Antuntun56

Ako će to biti jedine izmjene, super... Vidljivost zgrade na ortofoto karti iz 2011. je osnovna zakonska pretpostavka na kojoj počiva cijela legalizacija - ona se neće mijenjati - smatram da smo dobili, i vi i ja, pojašnjenje svoje nedoumice u svezi predviđene izmjene zakona. Jeste li uopće provjerili u nadležnom uredu usklađenost kuće od međe u svjetlu provedbenih odredbi prostornog planakoji se primjenjuje za vaše područje? Neki prostorrni planovi imaju dvostruke kriterije udaljenosti - od međe i međusobnu udaljenost između zgrada. Tako da i udaljenost manja od 3m od međe može biti u redu (ali ne manja od 1 m od međe), ako je zadovoljena međusobna udaljenost između zgrada koja iznosi 5 m (na taj način su utvrđene provedbene odredbe ukratko našeg prostornog plana). No, svejedno je - odgovor je da, nema straha (ma što podrazumijevali pod strahom) - pod uvjetom da su (ako su?) navedena odstupanja jedina od prostornog plana. Ne razumijem pitanje. Za sada nema mogućnosti da se kuća legalizira, a niti mogućnosti da dobije građevinsku dozvolu iz razloga navedenih u prethodnom postu (pod uvjetom da se ipak radi o odstupanjima od prostornog plana)- jer niti jedan projektant neće dati izjavu da je projekt za kuću u skladu s prostornim planom, ako nije. I to je svejedno (da li je ili nije kuća izgrađena u skladu s prostornim planom) - jer u jednom od prethodnih postova dobili sta mišljenje da se gotovo financijski ne isplati izraditi glavni projekt prema važećem ZoG u svrhu ishođenja građevinske dozvole ili izmjene građevinske dozvole za obiteljsku kuću na kontinentu. Čemu nestrpljivost - sačekajte izmjenu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (imate ispunjen preduvjet za postupak legalizacije - vidljivost kuće i nadogradnje na ortofotu iz 2011.) - i to je to. To je malo škakljivo pitanje u vašem slučaju zbog unutarnje kontradikcije u formulaciji članka 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima koji glasi: (1) Bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi: 1. Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade,odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to: b) vrtna sjenica (ostale točke kao nepotrebne izostavljene) Iako građevinska dozvola za vašu kuću postoji, upitno je da li se ona može smatrati postojećom, odnosno da li ima legalni status (ovisi o kutu gledanja - po prirodi stvari nema jer nije izgrađena prema GD, ali formalno-pravno ima - da se mene pita, ja bih se opredjelila za prvi navod). Za svaki slučaj, pričekajte s gradnjom sjenice dok kuća ne stekne i u naravi zakonit status kao postojeća građevina, a nakon izdanog rješenja o izvedenom stanju. I još jedna važna napomena: Za sve jednostavne i druge građevine i radove iz PoJiDGiR primjenjuju se opće odredbe iz članka 1. stavak 1. i2. spomenutog Pravilnika koji glase: (1) Ovim se Pravilnikom određuju jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta, građevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje obveza prijave početka građenja i stručni nadzor građenja tih građevina, odnosno izvođenja radova. (2) U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu." - prevedeno: kad jednog dana budete gradili sjenicu, iako za nju nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu ili izraditi glavni projekt, prilikom njene gradnje treba poštivati propisanu proceduru Zakonom o gradnji, kao i za "normalne" građevine.

U vodećoj mapi glavnog projekta, koji treba biti izrađen u skladu s važećim Zakonom o gradnji treba biti uložena izjava projektanta i glavnog projektanta „da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz članka 68. stavka 3. ZoG ako je izrađen za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola“, pa vam je jasan odgovor da izdavanje nove građevinske dozvole nije moguće. Najbitnije je da je predmetna nadogradnja „vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže“ (izvod iz članka 2. ZoPsNIZ iz 2012. godine). Ta zakonska postavka iz prethodnih zakona će sasvim izvjesno biti ugrađena i u novu verziju ZoPsNIZ. Mirno spavajte bez strepnji za sudbinu svoje kuće, inače - pozorno pratite aktivnosti Sabora u pogledu donošenja izmjene ili novog ZoPsNIZ - oko kojeg se vjerojatno neće dignuti tolika medijska prašina kao prilikom donošenja izmjena nekih zakona...😊 Lp

