Zex

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima Zakon o žigu Zakon o patentu Zakon o industrijskom dizajnu Zakon o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva Zakon o upravnim pristojbama na području intelektualnog vlasništva Zakon o zaštiti osobnih podataka Zakon o tajnosti podataka Zakon o informacijskoj sigurnosti Zakon o nedopuštenom oglašavanju

Ugovor o kupoprodaji motornog vozila Ugovor o darovanju motornog vozila Sudska praksa

Oporuka Nasljednička izjava Ugovor o doživotnom uzdržavanju Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju

Pročišćeni tekstovi trenutno važećih zakona i propisa: Prekršajni zakon Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira Zakon o suzbijanju zlouporabe droga Zakon o cestama Zakon o policiji Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom ili prekršajem Zakon o obveznim osiguranjima u prometu Zakon o nadzoru državne granice Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima Zakon o javnom okupljanju Zakon o osobnoj iskaznici Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana

Kazneni zakon Zakon o kaznenom postupku Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela Zakon o sudovima za mladež Zakon o zaštiti svjedoka Zakon o pomilovanju Zakon o policiji Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama Zakon o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima Pravilnik o snimanju dokazne ili druge radnje u prethodnom i kaznenom postupku Pravilnik o kaznenoj evidenciji Pravilnik o zvučnom snimanju rasprave u kaznenom postupku (link1 i link2)

Opći porezni zakon Zakon o porezu na dohodak Zakon o porezu na dodanu vrijednost Zakon o porezu na dobit Zakon o porezu na promet nekretnina Zakon o elektroničkom novcu Zakon o čeku Zakon o platnom prometu Zakon o deviznom poslovanju Zakon o računovodstvu Zakon o fiskalnoj odgovornosti Zakon o potrošačkom kreditiranju

Zakon o trgovačkim društvima Zakon o obrtu Stečajni zakon Zakon o trgovini Zakon o elektroničkoj trgovini Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja

Zakon o obveznim odnosima

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o najmu stanova Zakon o zemljišnim knjigama Zakon o šumama Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o porezu na promet nekretnina Zakon o društveno poticanoj stanogradnji

Zakon o nasljeđivanju

Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba Zakon o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Zakon o fondu za stipendiranje branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Zakon o Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

Zakon o radu Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o mirovinskom osiguranju Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama Zakon o doplatku za djecu Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji Zakon o državnim službenicima - pročišćeni tekst Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem Zakon o umirovljeničkom fondu

Obiteljski zakon - pročišćeni tekst Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama - pročišćeni tekst Zakon o doplatku za djecu - pročišćeni tekst Konvencija o pravima djeteta Konvencija o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece Zakon o udomiteljstvu Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji

Pozdrav, evo kratko: 1. da u sva tri slučaja 2. teško je reći što je dobra špranca... autorska djela i odnosi oko njih su jako različiti... potpuno je različit u sadržaju npr. ugovor o izdavanju knjige od onog za dizajn web stranice. idealno bi bilo sastaviti za svaki pravni odnos zaseban ugovor. 3. ne. ugovor je valjan potpisivanjem. Ako je ovjeren kod bilježnika onda se ni jedna strana npr. na sudu ne može pozivati na to da ga nije ona potpisala. 4. firma bi mu sama prije godišnje porezne prijave trebala ispostaviti potvrdu. Ako to ne učini, možete ju sami tražiti. 5. mislim da da 6. dovoljno je napisati netto iznos koji će biti isplaćen. Tvrtka mora sama obračunati i uplatiti porez i prirez. 7. podnijeti godišnju poreznu prijavu

Ugovori te vrste redovno su dugi i kompleksni, i nitko vam ne može u par rečenica dati savjet kako sastaviti takav ugovor. Autorske naknade su slobodno određene. Stoga, davanja na autorsko djelo se plaćaju onoliko koliko stranke dogovore. Pokušajte više informacija pronaći OVDJE!

Kao prvo, ideje se ne mogu štititi. Eventualno se mogu štiti materijalne realizacije tih ideja. Znači, vi ne možete zaštiti npr. ideju za neku priču, ali ako tu priču napišete, vaš tekst je kao takav zaštićen autorskim pravima. Potrebno je ideju na neki način fiksirati. Znači, prvi korak je staviti ideju na papir (ili drugi prikladni medij), i tako ju materijalizirati. Nakon toga, s obzirom da je riječ o ambalaži (vanjskom pakiranju proizvoda) dobar potez bio bi registrirati ju kao industrijski dizajn. Već s prijavom registracije industrijskog dizajna bili bi prilično sigurni kod prezentacije vaše ambalaže potencijalnim proizvođačima od mogućnosti neovlaštenog korištenja vaše ideje.

