Utjerivaczakona

Od dana kada se ta osoba uz najavu da joj tog dana prestaje radni odnos (dala je otkaz) nije pojavila na poslu vi joj niste dužni isplaćivati plaću ukoliko to radno vrijeme nije odradila. Međutim budite oprezni jer su radnička prava široka, a posebice trebate voditi računa o isplaćivanju prekovremenih, sati (koje, ruku na srce , većina privatnika rado izbjegava plaćati) , godišnjim iodmorima, odnosno da li ste iste davali i slično. Ako se radniku zamjerite, on ako se zainati može to jako dobro okrenuti u svoju korist, oposebice jer sud po službenoj dužnosti mora voditi računa o zaštiti prava radnika

Samo vi snimajte. Zabranjeno je snimanje koje je neovlašteno i krimoice, a na javnom mjestu (što učionica nedvojbeno jest) je krimoice rijetkost. Također je pitanje da li je to neovlašteno jer ovlaštenje u vašem slučaju može dati ravnatelj, a opet ni ne mora jer ako se djeca ne bune nema kaznenog djela, a svi znamo da se djeca neće ozbiljno buniti

možete to zatražiti. To mi je čak i logično s obzirom na situaciju u kojoj se svjedok nalazi. Međutim riskirate da ako izgubite u postupku, taj trošak snosite. Glede mijenjanja iskaza, sudac može sam odrediti koji će iskaz smatrati istinitim. Dakle nema veze što netko mijenja iskaz nasudu - važno je ono što sud uzme kao istinu, ali mora objasniti zašto je nešto uzeo kao istinu, a nešto ne. Dakle ako uzme u obzir prvotni iskaz kao iskren (a suci vrlo često uzimaju baš taj kao iskren, jer smatraju da kasnije svjedok želi ići na ruku okrivljeniku jer se on nalazi u sudnici), pa onda još pročita iskaz svjedoka shizofreničara, dokazi su prilično jaki.

Znači da je sada na snazi zastara od 3 godine za kaznena djela za koja je predviđena novčana kazna, a ne kraća zastara koja je postojala u tim podstavcima

Po onome što sam čitao mislim da nema elemenata kaznenog djela klevete. Naime ona nije ustvrdila da vi uzimate proviziju, već je kraju rečenice stavila upitnik i stvar formulirala kao pitanje, a ne kao tvrdnju. u onako sročenom ktestu ne bih se čak usudio govoriti ni o kaznenom djelu uvrede, a kamoli klevete.

Da javna je isprava i progon se vrši po službenoj dužnosti

E sada mi je malo jasnije. Mislim da u krvičnom postupku u BiH, svjedok nakon danih upozorenja može davati iskaze pred tužiocem i ti se iskazi mogu upotrebljavati na sudu. Ipak ovo uzmite s rezervom jer kazneno pravo u BiH ne poznajem baš najbolje, već samo površno, pa je najbolje savjet zatražiti kod pravcnika u BiH. Kako ste mi malo zagloicali mašut, potrudit ću se idućih dana proučiti malo zakon o krivičnom postupku u BiH

Sumnjam da je policija doletjela "iz čistog mira" i isto tako "iz vedra neba) bacila mladića na pod, stavila lisice i pritvor 12 sati". Takve stvari se nerade iz čistog mira , već kad netko stvarno (ali stvarno) prekrši mjeru normalnog (pa i nenormalnog) ponašanja. Mladić neće dobiti kaznenu već prekršajnu prijavu, a jedinu grešku policije vidim u tome što nije (ukoliko je priča istinita i točna) privela i drugu osobu za remećenje javnog reda i mira. Uopće nema veze tko je započeo, jer je bitno da li se neka osoba "prihvatila" uznemiravanja javnog reda i mira. Dakle ako vas netko provocira ne možete mu baš uzvraćati istom mjerom jer je to prekršaj koji se zove remećenje JAVNOG reda i mira. Dakle Možda taj drugi tip jest počeo s remećenjem, ali je taj mladić nastavio s remećenjem

Vidim po pravnim izrazima da se radi o slučaju izvan hrvatske juridikcije. Ipak određena pravila su generalno primjenjiva. Svjedok može biti i shizofrenčar ukoliko je sposoban reproducirati svoja zapažanja na sudu. Druga je stvar koliko će on biti pouzdan svjedok, ali nigdje ne piše da shizofreničar ne može biti svjedok. Na pitanje da li iskaz dan "tužiocu" može biti valjan dokaz odgovor ne može biti precizan jer niste naveli sve okolnosti, a posebice o kojoj se državi radi. Naime u RH se iskaz pred tužiteljem (državnim odvjetnikom) može koristiti na sudu isključivo ako je dan pred odvjetnikom osumnjičenika. U drugim slučajevima takav dokaz se ne koristi na sudu, već je potrebno ispitivanje svjedoka na sudu

