Ivo Kermartin

@Spitfire VSRH svježe objavio odluku kojom zauzima isti stav kao Jug u članku! (logično kad je sam bio član vijeća u donošenju odluke) https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/decisionPdf?id=090216ba80ddd215 22. Kako iz činjenica koje su utvrđene u ovom postupku proizlazi da je tužitelj u posjedu spornih nekretnine bio i prije 8. listopada 1991., sud će u nastavku postupka ispitati postoje li okolnosti za primjenu pravnog shvaćanja koje je Evropski sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Hrvatske (presuda od 11. lipnja 2009. broj 35298/04), kada se radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u režimu društvenog vlasništva. Kod toga nije od važnosti vrijeme kada je tužba podnesena, već je bitno za ocjenu osnovanosti zahtjeva jesu li se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću do odluke Ustavnog suda tj. do 17. studenoga 1999.

da, traži se onda idući nasljedni red. Uobičajena procedura.

Pa jednostavno kopirajte bilješke iz spisa i priložite ih na raspravi kao dokaz. Ali optužno vijeće kod ispitivanja optužnice iste MORA izdvojiti iz spisa.

Ne, nego se bilješke moraju izdvojiti. Tu je sve čisto.

Ne jer nema razloga ni temelja. Pravni lijek ste iskoristili i odbijena Vam je žalba (opravdano i po Zakonu)

Kazneni postupak u svojoj srži sadrži veliki dizbalans u korist optužbe, osobto u fazi istrage, to je točno. Ne radi se o oportunizmu, nego o tome da u istrazi dominira istražno načelo, a da do nužnosti ostvarenja konfrotacijskog načela i do aktivacije načela kontradiktornosti dolazi tek u fazi rasprave. Ali zato postoje razna pravna sredstav i judikatura ESLJP-a i Suda EU koja tu pomažu u balansiranju toga. Primjerice, da presuda ne smije biti donesena isključivo ili pretežno na nekonfrotiranom iskazu itd. Također, može se ukazivati na proturječja iskaza danih pred DO i pred Sudom itd. Ali slažem se da je ZKP dosta neujednačen u korisrt optužbe.

čl. 51. st. 1. t. 6. ZKP-a - oštećenik (a i žrtva) ima pravo sudjelovati na raspravi. Dakle, sve je ok. Slično je kao u ZPP-u - tužitelja ili tuženika se ispituje kao svjedoka, ali on svejedno može biti prisutan cijelo vrijeme dok se ispituju drugi svjedoci

na stranu pravna ispravnost - brže će biti požuriti sud sa slanjem policiji pravomoćne presude, klauzule pravomoćnosti, naredbe temeljem presude ili čega već nego se naganjat s njima sa svojim primjerkom presude. Nažalost tako je trenutno stanje, po mom iskustvu

Možete pojasniti pitanje?

S obzirom na to da se u sudskoj praksi tumači da odjava može predstavljati otkaz ugovora o radu konkludentnom radnjom, obavezno najkasnije do 31.1. poslati preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu sjedišta poslodavca zahtjev za zaštitu prava. Ako to ne napravite, nećete moći tražiti sudsku zaštitu

Ako im Sud ne naredi, teško išta od toga. Meni jednom nisu željeli vratiti mobitel od stranke čak ni po Nalogu suda jer su govorili da to još nije pravomoćno iako nije postojala mogućnost žalbe na Nalog. Malo rasprave i još nekih asertivnijih metoda je trebalo da popuste.

" Okolnost što se vozač nakon prometne nezgode udaljio sa mjesta nezgode samo po sebi ne smatra se odbijanjem podvrgavanja ispitivanju alkoholiziranosti i gubitkom prava iz osiguranja “

Kao što je @frenki zg rekao, bez uvida u spis se ne može dati konkretan odgovor. Načelan odgovor je da sud nije dužan izvesti sve predložene dokaze ako se njima očito ne može dokazati išta od ključnih činjenica Itd. Ali s druge strane da odbijanje svih dokaza obrane, a usvajanje svih dokaza optužbe može biti argument da je time došlo do nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povreda načela jednakosti oružja i prava na pravično suđenje iz čl. 6. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Ali još jednom ponavljam - je li riječ o nepodobnim dokazima ili povredi konvencijskog prava ovisi o stanju spisa.