1.Da li vlasnik zaštičenog znaka(loga)može prodavati korištenje tog znaka i ukoliko može,koja je ta cijena i tko je određuje? Može, nositelj prava na žigu može na svaki način disponirati svojim pravom, a jedan od njih svakako bi bio licenciranje prava na korištenje tog žiga (bilo besplatno ili naplatno) trećim fizičkim ili pravnim osobama. 2.Da li vlasnik tog znaka naplaćuje korištenje znaka od proizvođača tj. od onoga tko znak koristi u svojoj proizvodnji? Npr. od proizvođača kapa na kojima je spomenuti znak(logo)! Nositelj prava na žigu samostalno odlučuje da li će, i pod kojim uvjetima, licencirati trećima pravo korištenja njegovog žiga 3.Da li vlasnik znaka smije naplaćivati taj znak i od ostalih subjekata u prometu takve robe? Npr. od nekoga tko je kupio takve kape od proizvođača,platio ih i prodaje ih u maloprodaji? Ovo pitanje nisam siguran da sasvim razumijem. Ako su žigovi na kapi stavljeni u skladu s ovlaštenjem, nositelj prava žiga vam ne bi mogao posebno naplatiti što prodajete u maloprodaji predmete označene tim žigom. Ako je pak riječ o tome da je žig stavljen bez dozvole, najvjerojatnije je riječ o krivotvorini, i takva roba je podložna pljenidbi i uništenju (npr. lažne Lacosta majce i sl.) Nadam se da sam ovim pomogao.

Kao prvo, LordSpirit, ako nešto ne poznajete, molimo nemojte davati savjete o tome, jer ćete pogrešnim odgovorima nekome samo napraviti štetu. Ne sumnjam u vašu dobronamjernost, ali ono što ste napisali u prošlom postu nema veze sa stvarnošću i zakonom te je opasno za druge. Šteta što nemate ugovor. Izrada web stranice vam ne daje pravo na softverski kod od kojeg je stranica napravljena. Kod zaista ostaje autorsko djelo onog tko ga je napravio, i kao takav je zaštićen Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. Vi ste kupili pravo na korištenja njegovog autorskog djela (naravno pod uvjetom da on je autor tog koda, a da nije koristio neki od brojnih open source sustava). To znači najvjerojatnije da imate pravo korištenja njegovog autorskog djela, ali ne i njegovog daljnjeg mijenjanja i unaprijeđivanja. Znači, vi možete otići i uzeti nekog drugog za održavanje stranice, ali vi ili ta osoba ne možete mijenjati izvorni kod (jer bi time radili adaptacije njegovog autorskog djela). Držim da vi ne bi nužno trebali otkupiti od njega autorska prava na kodu, već samo od njega dobiti dozvolu (licenciju) da na svom primjerku koda možete raditi izmjene. U tom slučaju autorsko pravo na kodu ostaje njemu (on može na bazi tog koda i dalje raditi i postavljati druge slične stranice), a vi imate pravo samo na svojoj kopiji koda raditi izmjene i nadogradnje s drugim održavateljem. Takva dozvola, naravno, treba imati daleko manju cijenu. Da sam u vašoj situaciji, pokušao bi u tom smjeru razgovarati s njim. Općenit savjet - pokušajte pronaći zajednički jezik s autorom koda. Pokušajte naknadno dobiti ugovor za korištenje koda vezano uz ono što ste već platili, a kako bi bar imali na papiru utvrđeno što ste uopće kupili. Nakon toga pokušajte pronaći zajednički jezik vezano uz prelazak na drugog održavatelja.

HRVATSKI PRAVNI CENTAR raspisuje NATJEČAJ za zasnivanje radnog odnosa s DIPLOMIRANOM PRAVNICOM / PRAVNIKOM (na određeno vrijeme od 15. ožujka do 31. prosinca 2011.) na projektima iz područja razvoja i zaštite ljudskih prava Uvjeti: - završen pravni fakultet - odlično znanje engleskog jezika - vozačka dozvola B kategorije - poznavanje rada na računalu (MS Office paket) Prednost: - položen pravosudni ispit - iskustvo u radu u nevladinim organizacijama u području razvoja i zaštite ljudskih prava - dobre komunikacijske vještine Uz prijavu treba priložiti: - životopis, - pismo motivacije, - kopiju diplome pravnog fakulteta, - kopiju uvjerenja o položenom pavosudnom ispitu, - kopiju vozačke dozvole i - uvjerenje o nevođenju kaznenog postupka Prijavu pošaljite do 3. ožujka 2011. na adresu: Hrvatski pravni centar Hebrangova 21 10 000 Zagreb e-mail: hpc@hpc.hr s naznakom "za natječaj". Kandidati koji uđu u uži krug pozvat će se na razgovor i provjeru znanja engleskog jezika. Za sve dodatne obavijesti možete nazvati Marinu Kale na telefonski broj 01/4854 934.

Postoji više odvjetničkih ureda koji su specijalizirani za pravo intelektualnog vlasništva. Nažalost, na ovoj stranici ne možemo preporučivati odvjetnike. Ako niste svoj odnos s prijašnjim poslodavcem u konkretnom slučaju riješili na neki drugačiji način, računalni program koji je nastao u radnom odnosu pripada poslodavcu. Vaša privatna uvjerenja o sposobnosti odvjetnika bi preporučio da i dalje ostanu privatna. Da dođem programerima po besplatni savjet sa stavom da su svi hrvatski programeri zapravo nesposobni diletanti, sigurno bi prošao gore no što ste vi ovdje. Stoga, preporučujem malo pristojnosti i poštovanja. Nije posao, a ni smisao pravnog sustava, da razlučuje što je ok, već što je zakonito. Članak 108. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima Ako je računalni program stvorio zaposlenik u izvršavanju svojih obveza ili slijedeći upute poslodavca, poslodavac je isključivo ovlašten izvršavati sva imovinska prava na tako stvorenom programu, ako ugovorom nije drugačije određeno.

Želio bi sa svima podijeliti video čestitku koju smo kao Legalis dobili od Google-a. Čestitku možete pogledati klikom ovdje.

1. da. 2. Sklopite ugovor o radu s udrugom, i onda s njim i radnom knjižicom odete prijaviti na mirovinsko i zdravstveno 3. da

Poštovani sude! Dana 02.03.2009. godine ja sam, vozeći svoje motorno vozilo, kraj ceste zamijetio neki okrugli znak s crvenim obrubom u kojem je na bijeloj podlozi stajao broj 70 (slovima: sedamdeset). Ali, pokraj tih brojeva unutar znaka nije stajala nikakva oznaka koja bi označavala mjernu jedinicu na koju se taj broj odnosi. Kako i sami znate Hrvatski sabor je Ukazom o proglašenju Zakona o mjernim jedinicama od 10. lipnja 1993 . godine (NN 58/93) proglasio da su mjerne jedinice određene na temelju međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, i da su zato u RH zakonite mjerne jedinice SI sustava. U toj uredbi piše da je mjera za duljinu metar, a mjera za vrijeme je sekunda. Izvedenica za brzinu je, kao što svi znamo iz fizike, jedinica duljine kroz vrijeme. Dakle, ako kod znaka nije napisana mjerna jedinica, za pretpostaviti je da se radi o mjeri koju je RH međunarodno prihvatila i Zakonom ozakonila. Dakle, da se radi o mjeri iz SI sustava. Ne mogu zato zamisliti da djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova krše jedan od temeljnih Zakona u RH. Naime, ja sam vozeći svoje motorno vozilo, cijenjeni sude, pretpostavio da se na znaku radi o mjernoj jedinici za brzinu, koja je po SI sustavu metar u sekundi (m/s). Vjerovao sam da se brojka na znaku odnosi na 70 m/s, što je, kad se preračuna, nešto više od 250 km/h Budući da sam ja vozio samo 180 km/h , što je daleko ispod dozvoljenih 70 m/s (odnosno 252 km/h ), uljudno molim da se poštuje Ukaz o proglašenju Zakona o mjernim jedinicama od 10. lipnja 1993 . godine (NN 58/93) da mi se u skladu s time vrati moja vozačka dozvola, koju su mi revnosni prometni policajci očito bespravno oduzeli. Unaprijed hvala!

Horheo, već smo te upozoravali na nedopustivost ovakve komunikacije ovdje. Primili smo i od drugih korisnika pritužbe na tvoje pisanje, a ni mi sami nemamo lijepih riječi za njega. Ne preostaje nam ništa drugo no da ti trajno blokiramo korisnički račun. Molimo te, ne pokreći nove korisničke račune, uštedi trud i nama i sebi. Više sreće na nekom drugom forumu.

Ne bi se raspravljao. Upozorenje je išlo prema tebi, a za druge ne brini. To što te netko isprovocira ni na koji način ne daje za pravo, niti te ispričava, za to da budeš nekulturan, prema bilo kome. Napisati za drugog korisnika da je lažov spada u direktno vrijeđanje drugog, i samo je još jedan primjer kršenja pravila foruma. U privatnom životu se ponašaj kako god poželiš, i u mjeri u kojoj te okolina tolerira, no još jednom te molimo da dok sudjeluješ na ovom forumu se obraćaš drugim sudionicima pristojno i s uvažavanjem.