Možete mirno spavati i dalje – kuću vam nitko neće rušiti, ako ste na to mislili. Nema potrebe za bilo kakvim preinakama. Vi ste u boljoj poziciji nego neki drugi bespravni graditelji jer ste barem imali građevinsku dozvolu, pa ćete u novom krugu legalizacije platiti samo razliku komunalnog i vodnog doprinosa (a to su prilično velike financijske stavke pri građenju) – a jedan od razloga za novi krug legalizacije je i činjenica da prilikom izdavanja uporabnih dozvola za građevine izgrađene prema aktu za građenje izdanom do 1. listopada 2007. godine čije izdavanje je predviđeno važećim ZoG u postupcima takve neusklađene građevine s građevinskom dozvolom izviruju kao gliste poslije kiše - pritom zakonodavac nije predvidio zadovoljavajući način povezivanja sada nepovezane građevinske regulative u tom dijelu - ZoPsNIZ i ZoG, da ne spominjem ljude koji su iz kojekakvih razloga propustili rokove za legalizaciju svojih zgrada. Inače, legalizacija se odvijala kroz zakonodavstvo barem u četiri vala – i uvijek su pritom olabavljani kriteriji za ozakonjavanje – dok zakonodavac stvarno nije došao do dna dna – u protekla dva Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (u osnovnom ZoPsNIZ i produljenom važenju osnovnog zakona) je dozvolio da zgrada ne mora nužno biti izgrađena prema prostornom planu (uz nekoliko izuzetaka), a vaša manja udaljenost od međe i sljeme krova nisu među tim izuzecima. Da rezimiram – u slučaju da je to jedino odstupanje od PP moći ćete ozakoniti svoju kuću pod uvjetom da sistemska rješenja novog ZoPsNIZ budu na tragu prethodnog ZoPsNIZ. A nema nekog racionalnog razloga da ne budu. Također, nema utemeljenja koji bi priječili nasljeđivanje kuće i ostali pravni promet vezan uz kuću, kao i mogućnost upisa kuće i u katastar i gruntovnicu (s pozitivnom zabilježbom da za kuću nisu priloženi akti za građenje ili uporabu – ako vas to ne bi smetalo) 🙂 Lp

Ništa - ako će Izmjene i dopune Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama imati ista sistemska rješenja u pogledu (ne)usklađenosti s prostornim planom kao i prethodni zakon, manja udaljenost 3 m od međe neće onemogućiti izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Budemo vidjeli kad konačno stupi na snagu kako će glasiti tekst Zakona... 🙄 A do onda, po onoj narodnoj, strpljen, spašen...

