Jump to content

anamih

Korisnik
  • Broj objava

    436
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je anamih objavio

  1. Mirjana5, vaša su prava kao tehnološkog viška u srednjoj školi regulirana kolektivnim ugovorom za srednje škole,ali najprije vam ravnatelj treba uručiti otkaz kao tehnološkom višku. Tamo će pisati pouka o pravnom lijeku, i kome se možete žaliti, a istovremeno će ravnatelj obavijestiti nadležan ured državne uprave (ili grada Zagreba) da u njegovoj školi postoji tehnološki višak. Kad taj ured dobije obavijest da za vas u bilo kojoj školi postoji radno mjesto, morat ćete se odazvati, jer je vaš KU to tako riješio za srednje škole. U KU za srednje škole provjerite koliko dugo i možete li ostvarivati pravo na plaću, ali možda da najprije vidite hoće li ravnatelj uopće postupiti po uputi inspektora, možda inspektor nije u pravu, jer i ravnatelj se po tom rješenju može žaliti? Pozdrav
  2. Poštovani, imate mogućnost prijave radnika na nepuno radno vrijeme - čak i 1 sat dnevno. Prema tome ćete obračunavati i plaću i doprinose, a ugovor o djelu nije za vas legalna forma, čim poslodavac određuje radno vrijeme, mjesto rada, daje sredstva za rad i odgovara za rezultate tog rada prema trećima - sve nabrojano su elementi radnog odnosa za ugovor o radu. Dakle, prijavite ga na nepuno radno vrijeme, određeno ili neodređeno, kako vam je potrebno, jer mirovinskom prijavljujete broj dnevnih sati, a vi ćete s radnikom dogovoriti raspored radnog vremena kako je vaša potreba. Budući da ste rekli da je u pitanju terenski rad, pazite da vam to bude definirano u ugovoru o radu, jer raspored radnog vremena vezan je uz moguće ozljede na radu, a obuhvaćen je i dolazak i odlazak s posla. Pozdrav
  3. Cigo1, slažem se u svemu s tobom, ali može li i drugi pogled? Ovako: ako ja kao građanin plaćam porez iz kojeg se financiraju javne i državne službe, u koje spada i državni inspektorat, pa ne bi li bilo razumno što očekujem da oni rade i bez mog poticaja u obliku prijave? Znam, trebamo se svi angažirati, ali obzirom na posao koji radim, nebrojeno sam puta bila u prilici svjedočiti čvrstom zatvaranju očiju inspekcije pred nedodirljivima, a vjeruj mi da je to povelika grupa. Evo nas u onim otrcanim vodama - da ima političke volje, a nema je zbog... Kratko i jasno: plaćam porez, jer vjerujem da ga treba plaćati i ne divim se ljudima koji ga ne plaćaju, ali niti imam mandat niti instrumentarij da denunciram one koji rade ovakve stvari. Na kraju krajeva, dovoljno bi bilo da uporni poreznik pri pregledu poslovnih knjjiga pita poslodavca kojom je metodom postigao da ljudi za njega rade za tako male plaće, vjeruj mi da bi se velik broj upitanih uplašio i počeo stvari prikazivati istinitima. Ali, iz meni nepoznatih razloga poreznici to ne rade, kao što im ne pada na pamet da upitaju nakon desetak godišnjih poreznih prijava po kojima bi trebalo dodijeliti socijalnu pomoć, od čega taj poduzetnik živi i što on to "poduzima", a gle čuda, cijela se obitelj vozi u bijesnim i skupim automobilima i to nije jedini njihov imetak? Moje je iskustvo da bi se dobar dio takvih utajivača uplašio kazni koje su propisane za utaje, pa bi odustali od ovakve prakse, ali dok ih nitko ništa ne puta, oni nemaju tu svijest da se država voli tako da joj plaćaš porez. Pozdrav