Većim dijelom ste u pravu. Svi mi ragiramo različito na cesti. Međutim poštivanje pravila ostaje uvijek obveza, bez obzira strah nas bilo ili ne. Vaša zaručnica je očito skrenula s putanje zbog okrznuća vozila, a ako je i bilo suprotno teško bi joj to bilo dokazati u optužnici i tu dolazi ono pravilo da se u sumnji o postojanju kaznenog djela, uvijek moraju tumačiti stvari u korist osumnjičenog (okrivljenog). Dakle spvati sigurno možete znatno mirnije nakon prometnog vještačenja, jer vam ono uistinu ide u korist, ali u njemu sigurno nigdje ne piše "vozačica nije rkiva". To je na drzavnom odvjetniku da utvrdi

Mislio sam reći da im se nekada omakne pa ne izbrišu presudu protekom roka, ali vjetujem da vam se to neće dogoditi

S tim da se radi o tzv. instruktivnom roku, odnosno roku koji ukoliko se ne ispoštuje ne povlači za sobom neke posljedice (osim ,naravno, ako ne bi oduljivanje uizrokovalo zastaru) I samo nevažna napomenica za gornji citat članka. Radi se o čl.203 ZKP, jer je ovaj čl. copy paste iz pročišćenog teksta koji se ne primjenjuje

Moći ćeš dobiti ako u Ministarstvu pravosuđa odjelu za kaznenu evidenciju rad svoj posao

Zasada kako vi kažete tako stoji. Međutim ključna je i stvar da li je vaša zaručnica skrenula vozilom zbog udarca drugog vozila (okrznuća) ili sama uslijed okrznuća, smatrajući da bi time izbjegla veću nesreću. Ako je vozilo samo uslijed okrznuća izbačeno iz normalne putanje, zaručnica nije kriva Ako je vozilo skrenulo uslijed panične reakcije vaše zaručnice , onda se može govoriti o kaznenoj odgovornosti ali ni tada nije sigurno da je ona odgvornoa. Svakako u takvoj situaciji, ukoliko postoji dilema, tijela kazennog progona moraju stvari tumačiti onako da budu povoljnije za osumnjičenog. Dakle zaručnica jest u povoljnijem položaju s ovakvim vještačenjem, ali to ne znači da je potpuno oslobođena. Treba napomenuti da ukoliko je i proglase krivom, okolnosti su na njezinoj strani pa će i presuda biti znatno blaža

Ono što u nekim kaznenim pravim postoji kao kazneno djelo konspiracije postoji u nas u nekoliko kaznenih djela iz Kaznenog zakona. Posebno obratiti pozornost na čl.332. i 333. Udruživanje radi činjenja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske Članak 152. (1) Tko organizira grupu ljudi ili na drugi način povezuje u zajedničko djelovanje tri ili više osoba radi činjenja kaznenih djela iz članka 135. stavka 1. i 2., članka 137. do 139., članka 141. do 143., članka 147. i 150. ovoga Zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (2) Tko postane pripadnikom grupe iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka koji otkrivanjem grupe spriječi počinjenje kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine a može se i osloboditi kazne. (4) Pripadnik grupe koji otkrije grupu prije nego što je počinio kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka oslobodit će se kazne. Pripremanje kaznenih djela protiv Republike Hrvatske Članak 153. Tko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja prepreke, stvara plan ili se dogovara s drugima ili poduzme drugu radnju kojom se stvaraju uvjeti za izravno počinjenje kaznenih djela iz članka 135. stavka 1. i 2., članka 137. do 139., članka 141. do 143., članka 147. i 150. ovoga Zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina. Naknadna pomoć počinitelju kaznenog djela protiv Republike Hrvatske Članak 154. (1) Tko počinitelja kaznenog djela iz članka 135. stavka 1. i 2., članka 137. do 139., članka 141. do 143., članka 148. i 150. ovoga Zakona sakrije, daje mu hranu, odjeću, novac ili ga na drugi način zbrinjava da bi otežao njegovo otkrivanje ili uhićenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine. (2) Neće se kazniti za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka osoba kojoj je počinitelj kaznenog djela bračni drug, osoba s kojom živi u izvanbračnoj zajednici, rođak po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojim žive u izvanbračnoj zajednici. Udruživanje radi činjenja kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom Članak 187. (1) Tko organizira grupu ljudi ili na drugi način povezuje u zajedničko djelovanje tri ili više osoba radi činjenja kaznenih djela iz članka 156., 158., 159., 160., 169. do 172., 174 179. i 181. ovoga Zakona, kaznit će se kaznom zatvora kaznom zatvora najmanje tri godine. (2) Tko postane pripadnikom grupe iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka koji pravodobnim otkrivanjem grupe spriječi počinjenje kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine, a može se i osloboditi kazne. (4) Pripadnik grupe koji otkrije grupu prije nego što je počinio neko kazneno djelo navedeno u stavku 1. ovoga članka oslobodit će se kazne. Pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom Članak 187.a (1) Tko uklanja prepreke, stvara plan ili se dogovara s drugima ili poduzme drugu radnju kojom se stvaraju uvjeti za izravno počinjenje kaznenih djela iz članka 156. do 160., članka 169. do 172., 174. stavka 3. i 4. 179. i 181. ovoga Zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko nabavlja ili prikuplja financijska sredstva svjestan da će se ona u potpunosti ili djelomično koristiti za počinjenje kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka. Dogovor za počinjenje kaznenog djela Članak 332. Tko se s drugim dogovori da će počiniti teže kazneno djelo za koje se po zakonu može izreći tri godine zatvora ili teža kazna, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Udruživanje za počinjenje kaznenih djela Članak 333. (1) Tko organizira grupu ljudi ili na drugi način povezuje u zajedničko djelovanje tri ili više osoba koja ima za cilj počinjenja kaznenih djela za koje se po zakonu može izreći tri godine zatvora ili teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Tko organizira zločinačku organizaciju za počinjenje kaznenih djela ili njome upravlja, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Pripadnik grupe iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (4) Pripadnik zločinačke organizacije iz stavka 2. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (5) Član grupe ili zločinačke organizacije koji otkrije grupu ili zločinačku organizaciju prije nego što je u njezinom sastavu ili za nju počinio neko kazneno djelo oslobodit će se kazne.