Poštovani, Klijet se u smislu provedbenih odredbi prostornog plana smatra poljoprivrednom gospodarskom zgradom (imala ili neimala akt za građenje), te ju se ni u kojem slučaju ne može upisati kao vikendicu Te poljoprivedne gospodarske zgrade u većini slučajeva koriste se za povremeni boravak prilikom obavljanja poljoprivrednih radova u vinogradu, a pritom je isključeno bilo kakvo stanovanje, pa i povremeno). Vikendice, kao zgrade za povremeno stanovanje mogu se graditi samo u građevinskim područjima ili u zonama namijenjenim za povremeno stanovanje. Slijedom iznesenog, planovi za njenu prenamjenu u stambenu zgradu su neprovedivi u skladu s važećim prostornim planom koji se primjenjuje na vašem području (manje-više svi prostorni planovi imaju iste ili slične provedbene odredbe po pitanju gradnje spremišta na poljoprivrednim površinama – klijeti u vinogradima, spremišta voća u voćnjacima i sl.). Osim ako opet stupi na snagu neki novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama sa istim zakonskim rješenjima kao i u prethodnom zakonu, jer se po prethodnom zakonu moglo ozakoniti sve i svašta, pa i zgrade koje nisu imale namjenu sukladnu prostornom planu. Kućne brojeve određuje katastar prema Pravilniku o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te načinu obilježavanja zgrada kućnim brojevima (NN 117/22), a u članku 7. Pravilnika su uvjeti za zgrade koje mogu dobiti kućni broj: (1) Kućnim brojevima moraju biti obilježene sve zgrade koje su stambene, mješovite, gospodarske, javne i društvene namjene, podzemne zgrade koje imaju zaseban ulaz te zgrade koje služe za povremeni boravak. (2) Zgrada u smislu ovoga Pravilnika je ona zgrada čiji je način uporabe propisan pravilnikom kojim se uređuje način uporaba i posebni pravni režimi. (3) Zgradama gospodarske namjene i podzemnim zgradama kućni broj određuje se u pravilu na zahtjev zainteresirane osobe. (4) Na zahtjev zainteresirane osobe kućni brojevi se mogu odrediti i objektima (prikolice, vagoni, plovila, kontejneri, kiosci i sl.) čija je namjena stanovanje, privremeni boravak ili obavljanje poslovne djelatnosti, a koji su čvrsto povezani s tlom, odnosno trajno su usidreni. Baš i ne vidim da u su u citirani članak uključene i poljoprivredne gospodarske građevine, ali za svaki slučaj provjerite u katastru. Usput, vlasnik može izjaviti što hoće, bitno je kako glasi upis građevine u zemljišnim knjigama. Također, u rješenju o dozvoli za promjenu namjene i uporabu građevine koje se izdaje prema Zakonu o prostornom uređenju, osnovni je preduvjet za njegovo izdavanje iispunjavanje uvjeta iz članka 153. Zakona o prostornom uređenju da je predmetna prenamjena u skladu s prostornim planom, pa ste opet u slijepoj ulici. Lp

Opet moram napraviti uvod da nisam sigurna da me se to previše tiče - da li kuća ima bilo kakav akt za građenje - pred 15 godina to je bilo rješenje o uvjetima građenja, te se za njegovo izdavanje prilagao idejni projekt. Ako nema, nemojte iritirati susjeda na bilo koji način da vam još nepotrebno natovari građevinsku inspekciju na vrat. Lp

jeste li probali kontaktirati Fond na mail: energetska.obnova2024@fzoeu.hr ili na tel. 01/6459-747 i 01/6448-453 (podaci sa stranice Fonda)

U ponedjeljak , 04.03.2024. u emisiji Ekologika na Radio Sljemenu gostovao je Mladen Lijević iz Fonda zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,a tema je bila javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih zgrada. Emisiju možete ponovno preslušati u Slušaonici Radio Sljemena na digitalnoj platformi. (ukucate u Cromu ili nekom drugom pretraživaču instaliranom na vaš komp radio sljeme, najlakše ćete ga dohvatit preko stranice HRT -->regionalni programi -->radio sljeme i otvorit će vam se između ostalih rubrika Slušaonica). Gost je iznio podatak da se razmišlja o produženju roka za pola godine za one koji iz nekog razloga nisu mogli izvesti radove iz natječaja objavljenog 2022. godine -možda saznate još poneku korisnu informaciju na tu temu. Pitanje slušateljice je bilo da je ona ugradila novu stolariju, a nije izvela ovojnicu jer nije dobila izvođača, pa joj je gospodin Lijević odgovorio da se ne treba javiti ponovno, ili zatražiti produženje roka, ili zatvoriti ugovor za stolariju i ponovno se javiti za ovojnicu zgrade. S obzirom da nemam obiteljsku kuću, nisu me pretjerani zanimali detalji odgovora Nadam se da će vam ova informacija o produženju roka biti barem malo korisna ili podaci o gospodinu iz Fonda, jer javni poziv kreće sutra, 13.03. od 9,00 sati - ali bolje ju je čuti na vlastite uši.

