anamih

Poštovani, poslodavac donosi plan godišnjih odmora u suglasnosti za zaposleničkim vijećem. Na osnovu tog plana pišu se odluke o godišnjim odmorima, a sastani dio odluke je pouka o pravnom lijeku u kojoj piše da se možete žaliti, u kojem roku i kome. Nakon što dobijete odluku, možete se žaliti i na taj način osporavati nametnuti GO u vrijeme kad vam ne odgovara. Pozdrav

Poštovana, nažalost nemate, jer se godišnji odmor iz 2009. koji nije korišten zbog bolovanja ili rodiljnog dopusta mora iskoristiti do kraja lipnja 2010. Neka se prava iz raznoraznih razloga naprosto ne uspijevaju konzumirati, ali imate drugu mogućnost u dogovoru s poslodavcem - prekid roditeljskog dopusta, stupanje na godišnji odmor koje će vam donijeti ipak veću plaću od rodiljne naknade, a ako ste na državnom proračunu dobit ćete čak i regres za 2009. godinu. Ne vjerujem da bi vam poslodavac iz privatnog sektora uopće pristao na ovu varijantu - da plaća vas na godišnjem i vašu zamjenu koja radi. Pozdrav

Nije presudno tko financira, već koja je djelatnost udruge, a otpremnine su kao kategorije kolektivnih ugovora različite po djelatnostima. Ministar nadležan za rad proširuje primjenu sklopljenih KU na sve koji rade u toj djelatnosti. Nakon dvije godine neprekidnog rada osoba kojoj se poslovno otkazuje ima pravo na otpremninu razmjerno vremenu provedenom na radu,a li ne u iznosu većem od 6 bruto plaća, no ova je priča drugačija u javnim djelatnostima za ljude starije od 55 godina života i sa više od 20 godina staža. Provjerite dalje u TKU za javne službe, nadam se da sam pomogla, a što se tiče prave adrese za pomoć, vjerojatno se neki odvjetnik specijalizirao i za to.

Poštovani, pozdrav svima, ali moram reagirati na dio o PDV-u. Nitko nema obvezu plaćanja PDV-a dok ne ispuni uvjet poslovnih primitaka u iznosu većem od 85 tisuća kuna godišnje. Obveza nastaje početkom slijedeće kalendarske godine i do 15.siječnja se gospodarski subjekt mora sam prijaviti u registar poreznih obveznika koji vodi svaka porezna uprava za svoje područje. Primitak od iznajmljivanja prostora jest poslovni primitak, ali vi kao fizička osoba niste gospodarski subjekt i plaćat ćete porez na dohodak od imovine koji će vam prema ugovoru o iznajmljivanju razrezati vaša porezna uprava u mjesečnim akontacijama. Imam takav ugovor za poljoprivredno zemljište i savjetujem vam da konzultirate odvjetnika kojem vjerujete, jer u njemu trebate definirati površinu iznajmljivanog prostora, svrhu i djelatnost koja će se u tome odvijati, obvezu tekućeg održavanja, način plaćanja komunalne naknade i sličnih obveza koje proizlaze iz tog prostora i tako dalje. Naravno tu je i cijena po kojoj će porezna odrediti koliko mjesečno plaćate, a to vam je oko desetak posto u mom slučaju i podnosim poreznu prijavu svake godine u kojoj odbijem 30% primitaka na svoje troškove. Što se tiče suvlasnika na tom prostoru, ugovor potpisuju svi, u ugovoru navode kome dolazi najamnina, a kako se distribuira ostalima treba biti predmet drugog ugovora. Pozdrav

Pozdrav, pitanja je puno pa da krenemo redom: 1.Obrt se otvara u županijskom uredu za gospodarstvo, tom se tijelu dokazuje sve što je potrebno da se dobije dozvola za početak obavljanja željene djelatnosti (ili više njih, kako vidim). 2. Od nabrojanog za računovodstvo pouzdano znam da ga ne može obavljati osoba koja nema završenu ekonomsku srednju školu ili fakultet, a ovo drugo baš i nije nešto za što se dobiju diplome bilo koje škole. 3. Da. 4. NE, OIB je obavezan podatak samo na računu koji izdajete, i to i vaš OIB i od kupca. 5. Cijene su obvezne samo u maloprodajnom mjestu, a to je ono što se zove trgovinom i gdje se istovrsna roba prodaje bez navođenja OIB-a kupca, a cijena se formira dokumentom kolokvijalno nazvanim "kalkulacija cijene". 6. O tome ćete doznati u uredu za gospodarstvo, ali svaka pojedina djelatnost ima svoje zakonitosti definirane u pojedinim zakonima, ne pišu te stvari u Zakonu o obrtu pa vrijede za sve (graditelji imaju svoje obveze, trgovci svoje, liječnici svoje i tako dalje). 7. Ne. 8. Ako se želi u obrtu iskazivati trošak poslovnog prostora, može se ugovoriti zakup sam sa sobom, ali onda obrtnik kao fizička osoba mora prijaviti taj prihod od zakupa i platiti porez poreznoj upravi, tako da je to uzaludan manevar. Čak štoviše, porezna će razrezati akontacije poreza na dohodak od zakupa prema svojim tablicama o vrijednosti tog prostora na konkretnoj lokaciji. 9. PDV je obveza koju gospodarstvenik ima kad u poslovnoj godini ostvari primitak (ne dohodak) od poslovne aktivnosti u iznosu od 85.000,00 kn i ta obveza počinje od 1.1.slijedeće godine. Obveza je takvog gospodarstvenika da se u vremenu od 1.1. do 15.1. prijavi u registar obveznika PDV-a jer inače čini prekršaj ako to ne učini - porezna uprava ne zna tko je ostvario koliko primitaka i to treba svatko sam prijaviti. Ako je godišnji primitak manji od 300 tisuća kuna, može se PDV obračunavati i plaćati kvartalno, a ako je veći, tada je obveza obračuna i uplate mjesečna. Pravi sam knjigovođa, zar ne? Sretno i pozdrav!

Ne bi se smjelo (zbog temeljne razlike između samostalnog i nesamostalnog rada), ali pogledaj oko sebe po sveučilištima, veleučilištima i ostalim hramovima znanja - to prolazi... Pretpostavljam da odgovorni u tim ustanovama to pravdaju neodstatkom stručnog profila među nezaposlenima, ali obzirom na masovnost tih pojava, otvara se pitanje kako je moguće da se dobije dopusnica za rad u ustanovi koja nema dovoljno zaposlenih? Običan obrtnik ne može otvoriti obrt bez zapošljavanja poslovođe ako sam nije obrtnik te struke, a ovih ustanova ima podosta (više nego prije), ali su nešto siromašni stručnjacima...

Poštovani, možda mogu pomoći svojim iskustvom. U ovom odnosu je opasno za poslodavca da zasniva ugovor o djelu koji je ustvari prikriveni radni odnos. Radni odnos je nesamostalni rad, a ugovori o djelu podrazumijevaju samostalni rad. U čemu je razlika? Ako poslodacav određuje: radno vrijeme, daje sredstva i alate za rad, opremu ili slično, ako poslodavac odgovara prema trećima za rezultate rada - možete vi svoj ugovor zvati ugovorom o djelu, ali ažurna inspekcija rada će prepoznati da je tu riječ o prikrivenom radnom odnosu. Ima još razlika, nabrojala sam samo najslikovitije, a takav je i ovaj primjer ugovora o djelu - izrada npr.portreta ili slike. Slikar koristi svoj štafelaj, boje, ima svoj atelje, ugovori rok i cijenu i odgovara naručitelju za rezultat rada. Dakle, poslodavac snosi odgovornost kao pravna osoba, pa ste vi kao fizička osoba zaštićeni - ovo sve vi ne morate ni znati. Napominjem da ove stvari u nekim županijama kontrolira i Porezna uprava, pa neka poslodavac vidi isplati li mu se hazard - kazne su veće od uštede na doprinosima, iako ima primjera (ne smijem govoriti ali ih znam) gdje se zbog nedostatka stručnjaka tog profila ugovaraju djela sa zaposlenima u punom radnom vremenu kod drugog poslodavca, ali to su neke posebne situacije i nisu obrtničke djelatnosti. Srdačan pozdrav

Obveza pdv-a proizlazi iz činjenice prihoda u iznosu od 85.000,00 kn godišnje. Znači, ostajete fizička osoba i obveznik poreza na dohodak i dalje, ali uz obvezu vođenja poslovnih knjiga iz kojih se utvrđuje godišnji dohodak. Stope su vam iste kao i do sada (15,25,35 i 45%, a dok nemate 300.000,00 kn prihoda godišnje ne morate biti mjesečni obveznik, nego tromjesečni obveznik pdv-a. Koliko sam razumjela, planirali ste podijeliti taj prihod na članove obiteljji, da ukupan iznos po pojedinom članu ne prelazi 85.000,00 kn, onda vam ostaje sve kao i do sada i ne morate u sustav. U sustav se ulazi do 15.siječnja prema prihodu za prethodnu godinu. Pozdrav od knjigovodje

