malicovjek

Tesko ti netko moze dati broj, ali i da ih zoves oni ne dizu slusalicu,
napisala si u jednom od svojih postova:
" Poštovani. Oprostite ako nisam pogodila temu. Maloprije gledala na egrađani na mirovinsko i piše primopredaja spisa u rad za predmet zadužena djelatnica likvidator ne mogu se sad sjetiti imena. Može mi molim vas netko reći što to znači. I da napomenem područni ured u ZG ja sam inače iz ST Hvala! "
Sjeti se njenog imena i napisi joj mail, umjesto ime i prezime napisi ime i prezime tog likvidatora
ime.prezime@mirovinsko.hr

Iz ovoga je onda jasno da u punu starosnu mirovinu po ZOPHBDR-u moze sa datumom 06.08.2020 kad navrsi  59 godina i 10 mjeseci zivot.
Sto znaci da bi i do tog datuma morao raditi, a kao sto si napisao u gornjrm postu "(pošto misli svakako radit samo do kraja ove godine)", od cega ce zivjeti jos cca 19 mjeseci.
Napisao si da ga ne zanima iznos mirovine koji ce dobiti, evo samo informativno napravio sam probnu simulaciju njegove braniteljske mirovine, ako prestane raditi krajem ove godine a u mirovinu ode sa 06.08.2020. kad i moze, otprilike bi to izgledalo ovako navedeno u tablici.
Kako neznam koliko je bruto godisnju placu zaradjivao svih ovih njegovih radnih godina, uzeo sam da mu je bila u prosjeku RH pa sam mu stavio da mu je na konto toga i vrijednost prosjecnog boda koji se koristi za izracun mirovine 1,0
Ti iznosi mirovine se mogu promjenit, ako se dulje radi ili ako mu je taj vrijednosni bod manji ili veci od 1,0
 

Da rezimiramo, nemojte se oslanjati na tete u podrucnim uredima HZMO-a, pricaju svasta (cast izuzecima), postoje zakoni i u zakonima sve lijepo pise, isto tako postoje i neki odgovori od strane ministarstva branitelja na pitanja branitelja vezana za novi braniteljski zakon (bili su objavljeni ovdje na forumu), znaci nema nagadjanja.
Po ZOMO-u u punu starosnu mirovinu prije navrsetka 61 godine nikako nemoze, kao sto sam obrazlozio u jednom od gornjih postova (jedino ako za dugogodisnjeg osiguranika i u novoj izmjeni mirovinskog zakona ostane uvijet 60 godina zivota i 41 godina staza, ali sigurno ga dizu na 61 godinu zivota).
U prijevremenu starosnu mirovinu po ZOMO-a i po ZOPHBDR-a, moze tek kad navrsi 60 godina zivota, radnog staza ima dovoljno, ali onda ce ga usprkos pozamasnom radnom staz penalizirati za prijevremeni odlazak u mirovinu (po najavljenoj izmjeni mirovinskog zakona) sa 0,34% po mjesecu prije navrsenih potrebnih godina za punu starosnu mirovinu (65 godina), znaci penalizirati ce ga za 5 godina, a to iznosi 20,4%.
U punu starosnu mirovinu po ZOPHBDR-u moze tek kad navrsi 59 godina i 10 mjeseci zivota, prema clanku 26., stavak 2., tocka b., novog ZOPHBDR-a.
Kasd je rodjen, tocan datum.
Dali je u FINI izvadio "pass i login" pa preko stranica HZMO online pogledao svoje podatke i probao probno izracunati mirovinu.
 

Poštovani Prof, bit će povećanje tako da će se moći kupiti litra viskija. Sa zaostatcima i dvije tri litre. Živi, Zdravi i Veseli bili i, LP Vama, Kompi, Malom (velikom) čovjeku i svim braniteljima (ne bih htio previše nabrajati imena-nickove jer uvijek se može dogoditi da "zaboravim" nekog pa da se čovjek (ili žena) uvrijedi. Svako Vam svima koliko Vas ima želim Dobro, i puno zdravlja i veselja i dug život te dobru mirovinu.  

Postovani prof,
nebi se htio mjesati u zahtjeve za umirovljenje pripadnika MUP-a, DVO i PS, ali je ocito da tu ima svasta, ocito je losa veza izmedju onih koji trebaju ici u mirovinu-korisnika i kadrovske sluzbe, a postojeci zahtjev koji ide prema HZMO-u ima sve potrebne rubrike (uz svu dokumentaciju koju je potrebno priloziti uz zahtjev) i nevidim potrebe za dupliranjem i predajom vise zahtjeva.
Svi oni koji predaju zahtjev za redovnom mirovinom po ZOMO-u, a bili su branitelji sa najmanje 100 dana u borbenom sektoru, mirovina im se obracunava po oba osnova i dobivaju onu mirovinu koja je za njih povoljnija.