Sigurno je da taj običaj "proslave" svog dana ne spada u radno pravo ranijim odlaskom s posla, kao i činjenica da djelatnice iz mnogih/većine tvrtki u Hvatskoj nisu bile u toj prilici... Izabrali ste pogrešan primjer vaše supruge budući da radi u školstvu, djelatnosti u kojoj su pretežno zaposlene žene (svaka čast i muškarcima zaposlenim u toj „ženskom“ zanimanju), a radi se djelatnosti prevažnoj za našu zajednicu – što je važnije od odgoja naše djece koja će jednog biti temelj našeg društva, uključujući pritom oblikovanje općeljudskih mjerila vrijednosti u životu promocije stava da smo svi ISTI - i u pogledu odnosa među spolovima i odnosa većine prema manjinama i međusobne tolerancije, da dalje ne nabrajam ove vrlo jednostavne životne postulate – teško ostvarive iz primjera naše patrijarhalne i ksenofobične sredine. Da li je u redu da ona ima manju plaću za svoj trud, da ne kažem društvenu odgovornost? Statistika i prosjek su dobar pokazatelj odnosa u društvu, a navedeni primjer vaše supruge ide u prilog tezi o prosječnom osobnom dohotku žena - što je to nego primjer diskriminacije iz vašeg pitanja – i po spolu i po djelatnosti...gledajući pretežno većinu, a ne analizu u okviru pojedine firme. Priznajem, ima vas sve više emancipiranih muškaraca, sretna sam da je i moj sin među vama (ni njemu nije teško otići po djecu u vrtić ili skuhati ručak za obitelj i još štošta), ali što nam to vrijedi kad se moramo boriti ne za demokratski napredak nego protiv nazadovanja u međuljudskim odnosima =odnosa među spolovima – primjerice svakomjesečnih masovnih okupljanja na našim trgovima sa isključivim zahtjevima okupljenih i nedovoljna briga za zaštitu ženskih života. I za kraj Koliko puta ste u svakodnevnom životu upotrijebili sintagmu „ni med cvetjem ni pravice“ - iz Krležinih Balada Petrice Kerempuha? I u kojim prilikama? Meni je često bila u primjeni kao uzrečica kod spominjanja bilo kakve nepravde - u mojoj bivšoj firmi je načelno bio isto vrednovan i muški i ženski posao, ali kroz sistematizaciju radnih mjesta nije postignuto to načelo primjenom diskriminacije po političko rođačkoj liniji (uvijek je u pitanju neki oblik diskriminacije).🙃

Po principu ista prava za sve - jasno da je dužna ...😊 Samo što većina njih, neće otići doma ranije spremat ručak i oprat kupaonu, nego negdje na tulum...kako su i cure trebale napraviti 😊, a ne otići s jednog posla na drugi. Ako bi pri tom poveli i onih 10 inženjerki (zašto baš inženjerki, može i kolegica) , mislim da bi firma zažmirila na jedno oko. To je samo vanjska manifestacija cijele priče, kojom se maskira bitniji problem: Ako je u toj , za primjer uzetoj firmi, osiguran dohodak i za inženjere i inženjerke prema pravilniku, u tom slučaju vrijedi ona da izuzetak potvrđuje pravilo...

Poštovani, Svaki prostorni plan ima svoje definicije što se ne smatra otvorima na međi, ali se sve svode na otprilike ovu formulaciju: "Otvorima se ne smatraju fiksna neprozirna ostakljenja maksimalne površine 0,4 m² (građevinski otvor), dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalne veličine Ø 15 cm ili 15 x 15 cm (građevinski otvor), a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt" - to je citat odredbe za provođenje iz našeg PP. Možete provjeriti da li prostorni plan koji se primjenjuje na vašem području ima manje ili veće odobrene površine od prethodno navedenih - i takvo projektno rješenje treba biti prikazano u glavnom projektu. Neposredni susjed ima pravo sudjelovati kao stranka u postupku uvidu u glavni projekt prilikom izdavanja GD - vidjet ćete što će izjaviti, ali ako projektno rješenje bude sukladno provedbenoj odredbi, njegovo protivljenje bit će bespredmetno (samo će dati posla referentu da ga obrazloži u GD) Nisam sigurna da me se to previše tiče - razmislite da izvedete neke otvore od staklenih prizmi na zidu prema kući - u suprotnom bit ćete kao u katakombi kad jednog kuća bude gotova - i to za sva vremena... a možete i zanemariti moju primjedbu😊 (Važeći prostorni planovi nalaze se na internet stranici jedinice vaše lokalne uprave, uz opasku da bi svaki projektant taj podatak trebao imati u malom prstu).