Točno

U zemljišniku, odnosno gruntovnici su ti već navikli na čitanje takvih stvari, pa ako imaš nekog tamo njemu se javi, a ako ne onda pokušaj s nekim tko je završio hrvatski jezik i književnost

Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača iz čl.230 KZ-a??? Šala mala Znam ja da Legalis nije tako zafrkan

Upravni odbor, nadzorni odbro ili slična tijela formalno nisu uopće potrebna, ali se u praksi osnivaju. Neki ih osnivaju tek tako da nešto stoji u statutu, neki da bi kofol imali neku funkciju, a neki jer im stvarno treba (takvi su u manjini). Jedina obvezujuća tijela su predsjednik udruge i skupština. Upravni odbor i nadzorni odbor ti imaju u pravilu najmanje po 3 člana. Nađi primjere statuta od nekih nevladanih udruga pa će ti sve biti jasno

... ali može intenzivnom fizičkom aktivnosti. Istina, takva fizička aktivnost nakon par piva ili zestica ne pada nikome na pamet.

Od koga stimulacija? O kakvom se poslu radi? Postoji li kakav ugovor ili odredba kojeg pravilnika koja te stimulacije predvidja? I na kraju pitanje (nadam se da se necete naljutiti) radi li se o mitu?

U ŽDo-u ćeš imati manji pritisak, manje posla, manje znanja. U odvjetnika, više posla, manje vremena, više pritiska, neizvjesnija plaća, ali više ćeš steći znanja! U ŽDO-u ne možeš ostati stalno zaposlen, dok u odvjetnika možeš

Vi ste dužni se uvjeriti prilikom kretanja unazad da ste u mogućnosti sigurno izvesti tu radnju. Pješak je dužan obazrivo prelaziti cestu. Oboje imate prekršajnu odgovornost, ali će on imati pravo od vašegg osiguranja (ne dakle od vas!) tražiti naknadu štete. Ako mu nije pukla niti jedna kost ili nije došlo do nekakvog oštećenja mišića ili ligamanata ili koeg drugog dijela tijela, a koje bi mu otežalo rad, kretanja itd...., teško da će isposlovati neke velike novce, ali to zapravo vama ni nije bitno

Vi sa vozačem iz Splita nemate ništa jer su Autoceste dužne održavati cestu. Votzač iz ST-a se može prekršajno goniti, a mogu ga regresno goniti i Autoceste u građanskoj parnici. Za vas nije bitno tko je to ostavio na cesti, nego to da dijelovi do nailaska vašeg vozila nisu uklonjeni.

Na samom zapisniku se nalazi nešto o zadnjem konzumiranju, ali to se u praksi automatski zaokružuje ili se pita čovjeka pa se navodi ono što on kaže. Ipak to nije uopće bitno za krajnju posljedicu jer ako ste konzumirali prije 1 minutu alkohol, pa sjeli za volan, opet vozite pod utjecajem alkohola zar ne?!