Antuntun56

Pa, nije baš tako - istina je negdje na sredini, iz slijedećih razloga: Uz pravo građenja uz "vašu" zgradu koje mu je omogućeno prostornim planom, slijede i neke obveze i odgovornosti - između ostalih da se da se ne učini šteta na susjednoj nekretnini (bez obzira na činjenicu vlasništva ili posjedništva iste). Neka se udalji sa svojom građevinom na prostornom planu propisanu udaljenost, pa će moći graditi što želi. I vi snosite svoj dio odgovornosti za loše stanje u kojem se nalazi vaša kuća u kojoj stanujete, jer i na vas se odnosi načelo prava (da imate građevinu u kojoj prebivate) i obveze održavanja iste u smislu očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu. Pitanje je kakav stav bi zauzeo sud da se ustanovi šteta od susjedne gradnje kuće zbog toga što je vaša kuća bila neodržavana, a na što ste obvezni sukladno odredbama iz članka 170. Zakona o gradnji i također podložni sankcijama prema istom članku spomenutog Zakona. A na uvid u spis građevinske dozvole, kao stranka u postupku, nećete biti pozvani u rutinskom pozivanju stranaka budući da se ne spominjete u javno dostupnim evidencajama zemljišnih knjiga i katastra, osim ako sami dođete s potvrdom suda da se vodi sudski postupak u svezi dokazivanja vlasništva, jer je trenutni upis vlasništva u gruntovnici besmislen .

Ad 2. Smetnula sam s uma da je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama unio priličnu pometnju u prostornom uređenju, odnosno stanju u prostoru, a koje se također reflektiralo i na odstupanja od propisanih udaljenosti zgrade od međe u prostornim planovima, pa tako ulazi u obzir i opcija udaljenosti 2,5 m predviđene zgrade od međe ako je zgrada za koju se izdaje građevinska dozvola stekla status postojeće bilo po spomenutom Zakonu, bilo da je imala neki od uvjeta za izdavanje uporabne dozvole za određene građevine sukladno odredbama Zakona o gradnji, pa se bi se radilo eventualno o njenoj rekonstrukciji. Mogućnosti su raznorodne, a pitanje općenito.

Građevinski projekt u dijelu koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost bi trebao obvezno proći kontrolu ovlaštenog revidenta prema članku 3. stavak 3. Pravilnika o kontroli projekata (NN br. 32/14, 90/23) - u dijelu koji se odnosi na gradnju neposredno uz postojeću građevinu potrebna je kontrola glede mehaničke otpornosti i stabilnosti nosivih konstrukcija i temeljnog tla (također u slučajevima kada za osnovnu građevinu nije potrebna kontrola glavnog projekta). Ako je izvješće revidenta priloženo uz zahtjev, smatra se da je investitor ispunio svoju zakonsku obvezu za izdavanje građevinske dozvole. Udaljenost građevine od međe ovisi o provedbenim odredbama prostornog plana, ali gotovo svi prostorni planovi definiraju minimalnu udaljenost od međe 3,0 m, a neki PP imaju dvostruki kriterij udaljenosti – od međe i međusobnu udaljenost između građevina. Izgleda da prostorni plan koji se primjenjuje u vašoj JLU ima taj dvostruki kriterij međusobne udaljenosti između zgrada, s time da ako je zgrada predviđena bliže međi od minimalno propisane udaljenosti, ne smije imati otvore prema toj međi. Stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole su prema članku 115. Zakona o gradnji između ostalih navedenih i „vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola“. Ako ste upisani u katastarskoj evidenciji kao posjednik susjedne katastarske čestice, u tom slučaju jeste stranka u postupku kao nositelj drugih stvarnih prava na susjednoj nekretnini.U postupku izdavanja građavinske dozvole nema nikakvih "dogovora", ima samo mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja koje je tijelo graditeljstva dužno pružiti stranki u postupku prije izdavanja građevinske dozvole. Može promijeniti svoje očitovanje s uvida u svakom trenutku do izdavanja građevinske dozvole davanjem naknadne izjave u zapisnik (ili dostavom naknadnog očitovanja s opisanim činjeničnim stanjem kao razlogom iz kojeg se dostavlja) – ili će jednostavno, budući da se odazvao pozivu na uvid u spis građevinske dozvole, čekati da mu dozvola bude i osobno biti dostavljena, pa će imati mogućnost izjave žalbe na istu i u žalbi navesti uz žalbene navode i eventualno činjenično stanje s uvida u spis. Nije on dao nikakvu dozvolu, nego se samo suglasio s predmetnom gradnjom, s time da suglasnost ne podrazumijeva dozvolu, a voditelj postupka, ako je iole savjestan, će sam tijekom postupka prekontrolirati da li je vodećoj mapi uložena ispravna izjava projektanta da je predmetna građevina projektirana u skladu s PP. Ako smatrate da je prilikom izdavanja građevinske dozvole došlo do nekog zakonskog propusta, napišite vi žalbu ili netko od nezadovoljnih susjeda koje spominjete u točki 2. upita. U svakom slučaju, prije pisanja žalbe, bilo bi poželjno konzultirati nekog arhitekta da li je predmetna zgrada projektirana, odnosno smještena na građevinskoj čestici sukladno provedbenim odredbama iz prostornog plana.