Uzeti geodeta da napravi parcelacijski elaborat

Pa mogu, ali ovisi o X faktora. Jesu li, što su i koliko su snimile, koliko je prošlo od krađe (jer postoje rokovi koliko dugo se snimke zadržavaju prije brisanja) itd. U teoriji - mogu, u praksi - ne znamo ništa od informacija da bismo mogli reći

na ovo sve super napisano bih dodao još jednu opciju, ako možete doći do adrese tog prethodnog vlasnika: - pošaljete mu pisanu obavijest s povratnicom da ste kupili nekretninu od banke i da ste ušli u posjed nekretnine. Ako primi pismeno, a ništa ne poduzme u roku od 30 dana od datuma na povratnici, izgubit će pravo na posjedovnu zaštitu (30 dana od saznanja). Na taj način ne morate podnositi tužbu, a ne izlažete se riziku posjedovne tužbe.

Slušajte, ne govorimo o pravu na posjed, nego posjedu. Zakonski se štiti svaki mirni (u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) posjed, bez obzira postoji li zakonski temelj za isti. Vi imate pravo na posjed, ali trenutno sami govorite da NEMATE POSJED. Dakle, trebate ići protiv sina na obvezu da Vas uvede u suposjed.

Ne možete, službene zabilješke se moraju izdvojiti iz spisa. Osobe o čijim se informacijama radi će biti ispitane pred sudom o istim stvarima

Kad je postupak pokrenut?

Banka može tražiti povrat sredstava podignutih nakon njegove smrti jer je punomoć prestala trenutkom njegove smrti, a novčana sredstva dio ostavinske mase koju oni moraju čuvati za nasljednike koje će se utvrditi ostavinskim postupkom.

Vlasništvo obvezuje pa ste odgovorni za dugove nekretnine. Možete se zaštititi tako da naplatite od brata. Ako on prebaci režije na sebe moguće da ne bi pokretali postupke protiv Vas ako će se uspjevati naplatiti od njega, ali nije isključeno da pokrenu postupke i protiv Vas kao suvlasnika. Osobito ako je tako javedeno u Općim uvjetima pojedinih komunalija

Osobno bih išao istovremeno opreza radi na 1.) postupanje sukladno uputi 1. stupanjskog suda i potpisao žalbu 2.) u smislu ovog što je @Borbena7rekla uzeo bih odvjetnika da protiv rješenja drugostupanjskog suda piše prijedlog za dopuštenje revizije zbog povrede temeljnih ljudskih prava iz čl. 385.a. ZPP-a. Kažem odvjetnika jer samo osoba s položenim pravosudnim može podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije.

A da idete na likvidacijski masu zbog naknadno pronađene imovine, uknjižite firmu i onda likvidirate likvidacijski masu i prebacite na sebe?

Nije debilana nego pogrešan pravni put. Ne može se pozivati na dom kad tamo ne živite, to su u pravu. Ispravan put je ići na vlasničku tužbu (a možete lagano dokazati vlasništvo pravomoćnim Rješenjem o nasljeđivanju) protiv sina da Vas mora uvesti u suposjed. Duboko se ne slažem s Vašim odvjetnikom da ne možete dokazati (su)vlasnistvo iz prije navedenih razloga. Ali ponavljam - to morate ići protiv sina da Vas mora uvesti u suposjed, a ne protiv nje. Nju ćete teže izbaciti jer će sin reci da joj je on dopustio da živi unutra

To je i meni upalo u oko. Osobito jer je tematika koju problematizira sutkinja Čuveljak jako važna i slažem se s njom. Sudac evidencije je nevidljivi nad sud. Postavila je i prethodno pitanje Sudu EU na temu, ali ako će Sud EU slijediti stav nezavisnog odvjetnika, odredbe će nažalost opstati…