Ispričavam se što ću nastaviti priču o Islandu (isključivo iz potrebe za korekcijom svojih brzopletih navoda). Islandske žene su se djelomično izborile za svoja prava na jednak tretman s muškarcima nakon prvog protestnog skupa iz 1975. godine na kojem je sudjelovalo „samo“ 90% islandskih žena, nakon kojeg je izglasan zakon s takvim pozitivnim rješenjima. Zbog još uvijek prisutne nejednakasti u plaćama žena i muškaraca (pogotovo u tzv. "ženskim zanimanjima) i rastućeg rodnog nasilja organizirale su krajem 2023. godine protestni skup na kojem se okupilo oko 100.000 ljudi, i žena i muškaraca (od 380.000 stanovnika). Njih kad nešto žulja znaju to i pokazati... Mi (i ne samo mi)smo u našoj svakodnevnici u prilici promatrati kako naša društvena zajednica tone polako sve dublje u patrijarhanost budući da se vjetar pozitivnih promjena s Islanda ispuhao dok je dopuhao preko Atlantskog oceana do naših europskih meridijana i paralela - mi imamo neke zlokobnije situacije na našim trgovima...A od Islanda, kako trenutno stojimo, smo svjetlosnim godina udaljeni po mnogo čemu, pa i činjenici da se između ljudskih i ženskih prava ne može staviti ni znak približnosti, a kamoli znak jednakosti. Tu ću stati, jer ako nastavim, past ću u iskušenje da se uobičajeno izgubim u opširnosti...

A vama je kao krivo da taj jedan dan u godini žene malo kraće rade? Imate sreću da nismo na Islandu gdje su sve, baš sve, žene odbile raditi na jedan cijeli dan radi izbora svojih prava, a koja su usput, i izborile. Sretan nam dan žena! 🥰

Nije potreban nikakav geodetski uradak, ali ako ga priložite uz ugovor, bit će dobrodošao; i ne mora to biti nikav elaborat nego je dovoljna geodetska situacija iz koje se mogu očitati bitni podaci o služnom putu iskazani numerički. Također u tekst ugovora treba unijeti te iste podatke za identifikaciju puta u pravu služnosti poput: položaja služnosti u odnosu na česticu na kojoj se služnost osniva, (obvezno iskazan u stranama svijeta, a ne lijevo-desno), širine služnog puta, te duljine korištenja služnog puta u slučaju da se služni put djelomično osniva na parceli, odnosno po potrebi i drugih podataka koji jednoznačno opisuju služni put, a koji će kasnije biti navedeni prilikom uknjižbe služnog puta u zemljišne knjige. Bilo bi uputno da vam javni bilježnik ili odvjetnik sastavi ugovor da budete sigurni da će ugovor biti pravovaljan za provedbu u gruntovnici

Kažete, da ste zahtjev predali. Kada? Da li u fazi javne rasprave u svezi donošenja prostornog plana, a po izvršenom javnom uvidu u prijedlog prostornog plana u kojem vaša čestica nije bila uvrštena u građevinsko područje ili kasnije, kad je već prostorni plan stupio na snagu? Ako se niste odazvali pozivu na javnu raspravu o prijedlogu prostornog plana i uložili tom prilikom svoju primjedbu - to vam je bila zadnja šansa da nešto postignete u pogledu svog nauma, prije izglasavanja konačne verzije prostornog plana s takvim prostorno planskim rješenjem vašeg zemljišta. Ako ste zahtjev napisali kasnije kad je prostorni plan stupio na snagu i predali ga u općinu, time ste icrpili sve mogućnosti u svezi uvrštenjenja svoje čestice u građevinsko područje – preostaje vam čekanje izmjena i dopuna važećeg prostornog plana i eventualnog pozitivnog rješenja vašeg prijedloga. Nema tu čarobnog štapića – donošenje, a i izmjena prostornog plana propisano je po zakonskoj proceduri (Zakona o prostornom uređenju), te pritom nema mjesta nekom izvanrednom postupanju. I nemojte biti unaprijed obeshrabreni...dobro bi došlo malo pozitivne energije.

Koje sve uvjete? Mislite na priključak vodovoda i elektroenergetski priključak? Jeste li putem lokacijske informacije provjerili kakav status ima u prostornom planu vaša čestica – da li je obuhvaćena u građevinskom području ili nije? Ako nije, pošaljite jedinici lokalne uprave obrazloženi prijedlog da se vaša čestica unese u građevinsko područje prilikom slijedeće izmjene prostornog plana. I to je to – nikakvo kočenje ako se vaša čestica nalazi izvan građevinskog područja definiranog važećim prostornim planom. S napomenom, da se prostorni planovi mijenjaju povremeno - svakih nekoliko godina...

Na problem druge vrste sam mislila prvenstveno na biološke navike riba koje žive u ribnjacima - pretežno šarani, tolstolobici, somovi i sl. , a koje zbog izobilja hrane i nisu baš sklone pretjeranoj migraciji, pa će riblji fond manje-više ostati isti u svim dijelovima jezera na ribnjaku, te bi geometrijska podjela preko vodne površine slabo ili nikako utjecala na riblji fond.😊 Vrlo me zanima kakav će biti stav DGU po tom pitanju...kad u praksi postoje različiti pristupi, a čija argumentacija i nema baš previše veze s geodezijom. Istina, bila bi ispravnija podjela po granicama ribnjačkih jezera, ako je ikako moguće podjelu provesti na taj način, a da bude bar približno fifti-fifti , primjenjujući i druge kriterije podjele (usprkos vašem stavu da je geometrijska podjela ribljaka vodnom površinom neminovna), a ne samo površinske. Vi najbolje poznajete stanje raspoređenosti ribljeg fonda u vašem ribnjaku, kao i motive koji su vas potaknuli na razvrguće suvlasnička zajednice. Želim vam da mišljenje DGU bude povoljno za vas.

To je i meni palo na pamet. a što je s ribama koje žive u rijekama, a po čijim sredinama korita idu granice katastarskih općina - one plivaju malo u jednoj, malo u drugoj katastarskoj općini. Šalu na stranu, nije isto...Mogli biste zabiti kolce kao nosače mreže po granici čestice, pa biste osujetili migriranje riba po jezeru, ako je već stvar u trome... Da li je vama kao suvlasnicima svejedno što će biti s ribljim fondom? Ako se na ribnjaku površine 40000 m2 pitanje svede na par riba koje bi migrirale iz jedne u drugu kastarsku česticu, tada je to problem druge vrste, a ne geodetski... A da se ipak obratite u Državnu geodetsku upravu, kao krovno geodetsko upravno tijelo? Ako oni neće znati, tko će? 😊

Ako se građevina može situirati, odnosno premjestiti na zakonom propisanu udaljenost od ŽC, arhitektov posao bi bio da obrazloži promjenu činjeničnog stanja u svrhu iznimne primjene odredbi iz UPU-a (u sadašnjem smještaju na građevinskoj čestici očigledno ne zadovoljava zakonske uvjete, a s obzirom da je sa zapadne strane ŽC omogućen direktni priključak građevnih čestica na ŽC, bar imate šanse da vam se odobri i s istočne strane izravan priključak na ŽC). U vašem slučaju, odredbe i iz Zakona o cesama i odredbe UPU-a (u pogledu iznimne primjene direktnog priključka na ŽC) trebaju biti kumulativno ispunjene, sve pod predpostavkom da se mogu ispuniti, a stav Županijskih cesta ovisi o njihovoj dobroj volji. U protivnom, možete se priključiti ekipi koja čekao Godota...

Nisam pravnik, ali mislim da formalno nema prepreka da možete oformiti granicu čestice geometrijskom podjelom preko vodne površine ako se prepoznate u članku 5. Pravilnika o katastru zemljišta (NN br. 16/07, 148/2009): "Katastarska čestica dio je područja katastarske općine određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama. Jedinstveni identifikator katastarske čestice sastoji se od matič­nog broja katastarske općine i broja katastarske čestice. Granice katastarske čestice mogu biti međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima (vlasništvo, pravo građenja, drugi stvarno pravni odnos, koncesija, zakup i sl.). Unutar granica građevnog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda, odnosno druga crta koja služi za određivanje granice pomorskog dobra. " Uputno bi bilo da ipak nazovete upravno tijelo nadležno za poslove u svezi zemljišta - katastar, ili DGU, koji/a će vam dati mjerodavnu informaciju, a s tom temom bi trebali biti upoznati i ovlašteni inženjeri geodezije iz razloga što su oni ovlašteni za izradu geodetskog elaborata u svrhu geometrijske podjele.

Isprika nepoznatom geodetu zbog komentiranja njegovog uradka.

Prostornim planom i njegovim provedbenim odredbama propisano je na koji način je moguće riješiti promet u mirovanju (parkirališna mjesta / garažna mjesta i njihov broj).

Da. Županijske ceste utvrđuju svoje posebne uvjete u skladu sa svojim posebnim propisom - Zakonom o cestama, a ne prema odredbama UPU-a. Da li je moguće da translatirate svoju građevinu na zakonom propisanu udaljeljenost od ŽC, te bi time eventualno ostvarili pravo na direktni priključak na ŽC i ispunili uvjet iznimne primjene stavka iz UPU-a ? (jasno nakon dostave izmijenjenog opisa i grafičkog prikaza Županijskim cestama za izdavanje posebnih uvjeta, a pri tom bi se projektant trebao malo više angažirati u argumentiranju novog činjeničnog stanja) . Uz primjedbu, da je geodet malo traljavo prikazao oformljenje puta u GML formatu, i to je tako prošlo u edozvoli - trebao je biti obuhvaćen i dio prikan oker linijom, pa bi ta oformljena čestica puta već imala nekog smisla.

Da povežem sliku i tekst iz upita: - kč. br. 750/34 je vjerojatno županijska cesta, a kč.br. 303/1 je dio spornog pristupnog puta Ako u prostornom planu stoji odredba poput ove: „u slučaju kad se građevinska čestica nalazi uz prometne površine različitog ranga, prilaz se treba ostvariti s prometne površine nižeg ranga“ tada vam ne preostaje drugo nego čekati da JLU provede postupak lokacijske dozvole, eventualnog izvlaštenja na temelju lokacijske dozvole i izdavanja građevinske dozvole za put do kraja – što će potrajati...još ako stranke ulože žalbu na rješenje u nekom od navedenih postupaka, može potrajati unedogled... Da li je vaša građevina predviđena na propisanoj udaljenosti od županijske ceste prema članku 55. Zakona o cestama, za koju zaštitni pojas iznosi 15 m, a koji se mjeri od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste? Pod uvjetom da je ispunjena propisana udaljenost građevine od županijske ceste ili da prethodna odredba ne postoji u prostornom planu, ne vidim razloga da vam Županijske ceste ne odobre u svojim uvjetima priključak na cestu u svojoj nadležnosti.

Način izgradnje na pojedinoj građevinskoj čestici ovisi o provedbenim odredbama prostornog plana (u našoj županiji prostorni planovi imaju predviđenu mogućnost smještaja dviju stambenih zgrada na istoj građevinskoj čestici, dok u većiini prostornih planova takva situacija nije odobrena), ali u svakom slučaju ste trebali kao neposredni susjed sudjelovati u postupku izdavanja građevinske dozvole ili dozvole za promjenu namjene i upotrebu. Argument gubitka vidika nije mjerodavan, ali ostale činjenice popt smještaja dviju zgrada na čestici, njene eventualne preizgrađenosti i sl. jesu. Možete se obratiti građevinskoj inspekciji, te će ona provesti inspekcijski postupak i donijeti odgovarajuće rješenje na temelju utvrđenog činjeničnog stanja.