Ovisi o tome hoćete li tražiti povrat ili ćete to ostaviti u predujmovima za ovu godinu. Na kraju godine to treba preknjižiti sa klase 2 na klasu 1 (negdje na više plaćene javne prihode, ovisi čiji kontni plan koristite, ali po RIF-u je to oko 16), a kad se otvore kartice za ovu godinu, možete vratiti na 2610 kao uplaćene predujmove. Inače, na dan bilance klasa 2 ne bi smjela imati potražni saldo, jer on smeta kod izrade bilance, svojim minusom remeti stvari.Inače, kako vidim da u ovoj godini imate znatno manju obvezu za uplate predujmova, savjetujem da se obratite poreznoj upravi sa zahtjevom za preknjiženje više uplaćenog poreza na dobit na račun pdv-a ili nečeg sličnog, šteta da vam više uplaćena svota stoji kod države za bagatelnu kamatu, a vi mjesečno vršite uplate po obvezama koje vam i dalje redovno dolaze. Možete zatražiti preknjiženje gotovo cijelog iznosa, jer obveza uplate novog predujma poreza na dobit teče od dana predaje PD-obrasca. Nadam se da sam pomogla, žao mi je što vam se dobit tako jako smanjila, ali i to je cijena recesije o kojoj svi pričaju.

Imam problem sa suvlasništvom nad obiteljskim seoskim imanjem. Mala kućica, prilično okućnice, ne može se prodati za iole razumnu vrijednost, a suvlasnik želi "svoj dio" i nagovara na prodaju. Kako se možemo dogovoriti o razvrgnuću suvlasništvam pa neka on svoj dio prodaje kako želi? Bitan je dio i kuća - moj suvlasnik ne živi u RH već 40 godina, dolazi svakih 10 godina na 3-4 tjedna, a o svemu brine moja obitelj iako nitko tamo ne živi. Mogu li u slučaju razvrgnuća suvlasništva polagati veće pravo na kuću od njega, jer je u nju i uloženo najviše kroz tekuće, pa čak i investicijsko održavanje. Kakve su mi šanse u slučaju sudskog postupka i kako da se uopće postavim? Budući da je moj suvlasnik starija osoba, što ako tijekom sudske ili vansudske nagodbe umre, kako ću gruntovno to riješiti, sad smo upisani kao suvlasnici? Unaprijed zahvaljujem i molim za pomoć

Pozdrav, možda imam korisno iskustvo. Kad ravnatelj ostane bez svojih poslova, postaje tehnološki višak i na njega se primjenjuju tri propisa: Zakon o radu u dijelu koji određuje trajanje otkaznog roka, Temeljni kolektivni ugovor u dijelu koji određuje pravo na otpremninu i granski kolektivni ugovor koji određuje rok u kojem se takvoj osobi posreduje u traženju novog zaposlenja. U Vašem slučaju to je KU za srednje škole i on kaže da profesori koji su tehnološki višak moraju prihvatiti posao i izvan škole u kojoj su to postali. Ako vaš ravnatelj nema 65 godina života, ne možete ga spremiti u mirovinu, jer nije stekao uvjet godina starosti, samo on sam može otkazati ugovor o radu radi ostvarivanja prava na mirovinu. Treba razlikovati odluku školskog odbora o razrješenju ravnatelja i odluku istog tijela o otkazu ugovora o radu, ova prva ne presumira ovu drugu. Sve to ovisi o tome zašto ste ga razrješili, ako je to bitna povreda ugovora o radu koja je dovoljna za otkazivanje istog, pokrenite kao škola postupak otkazivanja, a njegovo je hoće li u mirovinu ili na burzu. Ovo je po mom mišljenju najvažniji dio vašeg slučaja - ima li elemenata za osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu. Možda bi bilo dobro da kontaktirate i pravnu službu u MZOŠ-u, oni daju odgovore na pisane upite. Neke se pomoći dade dobiti i od sindikata, imaju svoje stranice, a i korisna vam je Hrvatska zajednica osnovnih škola, tamo je svaki dan kraj telefona krasna pravnica koja konkretno odgovara na pitanja. Naravno, vjerojatno znate i za pravnika Vinka Tihog, pa probajte kod pravih znalaca. Sretno