  4. Zakon o radu lijepo definira što je noćni rad - od 22 sata do 6.00 sati slijedeći dan. Radno vrijeme i njegov raspored trebali bi se ugovoriti ugovorom o radu (obvezan uglavak ugovora) i za svaku promjenu koja nije izazvana višom silom gdje poslodavac iz nužde mijenja radno vrijeme, trebalo bi sklopiti novi ugovor ili aneks. Tako bi trebalo. Ovo kako ste vi opisali ne bi trebalo, ali to ne znači da se tako ne može, eto svjedočimo svakodnevno... Rad u dane praznika i nedjeljom trebao bi se platiti uvećano, a radniku koji radi u dan tjednog odmora treba dati odmor slijedeći dan i on treba trajati 24 sata neprekidno... E tu stupa na scenu čarobna riječ - preraspodjela radnog vremena, nevjerojatno je koliko spretan poslodavac može učiniti koristeći tu zakonsku mogućnost. Pozdrav
  5. Poštovani, malo mi je nejasno jeste li vi pristali na otkaz ugovora na neodređeno i potpisali novi ugovor na određeno vrijeme, a sve zbog toga da ne navršite neprekidne dvije godine na neodređeno kod poslodavca? Ne znam što vas je navelo na to, valjda vi znate, ali šteta za vas, a 1:0 za vašeg poslodavca, sad ga ne možete ni tužiti za otpremninu, premda su te tužbe nalik na epizode humorističke serije na naš način, obzirom na njihov krajnji ishod. Kad ste se u firmi ozlijedili, da li ste išli liječniku i jeste li tamo rekli da ste se ozlijedili na radu? Ako ni to niste, vaš poslodavac već vodi sa 2:0, jer bi mu inspekcija za zaštitu na radu, koju bi liječnik obavijestio po službenoj dužnosti, bila već slijedeći dan na vratima. Ako sad imate ugovor o radu na određeno vrijeme, taj se u principu ne otkazuje, nego istječe protekom roka na koji je zaključen ili ispunjenjem uvjeta koji se u njemu navodi (npr.povratak zamjenjivanog radnika), ali se i u njemu može ugovoriti da se može redovno otkazati. Međutim, otkazni rok ne teče tijekom bolovanja, pa se sad morate utrkivati s poslodavcem da otvorite bolovanje prije nego vam on uruči odluku o otkazu ugovora, osim ako vam ugovor istekne prije prvog dana vašeg bolovanja. Znači, ako preteknete poslodavca, morat će vam plaćati bolovanje prvih 42 dana i za to vrijeme ne teče otkazni rok, a imate pravo i na plaću tijekom tog roka. Ako imate ugovor na neodređeno vrijeme, tad ste u sličnoj situaciji -morate dobiti odluku o otkazu uz navođenje razloga i trajanje otkaznog roka, te ako u njemu otvorite bolovanje, on prestaje trajati i traje bolovanje. Znači - bolovanje nikog ne spašava od otkaza, samo tijekom njega ne teče otkazni rok. Što se tiče plaćenog dopusta, to vam je kategorija kolektivnih ugovora, oni detaljnije od ZOR-a razrađuju u kojim slučajevima i koliko dana plaćenog dopusta radnik može zatražiti od poslodavca, što ne znači da mu ovaj to mora i dati. Obično se to zahtjeva pisano, uz navođenje razloga ili dokaza (npr.potvrda o dobrovoljnom davanju krvi) za što dopust tražite, ali ne znam kako će vam se to uklopiti u plan sa bolovanjem? Sretno u vašim zdravstvenim postupcima, a ovo sve drugo će se već nekako uz dječji plač posložiti, pozdrav
  6. Nažalost te detalje ne znam, ali svaki špediter vam zna te stvari, iako mi se čini da se i oni specijaliziraju po područjima, pozdrav
  7. Poštovani marco24, izgleda da se nismo razumjeli, ali mi se ni ne moramo razumjeti, nadam se da je osobi koja je postavila pitanje iz kombinacije naših dogovora sve jasno. Moram priznati da ja nisam do kraja shvatila što ste vi htjeli reći, osobito onaj dio o odbijanju troškova tvrtki koja će biti u obvezi plaćati pdv.... NIsam razumjela ni dodatno obrazloženje o prihodima i rashodima za paušaliste, jer postoji suštinska razlika u tumačenju 30% paušalnih troškova kod prihoda od autorskih honorara i kod prihoda od imovine, ali to je već tema za neki drugi oblik rasprave. Ugodan vam vikend, osobito ako je produžen, a možda nas konačno obasja i sunce, pozdrav
  8. Još jednom naglašavam - na koga je zemljište - bilo u vlasništvu, bilo kroz ugovor na njegovo ime, na toga treba otvoriti i OPG. Znači da ustvari i nemate dilemu koga ćete definirati kao nosioca, pa sretno, pozdrav
  9. Nameće mi se zluradi zaključak da ni gospođa možda ne zna, samo ne želi reći, pa probajte o tome pitati u RRIF-u gdje ste platili stjecanje zvanja za ovlaštenog računovođu, ti su ljudi vrlo dobro informirani i o ovom području, a znam da imaju i savjetodavce koji su pravnici. Pozdrav
  10. Poštovani, carina ovisi o proizvodima i zemlji porijekla u nekim slučajevima, znam za neke robe koje se zbog porijekla iz EU oslobađaju carine, pa za to nema jedinstvene stope. Nakon carinjenja, ukupan iznos sa carinom postaje osnovica za PDV koji morate platiti u roku od 30 dana i to nema veze s tim jeste li vi obveznik PDV-a ili ne. Po praksi porezne uprave nećete moći odbiti taj PDV kao plaćen dok ne platite i taj račun ino-dobavljaču, ako imate odgodu plaćanja, a to pravilo vrijedi samo za obrtnike koji izdaju račune R-2. Pozdrav
  11. Poštovani, ugovor koji ste vidjeli vjerojatno je sačinjavala tvrtka ili obrt u sustavu PDV-a, a zaključili smo da vi to niste. Prema tome, vi ćete ugovoriti iznos bez PDV-a, a to što je najmoprimac u sustavu nema veze s vama - on bi vjerojatno bio sretniji da mu vi možete ispostaviti račun u kojem je iskazan PDV koji će on sebi "odbiti", ali za utjehu se može prisjetiti da bi takav račun bio i za 23% veći. Dakle, zaboravite PDV, on se vas ne tiče. Mislim da bi za vas bilo jako dobro da u ugovoru o najmu definirate sve što sam nabrojala ranije, a kod samog preuzimanja prostora sačinite zapisnik, ako ima u njemu išta osim podova i zidova. Iz vlastitog iskustva vam preporučam da se već u ugovoru zaštitite od naknadne promjene namjene prostora i da to definirate kao razlog za jednostrano otkazivanje ugovora, a tako tretirajte i eventualne štete. Na kraju krajeva, ugovori upravo tome i služe da stranke definiraju svoja specifična očekivanja - cijenu, rokove plaćanja, namjenu, rok iznajmljivanja, trošak tekućeg održavanja i način ostvarivanja nužnog održavanja ako ga najmoprimac propušta - ima još, ali vjerojatno sam već nabrojala dosta. PDV nije vaš problem jer niste u sustavu, ali veću pažnju posvetite nabrojanim elementima ugovora, osobito ako ga kanite zaključiti na dulje vrijeme u kojem su moguće i štete na vašoj imovini. Pozdrav
  12. Poštovani, najbliži ured za gospodarstvo će vam odgovoriti kako tretiraju zvanja stečena u konzultantskim kućama, nisam sigurna u sveopćoj poplavi zvanja koja se upisuju u radnu knjižicu, ali možda neće praviti probleme. Što se tiče PDV-a, u tom prvom razdoblju nećete odbijati ni pretporez koji vam zaračunavaju drugi, što znači da ćete knjižiti račune u apsolutnim iznosima i možda ćete biti konkurentniji na tržištu sa svojom manjom cijenom (lišenom PDV-a). Želim vam da uspješno poslujete, samo ne zaboravite se slijedeće godine prijaviti u sustav - za to imate svega dva tjedna, jer vidim da očekujete višestruko premašiti granični iznos od 85 tisuća kuna, sretno
  13. Poštovani, nijedan propis ne regulira koliko automobila smije biti u popisu dugotrajne imovine, ali porezna uprava u nadzoru ima pravo pitati kako koristite automobile i za što vam služe. To znači da potreba za tolikim brojem automobila treba imati veze sa vašom djelatnošću, a nadam se i da pazite na razradu troškova ako niste auto škola (samo njima i taksistima se trošak osobnog automobila priznaje u cijelosti, nama ostalima 70%, osim osiguranja vozila koje se priznaje 100%). Preporučila bi vam da od porezne uprave tražite povrat PDV-a koji vam osporavaju i da im istovremeno ponudite suvislo obrazloženje zašto vam je potreban toliki broj osobnih automobila. Inače, najpristojnije bi bilo reći da je njihov pokušaj osporavanja povrata PDV-a neozbiljan, ali metode su im zaista živopisne, sretno
  14. Poštovani, PDV nije trošak, to što ste platili državi je vaša obveza, znači da ste vi zaračunali drugima više PDV-a nego što ste platili po fakturama drugim poduzetnicima koji su vam ga na svojim računima iskazivali. U slijedećem obračunskom razdoblju krećete ispočetka - pretporez se stavi u odnos sa PDV-om koji ste zaračunali po vašim izlaznim računima i ako je vaših više - opet ćete platiti državi i opet nećete knjižiti u poslovnim knjigama. Ovaj se porez iskazuje u mjesečnim obrascima i godišnjem obrascu PDV-K, a nema veze s poslovnim rezultatom. Nemojte mi zamjeriti komentar - a da ipak potražite knjigovođu? Sretno
  15. Poštovani, možete vi nastaviti primati mirovinu i biti vlasnik OPG-a, samo ćete slijedeće godine platiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na osnovicu koju čini vaš dohodak za ovu godinu, po redovnim stopama (15% za zdravstveno i 20% za mirovinsko osiguranje), a do maksimalne svote od 21.064,68 kn za oba doprinosa za cijelu godinu (za dio godine manje). Znači, ako imate manji dohodak, manji će biti i doprinosi. Za zeta niste napisali da li je zaposlen u tom svom d.. ili ne, ali može biti i na vas, odnosno kako sam zaključila vi ustvari nemate vlastitu zemlju već spominjete ugovore o najmu zemljišta. To je bitno - vlasnik OPG-a je i nosilac tih ugovora. Žiro račun morate imati, jer kako ćete vršiti plaćanja i kako će vas porezna uprava kontrolirati? Tamo se također morate prijaviti kao obveznik poreza na dohodak . Nadalje, brzo se informirajte gdje je za vas nadležna Agencija za plaćanja u poljoprivredi (nekad se to zvalo nešto kao savjetodavna služba), da se tamo zaputite po poticaje na koje ćete ostvarivati pravo, ovisno o tome što ćete uzgajati. Ako proizvodite mlijeko, sretna okolnost za vas i odmah postanite obveznik PDV-a jer ćete na taj način mjesečno ostvarivati prava na povrat PDV-a, jer mlijeko se još uvijek ne oporezuje PDV-om. Sretno vam poslovanje i preporuka na osnovu dugogodišnjeg iskustva u toj branši-nemojte uzeti sve kredite koje vam nude, svi se moraju i vratiti, a cijena vašeg proizvoda na tržištu ovisi o svemu drugome više nego o vama. Vizualizirajte anuitete i otplatni plan kod preuzimanja kreditnih obveza, pozdrav
  16. Poštovana, ne znam koliko košta likvidacija, moji su komitenti srećom pozitivni, ali vjerujem da u najbližem trgovačkom sudu možete dobiti tu informaciju. Imate vi mogućnost postati članicom uprave vašeg d.. - nema veze što ste zaposleni u drugoj firmi. Tamo će za vas stanje ostati doslovce nepromijenjeno, to nitko ne mora čak ni znati, osim ako nije konkurentska firma gdje ste onda možda vezani obvezama iz ugovora o radu da se nećete baviti istom djelatnošću. Ako sve ovo nije u vašem slučaju, jednostavno odete kod javnog bilježnika, izmijenite osnivački akt za vaš d.. i kad postanete član uprave (iliti direktor sa svim ovlastima bez ograničenja), odete u banku kod koje se vodi vaš poslovni račun i tamo obznanite tu činjenicu kako bi mogli raspolagati novcem sa žiro računa (inače vam preporučam internet bankarstvo kao znatno jeftiniju varijantu). U cijelu ovu priču valja uključiti i ono što ja ne znam iz vašeg upita - kako je na ostavinskoj raspravi definirano vlasništvo nad d.., jer onaj tko je sad vlasnik jedini vas može promovirati u člana uprave. Ista stvar je i s bratom - i on može postati član uprave, za to nije nužno da svakodnevno dolazi na posao i da ima ugovor o radu koji bi za njega značio gubitak studentskih prava, ali budući da se za njega nigdje ne uplaćuju doprinosi (a za vas to radi vaš poslodavac), takvi članovi uprave plaćaju mirovinski i zdravstveni doprinos na kraju godine za prethodnu godinu na osnovicu koju čini dobit prethodne godine i po redovnim stopama koje važe i za ostale - 15% zdravstveno i 20% mirovinsko osiguranje. Dakle, jeftinija vam je varijanta da ste vi direktor. Ima još jedna varijanta - da mama koja je u mirovini (kad bude) postane prokurist. To su praktički iste ovlasti, ali prokurist smije biti osoba koja ostvaruje pravo na mirovinu, a član uprave ne može. Može li poduzetnik opstati? Ovisi što poduzima u tom smislu i koliko vlada područjem u kojem radi, koliko je strpljiv u očekivanju dobiti i koliko je realnog rada spreman uložiti. Naš je poslovni prostor džungla zbog sveopćeg nepoštivanja prava i zakona, ali nije bolje ni u varljivoj zavjetrini kod nesavjesnog poslodavca koji ne isplaćuje plaće, i čak ne uplaćuje doprinose. Procijenite sami, nadam se da vas nisam udavila opširnim odgovorom, ali htjedoh u svemu naglasiti da ste prve poduzetničke pogreške napravili ako sad zatvorite d.. da bi ga za dvije-tri godine ponovno otvorili, na tome ćete izgubiti prilično pravog novca koji možete oploditi djelatnošću, pozdrav
  17. Vaša tvrdnja da plaća nije isplaćena dovoljna je za pokretanje postupka ovrhe, a na temelju ovršne isprave - to je obračun plaće. Iluzorno je očekivati da će vam bivši poslodavac dati i pisanu potvrdu o neisplaćenoj plaći, oni svi uglavnom govore da su u teškoćama i da je to privremeno, isplatit će, samo što nisu...
  18. "...dinamikom posla došlo je do ..." kažete vi. Ta je dinamika morala biti praćena pisanim aktima poslodavca - poslovi i zadaci se ugovaraju ugovorom o radu, a u slučaju opasnosti, više sile, elementarne nepogode i sličnih slučajeva poslodavac izdaje radne naloge u obliku odluka radnicima za neke tada nužne i potrebne poslove. Imate li vi odluku koja slijedi dinamiku vaše tvrtke? Ako nemate, niste morali raditi ništa osim onog što ste ugovorom o radu ugovorili. Znam da ćete reći da ste se bojali otkaza, pa ste pristali, ali sad iskoristite to što kažete da ste već ugovorom predvidjeli aneks za promjenu poslova i dok ga ne potpišete - nemojte raditi. Poslodavac vas ne može natjerati da radite ono što niste ugovorili, samo ima jedna sitna caka - imate li snage izdržati mobing? I još jedna napomena - dogodi li vam se povreda na radu zato što ste radili poslove koje niste ugovorili, još će vas optužiti i inspekcija rada - i oni imaju predviđene kazne za radnike koji se ne pridržavaju propisanih pravila zaštite na radu ili nisu educirani za nju u nekim poslovima. Pozdrav
  19. Imate vi tu raznih pitanja, ali da krenemo redom. Mirovanje postoji kao kolokvijalni izraz, čim je tvrtka upisana u sudski registar, ona radi, a ako ne ostvaruje dobite, nema obveze poreza po toj osnovi, to bi bilo najbliže stanju mirovanja. Inače, periode hibernacije ne poznaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, odande traže svaki mjesec za članarinu i godišnje obračunavaju doprinos ovisno o primitku prethodne godine, a slično se ponašaju i lokalnoj zajednici (gradovi, općine) oidakle traže članarinu turističkoj zajednici i spomeničku rentu. Dakle - ove pbveze ne možete izbjeći dok tvrtka postoji. Nadalje, trebate nekog imenovati u upravu tvrtke tko će biti potpisinik relevantnih dokumenata (znači direktora) ako vam je to do sada bio pokojni otac. Taj koji je u upravi tvrtke kao direktor ne može biti u mirovini. Što se tiče automobila, oni tehnički gledano mogu ostati u tvrtki, a možete ih i prodati - napišete račun kao tvrtka i prodate ih sami sebi, tvrtka plati PDV ako ste u sustavu i možete s autom činiti što želite. To bi i bilo ispravno, jer ako vozite automobil tvrtke u kojoj niste zaposleni, mogla bi vas policija pitati za punomoć. Mišljenje okorjelog računovođe (to sam ja):ako ćete nastavljati posao u doglednom vremenu - nemojte zatvarati tvrtku (vi je ustvari morate likvidirati, što znači platiti likvidatora). Gore navedene godišnje obveze dok tvrtka postoji su vjerojatno manje od raznih taksi i troškova koje ćete imati pri zatvaranju, a o utrošenom vremenu da i ne govorim. Pozdrav
  20. Poslodavac ne smije zapošljavati radnike ako nema novca (ne bonova) za njihovu plaću, ali naša praksa pokazuje da se to ipak može i to u neograničenom trajanju. Što se tiče vašeg problema, nema veze što je suprug dao otkaz, nije tim činom oprostio poslodavcu neiplaćene a zarađene plaće i ovaj bi mu to morao isplatiti, ovršna je isprava obračun plaće. Pozdrav i nadam se da ćete dobiti zarađeno
  21. Moram komentirati da mi je čudno da firma koja unutar RH plaća prijevoz avionom nema novca za dnevnicu, ali idemo redom. Dnevnica je kao neoporezivi primitak trenutno predviđena u iznosu od 170,00 kn za najmanje 12 sati provedenih na službenom putu i služi za pokriće povećanih troškova prehrane na službenom putu i mjesni prijevoz u mjestu kud se na put ide (npr tramvaj i gradski autobus u Zagrebu). Dokument putem kojeg se ona definira i isplaćuje je putni nalog koji izdaje poslodavac radniku i u kojem je poslodavac slobodan odrediti samo način prijevoza (vlastiti automobil, organizirani prijevoz, linijski prijevoz i slično). Znači, ako je u ugovoru o radu definirano da je moje mjesto rada u ulici toj i toj, tamo ja radim za tog poslodavca. Kad me šalje na rad drugdje, mora mi platiti povećane troškove i putnim nalogom verificirati da sam ja i tamo ustvari na radu, što postaje osobito bitno ako mi se dogodi neka povreda - zbog razlike u plaćanju bolovanja zbog povrede na radu i izvan rada. Dakle, ako niste pri ugovaranju pristali da edukaciju financirate sami, poslodavac bi vam trebao isplatiti dnevnicu i putne troškove, a i trošak smještaja ako spavate (ovdje se gubi pravo na dnevnicu ako ste na punom pansionu, ali neću rastezati priču i o tome). Očito vaša tvrtka štedi pa smatra da punoljetna osoba može izdržati jedan dan bez hrane, ali ovo objašnjenje da se dnevnice i put zbog edukacije međusobno isključuju postoji samo u interpretaciji vašeg poslodavca, u pozitivnim propisima RH je nema (barem ne još). Pozdrav