Poštovana, Suzdržite se i od ljutnje i od tuge, vrijeme je za smirenost, nije sve crno kako vam sada izgleda. Nađite dobrog odvjetnika koji će podnijeti tužbu za podjelu bračne stečevine i držati stvari pod kontrolom, sud će u tom postupku imenovati vještaka za procjenu ukupnih ulaganja u stan, i od toga vas pripada pola. I kraj priče. Može on vikati što hoće (dok samo viče) Nećete valjda nakon 23 godine ulaganja u stan otići s krpicama?! Jeste, da taj postupak traje ako suprotna strana diže ručnu uzbrdo... I svog bivšeg ćete više pogoditi svojim smirenim nastupom, nego svojom tugom i ljutnjom (njemu je to vjerojatno duhovna hrana kad vidi vaše jadno stanje). Zato, glavu gore, i krenite hrabro u akciju, oboružani strpljenjem u povoljan ishod po vas... 😊 Lp

Ponovno sam polako pročitala vašu prvu poruku. Možda bi u obzir došao i ugovor o ortakluku. Poslije svoje smrti on više nema kontrole kome će njegova nasljednica (njegova žena) ostaviti kuću. Nemojte biti naivni. Riješite taj problem zajedničkog ulaganja u gradnju kuće još za njegovog života, a ne da se morati jednog dana ganjati po sudu za dokazivanje vlasništva kuće, odnosno ulaganja u gradnju kuće. Niste svoje novce našli na cesti - pa ih adekvatno i zaštite. Otkada su oporuke nepromjenjive? On već sutra nakon što ga vi ili vaša supruga krivo pogledate, može slobodnom voljom opozvati oporuku i napisati novu, jasno ne vama u korist. Opet, nemojte biti naivni...Vaš punac očigledno navodi vodu na svoj mlin... Katastar nema ništa s oporukom, nego provodi stanje iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.

Ispravite me, ako nisam dobro povezala: vi bi ulagali u gradnju kuće koju bi vam punac ostavio oporukom nakon svoje smrti, a građevinska dozvola bi glasila na njegovo ime?

Kome će punac što ostaviti u oporuci, s time ja osobno ne bih kalkulirala zbog eventualno mogućih neugodnih iznenađenja... Zar nije jednostavnije da s puncem sklopite ugovor o pravu građenja – njegova građevinska čestica, izgrađena kuća u vašem vlasništvu na njegovoj čestici (čist račun, duga ljubav), te bi time također eliminarali ženinu sestru kod potraživanja nužnog dijela nakon što punac jednog dana napusti ovaj svijet budući da ona nema osnova tražiti nužni dio u vlasništvu vaše kuće. Sastavljanje ugovora o stjecanju prava građenja ja bih povjerila nekom (iskusnom) odvjetniku, a koji će vas također upoznati s pravima i obvezama koji proistječu iz takvog ugovornog odnosa. Prilikom sastavljanja ugovora o stjecanju prava građenja slobodno ga upoznate s vašim nedoumicama po pitanju nasljeđivanja ženine sestre iza smrti oca. Ovaj ugovor o stjecanju prava građenja moguće je upisati u zemljišne knjige. (pravo građenja je inače predviđeno kao legalan institut rješavanja imovinsko pravnih odnosa u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). 😊 Lp

Kontejneri su u sivoj zoni građevinske regulative - u smislu odredbi Zakona o gradnji, građevinom se smatra „građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem“ – pa i kontejner postavljen na betonske babice, kao temelje samce i spojen na komunalne priključke ima uvjete za tretman građevine. Shodno navedenom za njegovo postavljanje na takav način potrebna je građevinska dozvola. Ujedno se kontejner smatra montažnom građevinom budući da se može po potrebi odnijeti ili premjestiti (montaža samo način gradnje), a građevinskom dozvolom se definira njegov trajan položaj u prostoru. Glavni projekt prije svega treba biti u skladu s prostornim planom, a treba proći uobičajenu proceduru predviđenu Zakonom o gradnji, od posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, do potvrda na glavni projekt. Nakon izdane građevinske dozvole, ona se između ostalih tijela dostavlja Službi za gospodarstvo, nadležnoj za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. I obratite pažnju na članak 14. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20 i 42/20) koji glasi: „Predstavničko tijelo određuje prostore na kojima mogu biti ugostiteljski objekti u kiosku, nepokretnom vozilu i priključnom vozilu, šatoru, na klupi, kolicima i sličnim napravama opremljenim za pružanje ugostiteljskih usluga na javnim površinama. Na prostoru u privatnom vlasništvu isti ugostiteljski objekti mogu biti uz odobrenje jedinice lokalne samouprave“. Cesta koja još nije izgrađena bi mogla biti veliki kamen spoticanja prilikom ishođenja građevinske dozvole. Prije nego krenete u bilo kakav posao, savjetujem da ispitate stav vaše JLU po ove dvije prethodno boldane stavke. Ako sve prođe u redu - ovo prvo možda, ovo drugo sumnjam, put vam je otvoren za slijedeći nivo - postupak kojim se utvrđuje da li su ispunjeni minimalni uvjeti za registraciju jednostavnih ugostiteljskih usluga a koji provodi povjerenstvo ureda držav­ne uprave u županiji, nadlež­no za poslove ugostiteljstva. Građevinska dozvola (ako bude izdana) bit će prilog dokumentaciji kao dokaz legalnog statusa kontejnera u kojem će se obavljati jednostavne ugostiteljske usluge. Želim vam povoljan vjetar pri ostvarenju vašeg nauma, trebat će vam.😊 Lp

Zašto mislite da ste vi izuzetak od ostalih smrtnika koji elektroenergetski priključak na mrežu ostvaruje putem ishođene građevinske dozvole?

Arhitektom ili ovlaštenim inž. građevinarstva a možda bi se koje pitanje od vaših nekoliko stotina odnosilo i na pravo izvođenja radova pa bi dobro i neki pravnik, ali uglavnom tim redosljedom... Djelatnici u upravnim /državnim tijelima nemaju po 2 - 3 sata na raspolaganju za jednu stranku. Sa mnom - nikako, jer sam ja na forumu besplatno - samo da vas uputim u pravom smjeru (tako ja shvaćam svoju ulogu) 😊 Lp

Poštovani, Ako se susjedu pojavljuje vlaga u kući, u tom slučaju temelji i zidovi nemaju pravilno izvedenu hidroizolaciju – za takvo stanje niste vi krivi, nego onaj tko je gradio susjednu kuću. A vi na svojoj građevinskoj čestici možete posaditi što hoćete pod uvjetom da grane (grmlja ili drveća) ne prelazi na susjedno zemljište.

Što znači da bih ja mogao na istoj čestici na kojoj se nalazi kuća (ali ne na krovu kuće) postaviti fotonaponske panele bez potrebe za nekim papirima i polaganja računa nekome? Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dodatno je izmijenjen u NN (155/23) te izmjena članka 1. stavak 3. sada glasi: (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, protivno prostornom planu mogu se projektirati, graditi i izvoditi radovi: 4. na krovu postojeće zgrade radi postavljanja sustava sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije za potrebe te zgrade osim u nacionalnom parku i parku prirode --> ostale točke koje su izmijenjene kao nepotrebne su izostavljene Obratite pažnju na stavke 1. i 2. članka 1. Pravilnika koji nisu bili mijenjani (budući da ste dva puta upotrijebili formulaciju „bez potrebe za nekim papirima i polaganja računa nekome“), u njima se skriva odgovor za ovu vašu konstataciju - i za postavljanje solarnih panela i za gradnju pomoćne zgrade, a prije svega obratite pažnju na svrhu donošenja Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima - kao podzakonskog akta Zakona o gradnji. Doslovno tako kako piše – bez građevinske dozvole, a na temalju glavnog projekta može se graditi pomoćna zgrada iz članka 4. točka 1. a) Pravilnika, s time da navedeni glavni projekt treba proći istu zakonsku proceduru prema Zakonu o gradnji kao svaki glavni projekt koji je sastavni dio građevinske dozvole (ishođenje posebnih uvjeta javno pravnih tijela prije izrade glavnog projekta, nakon izrade potvrde JP tijela, te prijavu početka građenja prema članku 131. i ishođenje uporabne dozvole prema članku 137. ZoG) – ukratko, na pomoćne zgrade se primjenjuje sve postupovne odredbe Zakona o gradnji, osim ishođenja građevinske dozvole.

A isto tako, ta su područja označena u prostornom planu uređenja tog grada - i u provedbenim odredba i na pripadajućim kartama. Navedeno možete saznati neposredno na uredovne dane ureda ili putem lokacijske informacije (koju je malo teže tražiti jer se treba navesti broj k.č.) Svaka JLU bi trebala na svojim službenim stranicama imati sve važeće prostorne planove.

Da - budući da taj ured već ima u kompjuteru spremljene sve podloge i tekst plana etažiranja, te će ih lako nadopuniti. Da - nije nužna izmjera zgrade, budući da su predmet dodatnog etažiranja parkirališna mjesta, a koja prethodno trebaju biti označena . Kategorički - NE!!! Protivno osnovnim postavkama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Dali se on najeo ludih gljiva?

Argument koji ne drži vodu, jer vi imate građevinsku dozvolu i tu činjenicu vam nitko ne može osporiti. Realan argument - s time da postoji mala mogućnost izdavanja uporabne dozvole za dio građevine. Uz opasku da je namjena zgrade općenito iskazana kao gospodarska, pa ne možete dobiti neki konkretniji odgovor u kojem pogledu bi se eventualno preostali dio zgrade mogao smatrati dijelom građevine prema članku 182. stavak 4. ZoG. Super - jedan problem manje u legalizaciji zgrade. Da li se zgrada nalazi na toj čestici? Ako se nalazi, platit ćete u legalizaciji 3x iznos naknade za zadržavanje zgrade u prostoru. Strpite se dok Sabor ne izglasa novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama... budući da prema važećem Zakonu o gradnji ne možete ishoditi neki pozitivan rezultat, jer se predmetna zgrada više ne nalazi u građevinskom području.

Ovi prethodno navedeni naknadni predmeti etažiranja mogu se (i trebaju) podijeliti u dvije, odnosno tri kategorije s različitim tretmanom prilikom etažiranja: - parkirališna mjesta u dvorištu (trebaju prije svega biti označena), smatraju se sporednim dijelovima pojedinog stana, te se mogu etažirati maksimalno dva mjesta za ostavljanje motornih vozila po pojedinom stanu u smislu odredbi članka 67. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - međukategorija je kućni vrt, sporedni dio također, koji treba biti jasno razgraničen od ostalih posebnih nekretnine, pristupačan iz stana čiji sporedni dio predstavlja i ne smije ometati pristup nekoj zajedničkoj površini, također tretman u smislu odredbi članka 67. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - dvorište, odnosno okućnica treba biti prikazana u geodetskoj podlozi s unesenim načinom korištenja između suvlasnika, koji načinom korištenja samo definiraju međusobne odnose (a ne vlasništvo), jer dvorište se smatra zajedničkim vlasništvom u idealnim suvlasničkim dijelova svake pojedine uporabne cjeline. Pri tom se podrazumijeva da iz površine dvorišta trebaju biti izdvojena parkirališna mjesta kao sporedni dijelovi stanova i eventualno kućni vrtovi ako postoje u predmetnoj nekretnini (stambenoj zgradi). Geodetska izmjera dvorišta u kojoj je definiran način njegovog korištenja može biti sastavni dio ili međuvlasničkog ugovora ili može biti priložena uz novi plan etažiranja na temelju kojeg će biti naknadno sklopljen međuvlasnički ugovor (ili dopunjen postojeći međuvlasnički ugovor). Parkirališna mjesta, i evetualno kućni vrtovi, bi, u planu etažiranja, trebali biti navedeni kao sporedni dijelovi pojednih uporabnih cjelina, odnosno navedeni i u opisnom dijelu i prikazani u grafičkom dijelu etažnog elaborata. Iz naslova etažnog elaborata bi se trebala vidjeti svrha njegove naknadne izrade za promjenu upisanog ZK stanja, odnosno svrha njegove „nadogradnje“. S obzirom da te izmjene utječu na prikaz cijelog etažnog elaborata, mislim da bi bilo bolje iz praktičnih razloga izraditi novi elaborat koristeći postojeći kao podlogu. Pri tom bi trebalo ishoditi (novu) potvrdu prema članku 73. ZoViDSP s dopunjem sadržajem – popisom i opisom novoutvrđenih posebnih dijelova. Formalni sadržaj potvrde prepustite nadležnom tijelu graditeljstva – da li će izdati novu potvrdu (ispravniji način, a postojeću staviti van snage) ili dopuniti postojeću potvrdu – bitan je smisao, a ne forma – a to se odnosi i na prethodne postupke u dopuni upisa ZK stanja.

Kako glasi sadašnji upis zgrade i pripadajućeg dvorišta?

Trebali bi podnijeti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole za namjenu iz građevinske dozvole, pa tako zaista i utvrditi da li je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom. S obzirom da se uporabna dozvola izdaje prema Zakonu o gradnji prema skraćenom postupku iz članka 182. Zakona o gradnji (za građevine čiji je akt za građenje izdan do 1. listopada 2007. godine), u kojem se utvrđuje samo da li je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, u pogledu namjene, najvećih, vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čestice i smještaja građevine na građevnoj čestici, unutar gabarita zgrade smijete izvoditi neke adaptacije, ali pritom budite oprezni - mora se vidjeti i dalje njena prvobitna namjena iz građevinske dozvole. Bilo bi uputno da do zahtjeva za uporabnu dozvolu ne poduzimate ništa. A u zgradi i dalje možete stanovati, nitko vas neće iz nje istjerati. Ostale probleme ćete riješiti u novom krugu legalizacije (poput promjene namjene u stambenu zgradu). Ovisno o ishodu postupka izdavanja uporabne dozvole, zavisi da li ćete u budućem postupku legalizacije krenuti iz niskog ili visokog starta. U osnovnom planu tu je planirana traza za zeljeznicku prugu te je parcela bila izvan gradjevinskog podrucja. - s obzirom na ovaj navod iz odgovora JLU, ja bih na vašem mjestu prethodno provjerila u HŽ da će se predmetna prenamijenjena zgrada moći ozakoniti u svojoj namjeni, budući da se nalazi u planiranom koridoru željezničke pruge prema osnovnom planu (niste naveli da li je došlo do promjena u prostorno planskom rješenju u pogledu trase željezničke pruge), te je potvrda HŽ-a uvjet za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Ako niste sigurni kako glasi sadašnje plansko rješenje trase željezničke pruge, trebali bi podnijeti zahtjev za ishođenje lokacijske informacije (u kojem treba navesti samo podatak o vašoj katastarskoj čestici).

Svejedno je - da li je taj dio izgrađen na svojoj građevnoj čestici, ili je cijela dvojna kuća na istoj čestici. Odgovor je - kategorički NE, nije mogao dobiti građevinsku dozvolu bez vašeg uvida u glavni projekt (kao stranke u postupku). Prvo pokušajte razgovarati sa susjedom na tu zajedničku temu, razgovor je uvijek najbolja opcija, a ako razgovor ne poluči neki efekt, na žalost ćete trebati podnijeti prijavu građevinskoj inspekciji da ona ispita stanje i oko građevinske dozvole (koju ako i ima, izdana je protuzakonito) i oko dokumentacije koju prema Zakonu o građenju treba imati na gradilištu.

Da se vratimo na početak početka : Ne - ukoliko na njoj nema žiga s ovjerom nadležnog tijela graditeljstva (u to vrijeme): brojem rješenja, datumom i pečatom tog istog tijela. Kojim postupkom bi dio zemljišta na kojem je izgrađena kuća postao građevinskim zemljištem? Podjela zemljišta na dvije čestice, odnosno oformljenje u svrhu utvrđivanja građevinske čestice za redovnu uporabu postojeće zgrade vodi se u upravnom postupku prema propozicijama iz članka 157. Zakona o prostornom uređenju, s time da je naglasak na status postojeće zgrade, odnosno na zakonit status kuće. OPASKA: (što se smatra postojećom građevinom definirano je u članku 3. točka 23. Zakona o gradnji) Citirat ću članak 157. ZoPU, pa se vi prepoznajte u nekoj od navedenih 5. točaka ako možete: (1) Ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. (2) Smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine: 1. ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina 2. ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica 3. ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine propisane prostornim planom 4. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine 5. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu. (OPASKA: pod posebnim zakonom podrazumijeva se Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama). Po mojem skromnom mišljenju, ja vašu kuću ne nalazim niti u jednoj točki popisa kao razlog za oformljenje građevne čestice - tek nakon što je ozakonite i ishodite pravomoćno rješenje o izvednem stanju, moći će se svrstati pod točku 5. koji sam vam spomenula kao jednu od mogućnosti, nitko vam ne garantira da će JLU nužno usvojiti taj prijedlog, a procedura izmjene prostornog plana je u načelu ista kao i donošenje novog prostornog plana, znači da traje s neizvjesnim rezultatom po vašem zahtjevu. Pitanje je što će biti prije: izmjena prostornog plana (s eventuano usvojenim vašim prijedlog da se vaša kuća uvrsti u građevinsko područje) ili Izmjena zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Činjenica je da se prema prethodnom ZoPsNIZ moglo legalizirati sve i svašta - pa i stambene zgrade izvan građevinskog područja, samo uz plaćanje trostruke naknada za zadržavanje nezakonite stambene zgrade u prostoru (da se dalje ne ponavljam ). Stvar vaše odluke je što ćete čekati, odnoso za koju soluciju ćete se odlučiti. Moja najtoplija preporuka je da kad stupi na snagu novi ZoPsNIZ da prihvatite tu mogućnost ozakonjavanja (makar i plaćanje trostruke naknada za zadržavanje nezakonite stambene zgrade u prostoru budući da se upravni postupak legalizacije provodi temeljem snimke izvedenog stanja i kopije katastarskog plana (pod uvjetom da je vaša zgrada evidentirana na katastarskom planu). U slučaju da JLU odluči uvrstiti vašu kuću u građevinsko područje, dobivate mogućnost ishođenja građevinske dozvole u skladu s važećim Zakonom o građenju za koju je potrebno izraditi glavni projekt. Mislim da shvaćate razliku snimke izvedenog stanja i glavnog projekta. Nećete dobiti u procesu legalizacije nikakve dozvole - u legalizaciji se rješenjem o izvedenom stanju samo konstatira izvedena zgrada kao činjenica u prostoru, s namjenom prikazanom u snimci izvedenog stanja. Ne možete se sami javiti dok se ne izglasaju u Saboru Izmjene ZoPsNIZ. Kao što sam već rekla - vi ćete odlučiti o svojim daljnjim koracima, s tim u vezi i o posljedicama tih koraka koje poduzmete. Ja sam vam samo dala savjet u najboljoj dobroj volji predočivši stanje regulative u odnosu na vaš problem. 😊🙃 Lp

Žao mi je što ste se našli, kao bivši branitelj, u toj nezavidnoj životnoj situaciji. Od srca vam želim da što prije nađete posao i s tim u vezi životno zadovoljstvo.🥰

Ako se kuća ne nalazi u obuhvatu građevinskog područja, nije moguće ishoditi građevinsku dozvolu niti za kuću, kao stambenu zgradu, niti za vikendicu kao zgradu za povremeno stanovanje. Poljoprivredna čestica prenamjenjuje u građevinsku česticu tek nakon izdane građevinske dozvole, a njenom dostavom, između ostalih tijela i tijelu nadležnom za poljoprivredu (obično je to tijelu u sklopu županijske službe za gosodarstvo). Za predmetnu zgradu možete eventualno ishoditi građevinsku dozvolu za poljoprivrednu gospodarsku zgradu ako su ispunjeni uvjeti iz provedbenih odredbi prostornog plana za tu vrstu zgrada – ali s time ste malo, ili nimalo postigli – ne bih vam preporučila upuštanje u taj postupak, jer ne vodi nekom smislenom cilju. Kuću, kao stambenu zgradu, moći ćete ozakoniti tek u novom krugu legalizacije (malo pozornije pratite aktivnosti Sabora da vam stupanje na snagu izmjena Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne bi prošlo ispod radara, a prema najavama novi zakon neće imati ugrađen rok za podnošenje zahtjeva kao prethodi zakoni). U postupku legalizacije plaća se trostruka naknada za zadržavanje nezakonite stambene zgrade u prostoru ukoliko se zgrada nalazi izvan građevinskog područja, a po izdanom rješenju o izvedenom stanju obračunavaju se komunalni i vodni doprinos – koje bi platili i u redovnom postupku. Prema iskazanoj površini kuća se koristila kao vikendica, pa su male šanse da se i ta čestica unese u građevinsko područje. Možete probati – podnesite prijedlog JLU da se i vaša čestica unese u građevinsko područje prilikom slijedeće izmjene prostornog plana. Sada ste vi vlasnik i upravni postupak za ozakonjivanje stambene zgrade voditi će se po vašem zahtjevu, te sve obveze koje proizlaze iz tog upravnog postupka vi pomirujete. Što je, tu je - iz svake životne situacije se može izvući neka pouka. Za pet godina (ili kraće) cijela ta priča oko legalizacije i upisa kuće bit će biti prošlo, svršeno vrijeme...😊

Ako je potrebna značajna razina sigurnosti, praktičnije je (barem meni) pristupiti portalu egrađani preko internet bankarstva neke banke s popisa. Prvo u aplikaciji na mobitelu označite na padajućem meniju "#with key", ulogirate se u aplikaciju sa svojom lozinkom, i pokažu se dva podatka: korisnički broj i kod #with key (kod ima ograničeno trajanje - 1 minutu). Opisala sam ulazno sučelje PBZ internet bankarstva, vjerojatno svaka banka ima svoju organizaciju podataka na ulaznom sučelju, ali podaci bi trebali biti isti za sve banke. Kada već uđete na portalu egrađani u korisnički prozor, označite način pristupa (#with key) i na drugoj strani su korisnički broj ikod #with key. i to je to. Probajte na taj način ukoliko imate internet bankarstvo na mobitelu.🙄

Sve ovisi o provedbenim odredbama prostornog plana -da li je njima dozvoljena prenamjena poslovnog prostora u stambeni prostor - a taj podatak možete najlakše provjeriti u nadležnom uredu za graditeljstvo i prostorno uređenje. Pod uvjetom da je provedbenim odredbama dozvoljen takav zahvat, te da u svrhu promjene namjene nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, za prenamjenu prostora izdaje se dozvola za prenamjenu namjene i uporabu građevine prema proceduri iz Zakona o prostornom uređenju (članci 151. do 156.) 😊

Odgovor je - DA, a to utvrđenje je još ponovljeno i u Zakonu o građenju u članku 177. stavak 3., te se zgrada sa ishođenim rješenjem o izvedenom stanju za završenu zgradu smatra postojećom zgradom u smislu odredbi članka 3. točka 23. ZoG, i pripadajućih pravilnika donešenih na temelju ZoG. Znači, možete izvoditi građevine i radove iz Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima gdje se spominje postojeća zgrada kao uvjet za izvođenje nekih jednostavnih građevina ili radova - vaša zgrada će zadovoljavati u punom smislu taj termin, odnosno dokaz zakonitog statusa zgrade. Na temelju rješenja o izvedenom stanju za završenu zgradu moći ćete ju upisati u katastar i gruntovnicu bez pozitivne zabilježbe, a također RIS može biti prilog unatječaju za energetsku obnovu obiteljskih zgrada budući da je u uvjetima natječaja ugrađena definicija postojeće građevine iz ZoG. (za upis u katastar trebat ćete imati odgovarajući dokaz vlasništva zgrade i geodetski elaborat izrađen u svhu upisa građevine, a katastar šalje službenim putem zahtjev za upis u gruntovnicu, tako da gruntovni upis neće imati na brizi) 😊 Lp