Ne jos tek ako donesu promjene u mirovinskom zakonu (mozda od 01.01.2019,god.), za sad se o tome jos samo prica, za sad po sadasnjem mirovinskom zakonu mogu raditi uz zadrazavanje mirovine sam oni koji su otisli u starosnu mirovinu (65 godina zivota i minimalno 15 godina radnog staza)

Ne jos tek ako donesu promjene u mirovinskom zakonu (mozda od 01.01.2019,god.), za sad se o tome jos samo prica, za sad po sadasnjem mirovinskom zakonu mogu raditi uz zadrazavanje mirovine sam oni koji su otisli u starosnu mirovinu (65 godina zivota i minimalno 15 godina radnog staza)

Pogledajte sto pise u ovom clanku:
https://lider.media/znanja/razboli-li-se-radnik-stariji-od-65-godina-sav-teret-pada-na-poslodavca/

Pogledajte sto pise u ovom clanku:
https://lider.media/znanja/razboli-li-se-radnik-stariji-od-65-godina-sav-teret-pada-na-poslodavca/

Ako firma ode u stecaj ili likvidaciju a vi zavrsite na burzi imate pravo na novcanu naknadu u trajanju od 450 dana, imate pravo i na zdravstveno osiguranje.
Nazalost nemate pravo na prijevremenu starosnu mirovinu jer je zakonski za nju potrebno 60 godina starosti i 35 godina radnog staza (a godine staza vam nedostaju).
Institut dokupa staza u RH ne postoji vec dugi niz godina, postoji institut "produzenog osiguranja" koji placate mjesecno cca 580 kn, ali to vam u vasoj sitiuaciji ne preporucam jer bi ga za prijevremenu mirovinu morali placati cca 7 godina a za to vrijeme cete vec steci uvijet za starosnu mirovinu (65 godina zivota).
Vas jedino spasava navrsenih 65 godina zivota kad cete moci u punu starosnu mirovinu (uvijet je 65 godina zivota i 15 godina staza).
Znaci jedino sto zasad mozete je primati 15 mjeseci novcanu pomoc od burze i cekati 65 godina zivota ili da vas neko u medjuvremenu zaposli.
Niste naveli dali ste mozda sudionik domovinskog rata sa najmanje 100 dana u borbenom sektoru ?
 

Ako firma ode u stecaj ili likvidaciju a vi zavrsite na burzi imate pravo na novcanu naknadu u trajanju od 450 dana, imate pravo i na zdravstveno osiguranje.
Nazalost nemate pravo na prijevremenu starosnu mirovinu jer je zakonski za nju potrebno 60 godina starosti i 35 godina radnog staza (a godine staza vam nedostaju).
Institut dokupa staza u RH ne postoji vec dugi niz godina, postoji institut "produzenog osiguranja" koji placate mjesecno cca 580 kn, ali to vam u vasoj sitiuaciji ne preporucam jer bi ga za prijevremenu mirovinu morali placati cca 7 godina a za to vrijeme cete vec steci uvijet za starosnu mirovinu (65 godina zivota).
Vas jedino spasava navrsenih 65 godina zivota kad cete moci u punu starosnu mirovinu (uvijet je 65 godina zivota i 15 godina staza).
Znaci jedino sto zasad mozete je primati 15 mjeseci novcanu pomoc od burze i cekati 65 godina zivota ili da vas neko u medjuvremenu zaposli.
Niste naveli dali ste mozda sudionik domovinskog rata sa najmanje 100 dana u borbenom sektoru ?
 

Na stranicama izvrsenja proracuna za " trajna prava branitelja " upisan je datum 13.07.

Ako ne potpisete novi ugovor o radu na snazi ostaje i dalje stari ugovor o radu, kako to poslodavcu nece odgovarati donjet ce odluku o "Otkaz ugovora o radu s ponudom izmjenjenog ugovora" (Clanak 123. ZOR-a) i vjerojatno vam ponuditi taj isti novi ugovor koji vam je vec nudio, ako ga u roku 8 dana ne potpisete (taj novi ugovor) automatski vam nastupa otkazni rok koji mora biti naveden u odluci "Otkaz ugovora o radu s ponudom izmjenjenog ugovora", isto tako mora biti navedena i klauzula o otpremnini sa datumom isplate iste.
Ovakvim otkazom imate sva prava na burzi.

Ako ne potpisete novi ugovor o radu na snazi ostaje i dalje stari ugovor o radu, kako to poslodavcu nece odgovarati donjet ce odluku o "Otkaz ugovora o radu s ponudom izmjenjenog ugovora" (Clanak 123. ZOR-a) i vjerojatno vam ponuditi taj isti novi ugovor koji vam je vec nudio, ako ga u roku 8 dana ne potpisete (taj novi ugovor) automatski vam nastupa otkazni rok koji mora biti naveden u odluci "Otkaz ugovora o radu s ponudom izmjenjenog ugovora", isto tako mora biti navedena i klauzula o otpremnini sa datumom isplate iste.
Ovakvim otkazom imate sva prava na burzi.