  22. Ima još nešto - u aktima o osnivanju svake udruge mora postojati dio koji govori o odgovornosti osnivača za obveze udruge. Na to se može pozvati nezadovoljan radnik koji nije dobio otpremninu od udruge jer se ona zatvara i po toj osnovi na sudu od osnivača i to potraživati. Stvar je ovakva - kad netko ugovara rad ugovorom o radu, on preuzima obveze koje zakon o radu predviđa za zaposlene u RH, a ako nema novca za sve - neka ne ugovara ono što ne može ispuniti. I tu nije presudno tko osigurava sredstva, po kojoj osnovi, u kojim obrocima i da li natječajima ili milodarima, čim je radnik dobio u ruke ugovor o radu za poslove iz djelatnosti za koju je ministar proširio primjenu kolektivnog ugovora (granskog ili temeljnog) - radnik je ta prava stekao i može ih utuživati. Nećemo sad o tome kako će to i hoće li ostvariti, ali formalno pravno bi to bilo ovako. Zato bi udrugama bilo bolje da rad sa svojim zaposlenicima ugovaraju na određeno vrijeme ili se na drugi način štite od ovakve neželjene sudbine. Pozdrav i sretno
  23. Pozdrav, plaća nije poslovni primitak, poslovni se primitak ostvaruje gospodarskom djelatnošću koja bi bila "svaka aktivnost s ciljem stjecanja dobiti", a prodavanje vlastitog rada nije gospodarska djelatnost. Malo nezgrapno rečeno, ali nadam se da je jasno što sam htjela naglasiti. Nadalje, da bi netko postao obveznik uplate PDV-a, on ga mora i zaračunavati, a taj se postupak obavlja izdavanjem računa. Račune izdaju poduzetnici koji su to postali upisom u sudski ili obrtni registar. Prema tome, niste u toj grupi ni po ovoj osnovi. Što se tiče odbijanja 30% troškova koje ste vi kao vlasnik imali pri iznajmljivanju prostora, to vam se radi na samoj poreznoj prijavi koja se predaje za kalendarsku godinu i ako to zaboravite, vaša će to porezna uprava učiniti sama (barem moja to tako radi). Znači, u rubriku primitaka od imovine upišete neto iznos koji ste dobili iznajmljivanjem, upišete porez koji ste platiti po toj osnovi (a njega počinjete plaćati kad vam porezna uprava rješenjem razreže njegov mjesečni iznos) i to vam je to, nitko vas u poreznoj ne pita da dokumentirate koji su to troškovi u visini 30% bili, oni se naprosto presumiraju (barem moja porezna uprava tako radi). Naravno da ovaj dio o oporezivanju ne mora ovako izgledati dok dođe vrijeme za predaju poreznih prijava, u nas su neki zakoni podložni čestim promjenama, glavno da idemo na bolje...
  24. Poštovani, još su uvijek na snazi TKU za javne službe koji se odnosi i na zdravstvo i vjerojatno imate neki granski kolektivni ugovor, pa to provjerite, mislim da će vam sindikat biti bolja adresa od kadrovske službe u vašoj ustanovi. Ako bi uspjeli navršiti 55 godina života i postati tehnološki višak, tad imate pravo na otpremninu prema članku 46 TKU za javne službe, a to je 65% prosječne bruto plaće isplaćene tri mjeseca prije otkazivanja, ali za svaku navršenu godinu staža kod tog poslodavca. Pozdrav
  25. Može mali prilog ovoj vatrenoj raspravi - unatoč članku ZOR-a koji je malo modificiran u odnosu na prethodni tekst istog zakona, pa sad više nije bitno radno mjesto nego osoba koja radi u trajanju dužem od 3 godine na određeno vrijeme, ostaje činjenica da se nijednim propisom nije ustanovio automatizam kojim bi određeno duže od 3 godine postalo neodređeno. To znači da svaki takav radnik mora pokrenuti sudski postupak u kojem će dokazivati činjenicu rada dužeg od tri godine,a poslodavac će dokazivati zašto ga zapošljava na određeno duže od tri godine (vidi škole koje nemaju zadovoljen uvjet stručne spreme pa ljudi rade u razredu i više od 10 godina na određeno vrijeme). Zaključak - ipak ne piše baš sve u jednom zakonu, neki put moramo uzeti u obzir i druge okolnosti, pozdrav
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija