrebno oformiti građevnu česticu, u slučaju da građevna čestica nije već oformljena, i zatim ta novooformljena čestica (ili njezin dio koji je u vlasništvu JLS) ide u pravni promet bez provedbe javnog natječaja - ista je priča za kuću izgrađenu na cijeloj čestici u vlasništvu JLS. Kako što je poznato, građevina se mogla ozakoniti i na tuđem zemljištu prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, pa mislim da je intencija zakonodavca bila da tim člankom jedinici lokalne samouprave, odnosno jedinici regionalne samouprave uštedi sudske troškove budući da se pravno jedinstvo zgrade sa zemljištem trebalo dokazivati sudskim putem, a JLS je ionako dužna prodati građevinsko zemljište po tržišnoj cijeni (znači prema procjeni sudskog vještaka). Kakva je to nagrada? Inače se slažem s vama – Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama je bio pun nespretnih rješenja (koja se često puta nisu korespondirala sa zakonskim rješenjima iz druge regulative koja uređuje prostorno uređenje i gradnju), te je manje-više pogodovao bespravnim graditeljima – ali to nije tema ovaj puta.

Niste obratili na formulaciju iz članka 115. stavak 4. ZUP-a da „Drugostupanjsko tijelo MOŽE žalbu odbiti, rješenje poništiti u cijelosti ili djelomično ili ga izmijeniti“, i s time nastavno vezano odredba članka 117. stavak 2. „Kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu“, te na kraju odredbe članka 131. stavak 1. „Rješenje može poništiti ili ukinuti javnopravno tijelo koje ga je donijelo. Kad je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo, MOŽE ga poništiti ili ukinuti i drugostupanjsko tijelo. Ako nema drugostupanjskog tijela, rješenje može poništiti ili ukinuti tijelo koje na temelju zakona obavlja nadzor nad tim tijelom.“ Može, ali ne mora - ali mora vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu s uputom u kojem smjeru će prvostupanjsko tijelo voditi ponovni upravni postupak. A Upravni, odnosno Visoki upravni sud će eventualno vratiti drugostupanjskom tijelu na ponovni postupak u slučaju procjene da uputa o ponovnom postupku prvostupanjskog tijela nije potpuna ili pogrešno data, odnosno da drugostupanjsko tijelo nije u potpunosti utvrdilo činjenično stanje. Uz napomenu, da u svom radnom vijeku nisam vidjela da je drugostupanjsko tijelo zasukalo rukave i samo riješilo neki predmet – ako ništa drugo konstatiraju nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i vrate prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, a na drugačiji postupak ga ne može prisiliti niti jedan upravni sud - kako ste se i sami osvjedočili. Što ima čudno u uputi da prvostupanjsko tijelo ispita vaš pravni interes s prava vlasništva i da se provede ispitni postupak koji nije proveden, te da se onda razmotre razlozi za ukidanje rješenja o MTU. Uputa je jasna da jasnija nije mogla biti. Vjerojatno prvostupanjsko tijelo nije izvršilo uvid u vaš međuvlasnički ugovor kojim su regulirani vaši suvlasnički odnosi u zgradi, te prava i obveze koje prizlaze iz konkretno korištenja zajedničkog dvorišta. Kad to provjeri, prvostupanjsko tijelo donijet će u ponovnom postupku novo rješenje, ovisi o utvrđenom činjeničnom stanju, na koje ćete moći ponovno uložiti žalbu. Smatram da ste sami sebi zabili nož u leđa podnijevši tužbu Visokom upravnom sudu, jer ako ste čekali na presudu Upravnog suda godinu i pol, na Visokom upravnom sudu bi mogli i dulje čekati, a sve dok traje postupak na VUS, prvostupanjski postupak je u stanju mirovanja. Ovako, ne bi se moglo loptati na relaciji MT - GUzGD unedogled, a zbog prirode činjenice koju treba utvrditi: jeste li ili niste stranka u postupku. Ne znam s kojeg osnova je prvostupanjsko tijelo utvrdilo da "vam nisu povrijeđena susjedska prava", ali vjerojatno nije izvršilo uvid u međuvlasnički ugovor u kojem bi trebalo konkretno biti određeno način korištenja zajedničkog dvorišta, te valoriziralo ovlaštenje predstavnice suvlasnika zgrade u svjetlu odredbi ZoViDSP kao veznog igrača između upravitelja zgrade i suvlasnika (a što bi također trebalo biti regulirano u međuvlasničkom ugovoru) - ili to barem nije navelo u obrazloženju svog rješenja. U slučaju da vam se prizna status stranke u postupku, kako će se postaviti GUzGD prema tom problemu nakon vašeg očitovanja, druga je stvar.

Može, ne treba biti odmak. Može, pod uvjetom da vanjska jedinica za klimu nije tlocrtno prepuštena preko međe.

Po članku176. točka 3. Zakona o prostornom uređenju. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno građevine odnosno investitora zgrade po tržišnoj cijeni prodati bez provedbe javnog natječaja: 3. zemljište koje čini građevnu česticu zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju na temelju posebnog zakona kojim se uređuje ozakonjenje nezakonitih zgrada.

Ti neki barataju dezinformacijama - propisanu udaljenost od međe ne definira Zakon o prostornom uređenju, nego je određenje udaljenosti od međe prepušteno prostornim planovima uređenja svake JLU. Uz napomenu, da svaki prostorni plan dozvoljava smještaj građevine uz među pod uvjetom da je i susjedna građevina smještena na isti način. Dali ste premalo konkretnih podataka za neki konkretan odgovor. Da li imate pravo biti stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole na osnovu prethodno iznesenog činjeničnog stanja (stanovanje na istoj adresi, unuk od pokojnog vlasnika) odlučuje nadležni ured za graditeljstvo. Kakvim putem (službenim ili neslužbenim) ste izvršili uvid u glavni projekt i pritom iskopirali izvod iz glavnog projekta? Osobno smatram da imate pravo sudjelovati u postupku izdavanja građevinske dozvole radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, slijedom definicije stranke u postupku iz članka 4. Zakona o općem upravom postupku. Jer naposljedku, sukus odluke je da li građevinska dozvola ispunjava zakonske uvjete ili ne. Ako ništa drugo, postavite uredu upit u tom smislu pisanim putem, pa u slučaju da vas odbiju rješenjem, žalit ćete se na to rješenje, jer prilikom proslijeđivanja žalbe drugostupanjskom tijelu, prvostupanjsko tijelo između ostalih podataka treba navesti da li je žalba izjavljena od ovlaštene osobe (stranke u postupku). Stoga nemojte prepustiti slučaju taj bitni status u postupku - istražite ga, ako već niste, na vrijeme...