Trajanje nepunog radnog vremena
U Republici Hrvatskoj broj radnih sati tjedno ne smiie prijeći 40 sati (čl.61. st. Zakona o radu1, nadalje: ZOR).
Ukoliko se, kod sklapanja ugovora o radu, ugovori fond radnih sati tjedno koji je manji od 40 sati, tada se radi o nepunom radnom vremenu (čl. 62. st.1. ZOR-a). Prilikom svakog zasnivanja radnog odnosa (u punom ili nepunom radnom vremenu), sklapa se između poslodavca i posloprimca ugovor o radu (čl. 10- ZOR-a).
Kako se računa radni staž kod rada u nepunom radnom vremenu
Radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme, radni staž (staž osiguranja, čl. 27. st.3. ZakMIO) za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja računa se u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati rada u nepunom radnom vremenu ostvarenog za pojedine godine - obračunatih na puno radno vrijeme. Primjer 1. Radnik koji je cijelu 2016. godinu radio 4 sata dnevno, pet dana u tjednu - što iznosi 20 sati tjedno, prvo treba utvrditi staž osiguranja kao da je radio puno radno vrijeme i to na sljedeći način: ■ računa se godina od 12 mjeseci, a svaki mjesec u trajanju od 30 dana (neovisno o tome radi li se o veljači sa 28 ili 29 dana, srpnju i kolovozu sa 31 danom ¡td.) = 12 x 30 = 360 dana, ■ zatim se tih 360 dana množi sa satima rada radnika dnevno = 360 x 4 sata = 1.440 sati, ■ koji se potom dijele sa satima rada u punom radnom vremenu (8 sati dnevno) = 1.440 / 8 = 180 dana, ■ koji se dijele sa brojem dana u mjesecu (30 dana) = 180/30 = 6 mjeseci radnog staža u 2016. godini. U slučaju kada radnik radi kod više poslodavaca, radni sati prove-deni kod svih poslodavaca se zbraiaiu (kumuliranju) te se prema tom zbirnom iznosu sati rada (koji ne može biti veći od 40 sati tjedno prema čl. 61. st. 1. ZOR-a) računa staž osiguranja.

Postovani, prema vazecem mirovinskom zakonu "ZOMO" u RH, uvijet za starosnu mirovinu je 65 godina starosti i 15 mirovinskog staza, kako vas brat ne zadovoljava oba uvijeta nema pravo na mirovinu iz RH.
Hrvatska nema potpisan ugovora o socijalnom osiguranju sa SAD-om pa sa tog naslova nema pravo na pribrajanje staza ostvarenog u SAD-u stazu u RH kako bi imao uvjete mirovinskog staza ( 15 i vise godina) i ostvario razmjerni dio mirovine za ovih 10 godina iz RH.
Za tocniju informaciju obratite se u najblizi podrucni ured HZMO-a

Trajanje nepunog radnog vremena
U Republici Hrvatskoj broj radnih sati tjedno ne smiie prijeći 40 sati (čl.61. st. Zakona o radu1, nadalje: ZOR).
Ukoliko se, kod sklapanja ugovora o radu, ugovori fond radnih sati tjedno koji je manji od 40 sati, tada se radi o nepunom radnom vremenu (čl. 62. st.1. ZOR-a). Prilikom svakog zasnivanja radnog odnosa (u punom ili nepunom radnom vremenu), sklapa se između poslodavca i posloprimca ugovor o radu (čl. 10- ZOR-a).
Kako se računa radni staž kod rada u nepunom radnom vremenu
Radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme, radni staž (staž osiguranja, čl. 27. st.3. ZakMIO) za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja računa se u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati rada u nepunom radnom vremenu ostvarenog za pojedine godine - obračunatih na puno radno vrijeme. Primjer 1. Radnik koji je cijelu 2016. godinu radio 4 sata dnevno, pet dana u tjednu - što iznosi 20 sati tjedno, prvo treba utvrditi staž osiguranja kao da je radio puno radno vrijeme i to na sljedeći način: ■ računa se godina od 12 mjeseci, a svaki mjesec u trajanju od 30 dana (neovisno o tome radi li se o veljači sa 28 ili 29 dana, srpnju i kolovozu sa 31 danom ¡td.) = 12 x 30 = 360 dana, ■ zatim se tih 360 dana množi sa satima rada radnika dnevno = 360 x 4 sata = 1.440 sati, ■ koji se potom dijele sa satima rada u punom radnom vremenu (8 sati dnevno) = 1.440 / 8 = 180 dana, ■ koji se dijele sa brojem dana u mjesecu (30 dana) = 180/30 = 6 mjeseci radnog staža u 2016. godini. U slučaju kada radnik radi kod više poslodavaca, radni sati prove-deni kod svih poslodavaca se zbraiaiu (kumuliranju) te se prema tom zbirnom iznosu sati rada (koji ne može biti veći od 40 sati tjedno prema čl. 61. st. 1. ZOR-a) računa staž osiguranja.

Nemate nikakve osnove traziti reviziju.
Po osnovi obavljanja druge djelatnosti na koji se placa doprinos za mirovinsko osiguranje ima pravo na dodatni staz jer su uplacivani doprinosi za mirovinsko, a vremenski period radnog staza (kako kazete dodatne cca 3 godine) obracunat joj je prema kolicini dodatnog novaca kojeg je zaradila u tom periodu u kojem je obavljala taj dodatni posao vijecnice gradske cetvrti - predsjednice.
 
U kojem vremenskom periodu je obavljala taj dodatni posao, kojih godina.

Poštovana Potočnica,
Mislim da Vaš zaključak kako Vam je majka zakinuta u iznosu mirovine zato što je primala drugi dohodak uz rad nije točan.
1.     Kažete da su joj na konto toga povećali staž za 3 godine
a.     Netočno, za zaposlene koji su radili 12. mjeseci u toj kalendarskoj godini taj staž se samo informativno prikazuje ali ne ulazi u obračun ukupnog mirovinskog staža za izračun mirovine.
b.     Bruto primanja drugog dohotka samo popravljaju vrijednosni bod za tu kalendarsku godinu i povećavaju joj iznos mirovine.
c.     Nezaposlenima, u toj kalendarskoj godini drugi dohodak donosi izračun tako priznatog mirovinskog staža kao povećanje ukupnog mirovinskog staža ali najčešće sa malim vrijednosnim bodom (1,00) te najčešće malo smanjuje konačni iznos mirovine.
d.     Vašoj majci i tako mali vrijednosni bod (1.00) temeljem drugog dohotka samo bi povećao iznos mirovine.
Lijep pozdrav

Nemate nikakve osnove traziti reviziju.
Po osnovi obavljanja druge djelatnosti na koji se placa doprinos za mirovinsko osiguranje ima pravo na dodatni staz jer su uplacivani doprinosi za mirovinsko, a vremenski period radnog staza (kako kazete dodatne cca 3 godine) obracunat joj je prema kolicini dodatnog novaca kojeg je zaradila u tom periodu u kojem je obavljala taj dodatni posao vijecnice gradske cetvrti - predsjednice.
 
U kojem vremenskom periodu je obavljala taj dodatni posao, kojih godina.

Ako se znaju podaci za "polazni faktor" i podaci o tocnom "broju dana provedenih u DR" u borbenom sektoru, onda izračun minimalne braniteljske prijevremene starosne mirovine, nije kompliciran ovo je formula:
(2558,25 kn x polazni faktor) + (dani borbenog sektora  x 0,4989 kn).
(2558,25 x 0,85) + (449 x 0,4989) = 2398,52 kn
Zasto je vama od strane mirovinskog izracunato cca 40 kn vise nije mi dokucivo, ali ako je vise netreba se buniti.
Evo i kompletnog izracuna:
 
 

Dodajem tablicu:

Ispravak u tekstu zadnjeg redka tablice:
 
 

Kako je u postupku izmjena mirovinskog zakona i prema najavljenom ce se pojacati penalizacija prijevremenog umirovljenja za vas je najbolje da odete u mirovinu kad navrsite starost od 65 godine, onda za vas nema nikakve penalizacije

Ne gnjavite, evo priblizan izracun za 08.2020. god.
 
Normalno sada se u izracunu koristio AVM koji je sad vazeci i iznosi 63,88 kn, on se uskladjuje svakih 6 mjeseci (2x godisnje) i do vaseg odlaska u mirovinu biti ce nesto veci a to znaci i da ce vam konacni izracun biti nesto veci.
Momentalno je razlika u ova dva izracuna cca 180 kn koju cete primati dozivotno, to je jedna dobra mjesecna rata za el.energiju i nije za zanemariti.

Ako se znaju podaci za "polazni faktor" i podaci o tocnom "broju dana provedenih u DR" u borbenom sektoru, onda izračun minimalne braniteljske prijevremene starosne mirovine, nije kompliciran ovo je formula:
(2558,25 kn x polazni faktor) + (dani borbenog sektora  x 0,4989 kn).
(2558,25 x 0,85) + (449 x 0,4989) = 2398,52 kn
Zasto je vama od strane mirovinskog izracunato cca 40 kn vise nije mi dokucivo, ali ako je vise netreba se buniti.
Evo i kompletnog izracuna: