ivrkljan

Ja sam čak tražio i dobio preslike dostavne knjige za tri mjeseca prethodno dostavi prijedloga (?) za ovrhu pa imam dokaze da je moju poštu dizala neovlaštena osoba. Međutim, nemam konkretnu poštansku povratnicu. Javnobilježnički ured se nalazi u drugom gradu, pola Hrvatske dalje i pitanje da li bi mi oni uopće to dali. Naime, ja sam im u zahtjevu da mi pošalju prijedlog (?) o ovrsi, odmah naveo iz kojih razloga ovrhu nije moguće izvršiti, makar nemam detalje o vremenskom periodu za koji se traži ovrha, ali to nije žalba nego zahtjev. Čak sam i naveo da ovrha predstavlja kazneno djelo sprječavanja dokazivanja kao oblik zastrašivanja svjedoka u sudskom postupku. Što ja, konkretno, mogu napraviti da mi oni to pošalju u smislu pravnog lijeka? Odlazak kod njih ne predstavlja pravni lijek, jer sam taj pravni lijek već podnio pisanim zahtjevima za dostavu računa, prijedloga (?) o ovrsi i preslike poštanke povratnice. Nakon koliko se, otprilike, pokreće sudski postupak i dobiva sudski poziv?

Naime, kad sam zvao ured javne bilježnice, njezin djelatnik mi je čak rekao da mu je potpis na povratnici bio sumnjiv i rekao je da je napravio potražnicu. Na poštu je došla nekakva potražnica pa sam, s obzirom na predani zahtjev za preuzimanje pošiljaka u poštanskom uredu, poziv da se javim u taj-i-taj ured poštanskog ureda preuzeo u poštanskom uredu, ali nisam na vijeme stigao doći na očitovanje. Da li znate što Hrvatska pošta utvrdi ako pozvana stranka ne dođe na očitovanje po potražnici? To je, izgleda, zapravo, prijedlog za ovrhu - kako se zove početni dokument koji dobijete od javnog bilježnika? Ne znam koji je naslov ali znam koji je sadržaj. Također, nikad nisam dobio račun na osnovu kojega se traži ovrha.

Probajte tražiti potvrdu da ste predali kaznenu prijavu; međutim, bilo bi bolje da podnesete kaznenu prijavu općinskom državnom odvjetništvu - policija će to tako-ionako poslati njima ako oni smatraju da treba podnijeti kaznenu prijavu. Podnošenjem kaznene prijave općinskom državnom odvjetništvu ćete ubrzati kazneni progon. Inače, policija bi trebala imati urudžbeni zapisnik. Ako ste već i predavali to policiji, trebali ste predati na urudžbeni zapisnik i tražiti potvrdu. I meni je to palo na pamet da bi to moglo biti malo nezgodno za kćer. To je u svrhu sveukupnog postupka. Ne znam; ovisi o Vašoj sredini - kako će to oni shvaćati. U svakom slučaju nemojte dopustiti da Vaša kćer ode kod psihologa više od 1 - 3 puta, samo kako bi se dobio nalaz i mišljenje o traumama. Nemojte ići u lokalni dom zdravlja nego kod privatnika kako Vas tamo ne bi obvezali na trajno dovođenje kćeri. Privatnik Vas ne može na ništa obvezati. Ja mislim da se ništa posebno neće dogoditi ako to punom snagom ne potjerate. Ako budete samo djelomično, njemu se skoro ništa neće dogoditi ili će se brzo vratiti i biti će još bezobrazniji kad vidi koja su stvarna i sustavom-uzrokovana ograničenja kaznenog progona.

Sad niti ne vidim što je predmet takvog mišljenja kad je dio moje objave izbrisan. Ali, pretpostavljam da sam napisao nešto gotovo identično mišljenjima u drugoj objavi koju ste naveli kao spornu.

Ja Vam baš nisam imao puno posla sa počiniteljima kaznenih djela koji nisu djelovali u službenom svojtvu. Imao sam najviše posla sa počiniteljima kaznenih djela koji su djelovali u službenom svojstvu - djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova - i pritom uspjeli natuči kaznena djela kaznene težine do 24 godine zatvora, tako da ne znam skoro ništa kako idu kažnjavanja počinitelja kaznenih djela koji nisu djelovali u službenom svojstvu. Nađite konkretne slučajeve za koje ste čuli pa ih prezentirajte sudu. Mi nemamo anglosaksonsko pravo ali to ne znači da okrivljenik ne može prezentirati razne stvari kako bi se branio pred sudom - dapače, takvo što je njegovo pravo iz članka 6., stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Iako nemamo anglosaksonsko pravo, razlika između tih presuda i presude njemu bi mogla predstavljati diskriminaciju iz članka 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane Republike Hrvatske ali samo ako se gotovo uvijek ljudi u takvim situacijama osuđuju bezuvijetno.

Možete li mi navesti koje su uvrede izrečene?

Ako je policija potjerala susjedu van, onda su počinili težu povredu prava na vlasništvo iz članka 1. Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i povredu službene dužnosti. Preporučam da i protiv njih podnesete kazneno prijavu općinskom državnom odvjetništvu kako bi kasnije mogli ishoditi odštetu od Republike Hrvatske zbog povrede Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Osim toga, bolje je da takvi policajci ne budu službeno neutralni, jer će oni svjedočiti protiv Vas s obzirom da su napravili slijed propusta. Razlog zašto oni tako postupaju je taj da stvarna svrha policije nije provedba pravnog poretka nego održavanje klasnog sustava. Jači i agresivniji je klasno viši. Pogledajte samo kako se fino odnose prema osobama na visokim položajima koje su na štetu građana - tegleće marve - ukrale milijune. Jel' njih tjeraju iz dvorišta? Kod njih se sjete primjeniti njihova prava da se sami ne inkriminiraju i sl. a kod tegleće marve takva prava ne postoje. Sve dopise šaljite poštom preporučeno, s povratnicom, i napravite njihive preslike (više njih) i potpišite se Vi i supruga a kao trećeg podnositelja prijave navedite svoju kćer i potpišite se u njezino ime i Vi i supruga. Nakon što prijavite policajce, upišite si u sve mobitele +385 1 6122111. Pri pozivu u slučaju nužde je potrebno tražiti Unutarnju kontrolu. Radno vrijeme Unutarnje kontrole je radnim danom od 8 do 16 sati. U slučaju nepostupanja od strane Unutarnje kontrole, možete zatražiti žurno djelovanje Ureda visokog povjerenika za ljudska prava Ujedinjenih naroda: Telefaks: +41 229179006. E-pošta: urgent-action@ohchr.org. Pošta: OHCHR-UNOG, 8-14 Avenue de la Paix, 1211 Geneva 10, Switzerland (poslati preporučeno, "Zrakoplovom PLUS" - to košta samo 2 - 3 kn više a pošiljka stiže u Švicarsku Konfederaciju za 2 dana). Ako kod Vas dođe policija kako bi uzela izjave, Vi im dajte izjave ali odbijte potpisati zapisnik. S obzirom da ga oni pišu a ne Vi, nemojte priznati njihovu interpretaciju Vaših izjava. Vi taj zapisnik niste dužni potpisati. Kćer odvedite kod psihologa i tražite da Vam napiše nalaz i mišljenje o pretrpljenim traumama.

Ako ste hrvat, onda možete a za ako niste mi se ne da gledati - da li imate pravo po mjestu rođenja.

Pa ne morate se Vi odricati hrvatskog državljanstva niti hrvatskih dokumenata. Samo ste po zakonu ali ne i po Ustavu, dužni prijaviti novo prebivalište. Obaveza prijave prebivališta i boravišta je protuustavna, s obzirom da se kosi s Vašom slobodom kretanja, što ćete uskoro uvidjeti.

A kako će oni znati da Vi već niste oženjeni u Republici Hrvatskoj? Trebali bi ste i tu izvaditi sličnu potvrdu. Inače, ovo se blago kosi s ljudskim pravima i temeljnim slobodama, s obzirom da država u koju idete a i većina zemalja provode univerzalnu jurizdikciju nad brakom. Matična zemlja nekih osoba dopušta poligamiju. Također, što ako je osoba u homoseksualnom braku a država u koju ide takvo što ne priznaje; da li je ta osoba već u braku ili nije što se tiče države u koju odlazi?

@Binka_: Ako ste rođeni prije osamostaljenja Republike Hrvatske, onda niste niti imali državljanstvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine nego Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Hrvatsko državljanstvo ste dobili a možete dobiti i državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine ako to njihov pravni poredak dopušta po podrijetlu. Ako ste rođeni nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, rođeni ste u Republici Hrvatskoj i Republika Hrvatska Vam ne može brisati strana državljanstva, makar ga, koliko vidim, niste niti imali. I u ovom slučaju možete dobiti državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine ako to njihov pravni poredak dopušta po podrijetlu.

Što se tiče kriterija pristupačnosti: Svaka kleveta objavljena na Internetu bila je 31. ožujka, 2011. pristupačna barem oko 2.095.006.005-ici osoba diljem svijeta, koliko je tog dana, prema nekim statistikama, bilo korisnika Interneta. Međutim, bila je pristupačna i drugima koji nisu korisnici Interneta a imaju materijalna sredstva da si osiguraju, barem jednokratan, pristup Internetu a tijekom, možebitno jednokratnog, pristupa Internetu pristupe upravo stranici na kojoj se nalazi kleveta. Tada se brojka osoba kojima je kleveta bila pristupačna penje na negdje oko 99% ljudske vrste. Ne samo da se putem računalnog sustava ili mreže može počiniti kleveta, nego je to i najpristupačnije mjesto na kojemu ju je moguće počiniti. Zakon ne veli "pristupilo" nego "pristupačna"; stoga, makar dnevnik na televiziji gleda - pristupa mu - više osoba nego većini foruma, najpristupačnije mjesto je ipak Internet.

Ako je poziv stigao na njegovu adresu, onda je stigao njemu. Ovršni postupak je pokrenut protiv Vas ali sudski postupak je pokrenut protiv njega. Osim toga, Vi službeno niti niste primili rješenje o pokretanju postupka. Vi, ovako od oka, niste ovršenik u tom sudskom postupku. Protustranke u sudskom postupku se ne mogu izmjenjivati. On nije odgovoran za Vaše dugove i ne može ga se za njih teretiti. Neka Vaš otac podnese ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske i traži odštetu zbog povrede prava na vlasništvo iz članka 1. Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ako Ustavni sud ne presudi u njegovu korist ili mu ne dodijeli odštetu, podnesite tužbu protiv Republike Hrvatske Europskom sudu za ljudska prava i tražite odštetu. Vi podnesite ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske zbog povrede članka 6., stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i tražite obustavu ovog postupka i pokretanje novog postupka. Ako Ustavni sud ne presudi u Vašu korist, podnesite tužbu protiv Republike Hrvatske Europskom sudu za ljudska prava i tražite odštetu. Ja sam čuo da ovrhovitelji to tako i rade - ne pojavljuju se - kako bi kamate narasle.

Ništa tako u zakonu ne piše da se to kazneno djelo ne može počiniti putem računalnog sustava ili mreže. Nema nekog stvarnog razloga zašto se ne bi moglo počiniti putem računalnog sustava ili mreže ako se poslužitelj portala nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. Mogao bi ja onda nekoga ubiti putem računalnog sustava ili mreže pa reći kako to kazneno djelo nije moguće počiniti putem računalnog sustava ili mreže.

To je kazneno djelo iz članka 304., stavka 1. Kaznenog zakona - sprječavanje dokazivana - i goni se kaznenom prijavom općinskom državnom odvjetništvu. Editirao moderator tu neće ništa pomoći kad ne znaju tekstove zakona. Ono što oni dobro znaju je nekoga privesti, razvaljivati vrata, nekoga vezati lisicama, nekoga namlatiti itd. - dakle sve fizičke radnje.

Podnesite kaznenu prijavu općinskom državnom odvjetništvu. Editirao moderator Ovo što Vi navodite su kaznena djela iz članka 331., stavka 1. - nasilničko ponašanje koje dovodi do ponižavajućeg položaja, članka 129., stavka 1. - ozbiljna prijetnja zlom - i članka 129., stavka 2. - ozbiljna prijetnja smrću - Kaznenog zakona. Nasilničko ponašanje koje dovodi do ponižavajućeg položaja i ozbiljna prijetnja smrću se gone kaznenom prijavom općinskom državnom odvjetništvu a ozbiljna prijetnja zlom privatnom tužbom. Međutim, ja sumnjam da je Vama on ozbiljno prijetio smrću. Ozbiljna prijetnja smrću ne znači samo da je on Vama rekao da će Vas ubiti, nego da postoje razlozi zašto Vi mislite da je to on ozbiljno mislio - znači, morate dokazati zašto je moguće da Vas uistinu i ubije.

Pa, mogao bi dobiti uvjetnu, s obzirom da se radi o jednoj seriji kaznenih djela, a mogao bi pri drugom suđenju biti osuđen i bezuvjetno. Kajanje kod nas pravno ne igra nikakvu ulogu ali olakšavajuća okolnost može biti materijalno stanje počinitelja - makar se to kod nas uzima obrnuto: siromašni su više krivi a bogati manje. Npr. ako u pijanom stanju vozite jurilicu i pregazite dvoje mlađih osoba a otac Vam plaća školovanje u inozemstvu, onda se to kod nas smatra olakšavajućom okolnošću.

@Ivy1985: Kako to da niste smijeli braniti se? Možete li mi to malo pojasniti? Vi imate pravo na nužnu obranu ako ste trebali odbiti "istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad". Također, ako ste prekoračili granice nužne obrane "zbog jake razdražljivosti ili prepasti prouzročene napadom", mogli ste biti oslobođeni kazne.

@fotomatik: Ako ste bili na stranici s dječijom pornografijom, Vi slike jeste prenijeli na Vaše računalo a one su, najvjerojatnije, ostale u cacheu Vašeg preglednika pa bi ih, stoga, oni mogli tamo i naći. Međutim, Vi izjavite na koji način ste na njih naišli. Samo po sebi, Vi te slike niste zatražili, nego su Vam ih oni emitirali bez Vašeg zahtjeva za takvim slikama. To je, npr. kao da Vi od mene tražite pornografiju a ja Vam pošaljem dječiju pornografiju. Međutim, ako ste Vi u tražilicu upisali "dječija pornografija", "gola djeca" ili sl., onda ste Vi pokušavali doći do takvih slika pa je prijenos takvih slika na Vaše računalo rezultat Vašeg traženja. Koliko su, po Vašoj procjeni, stara djeca na slikama? Kako uopće znate da su djeca? Azijati od 20-i-nešto godina su poprilično sitni i nama izgledaju kao djeca. Osim toga, Medicinski fakultet u Splitu je prije nekoliko godina na zahtjev policije da odredi starost osoba na pornografskim slikama odgovorio kako bi takvo što bilo preskupo. Vjerojatno nemaju pojma kako zapravo odrediti da li se radi o djetetu ili ne. Osim toga, pornografske slike često sadrže 18- ili 19-godišnjakinje; međutim, takve stranice u SAD-u obično sadrže i certifikate kojima dokazuju starost modela. E sad, samo to već govori da je iz same slike nemoguće utvrditi koliko je model star pa je to potrebno dokazivati certifikatima. Čak niti iz neidentificiranih leševa nije moguće utvrditi kolika je starost osobe. To se može samo reći otprilike. Međutim, članak "197a" - takvo što ne postoji, nego postoji članak 197., stavak 1. - Kaznenog zakona govori o upoznavanju maloljetnika s pornografijom. Ako tako stvarno piše na nalogu a Vi ste zapravo primali dječiju pornografiju a ne ju slali maloljetnicima, onda je nalog nevažeći. Međutim, nešto mi, s obzirom na oduzimanje mobitela, govori da oni Vas uistinu terete s onim što piše u tom članku. Za streljivo ste najebali. Da li su policajci sa sobom doveli dva svjedoka koji nisu zaposlenici Ministarstva unutarnjih poslova? Ako nisu, pretres je bio protupravan. Tražite besplatnu pravnu pomoć. Tražite da odvjetnik po službenoj dužnosti bude prisutan tijekom davanja izjave u policijskoj postaji. Nazovite pučkog pravobranitelja i pitajte kako se dobije besplatna pravna pomoć. Kada saznate, javite ovdje da i drugi znaju, uključujući i ja ako će mi trebati.

@belevuene: Ako nisu snimke golih maloljetnika ili maloljetnika tijekom spolnog odnošaja, neovlaštene snimke drugih osoba, neovlaštene snimke vojnih objekata, snimke klasificiranih dokumenta ili planova za izradu oružja, onda ste sigurni. Također, sam plan za izradu oružja zasebno ne dokazuje da ga i izrađujete. Ovako usput, u oružje bi se mogli uvrstiti i neki računalni algoritmi za kriptozaštitu podataka ili ih barem Sjedinjene Američke Države pokušavaju u to uvrstiti kako bi spriječili njihov izvoz. Ako imate što sporno na Vašem računalnom sustavu ili nešto što je privatne prirode, trebali ste ranije razmišljati o kriptozaštiti podataka. Sukladno članku 6., stavku 1. Kovencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Vi imate pravo neinkriminirati se, a sukladno članku 8., stavku 1. i 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Vi imate pravo na privatni život pa stoga imate pravo i ne odati dekripcijski ključ. Mobilni uređaj je moguće zaštititi postavljanjem dugačke (kako ju se ne bi moglo otključati napadom surovom silom) lozinke za zaključavanje tipkovnice i postavljanjem dugačke (kako ju se ne bi moglo otključati napadom surovom silom) lozinke za Secure Digital (SD) karticu.

Prije tri mjeseca saznao sam da je na adresu moga prebivališta, osobi s kojom nisam u kućanstvu, pri prvom pokušaju dostave isporučeno rješenje o ovrsi te sam nazvao ured javne bilježnice pa mi njezin djelatnik rekao da od njih pismenim putem zatražim da mi se rješenje o ovrsi ponovo pošalje i da mi se pošalje preslika poštanske povratnice. Međutim, na moj zahtjev uopće nisu odgovorili. Rješenje o ovrsi, naime, navodi iz kojih razloga se traži ovrha i daje mi mogućnost žalbe pa mi je stoga povrijeđeno pravo iz članka 18. Ustava Republike Hrvatske. Kako u Ovršnom zakonu nema prekršajnih odredbi po tom pitanju, koji pravni lijekovi postoje za nedostavljanje rješenja o ovrsi? Sama ovrha nema pravne osnove i odgovor je na zahtjev za pristup informacijama upućene nadležnom ministarstvu pa stoga postoje elementi kaznenog djela sprječavanja dokazivanja u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava koji je prethodno pokrenut. Ovrhovoditelj traži isplatu 7.000-i-nešto kn za sva tri vida pruženih "usluga" iz članka 3. (mučenje, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje) i pruženih "usluga" iz članka 5., stavka 1. (protupravni pritvor) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Sredstva za pružanje "usluga" iz članka 5., stavka 1. (protupravni pritvor) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda po zakonu se osiguravaju iz državnog proračuna. Čak i da oni odustanu od ovrhe, taj jako zanimljiv dokument bih želio dostaviti Europskom sudu za ljudska prava.

Pa zapravo ona čini kazneno djelo iz članka 124., stavka 1. Kaznenog zakona s obzirom da Vam ograničava slobodu kretanja. Naime, izbor boravišta a time i prebivališta spada u slobodu kretanja u smislu članka 32. Ustava Republike Hrvatske i članka 2., stavka 1. i 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Odite tamo na šalter i tražite od djelatnice da Vam da broj svoje službene iskaznice. Ako odbije, nazovite +385 1 6122111, tražite Unutarnju kontolu i recite da Vam djelatnica odbija dati broj svoje službene iskaznice. Niste im dužni reći zašto ga želite. Ona Vam nije dužna reći svoje ime, jer je to podatak sa stupnjem tajnosti "OGRANIČENO". Nakon što dobijete broj službene iskaznice, podnesite kaznenu prijavu općinskom državnom odvjetništvu i navedite u ovoj objavi navedene članke Kaznenog zakona, Ustava Republike Hrvatske i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ćak se za takve stvari može dobiti i odšteta od Europskog suda za ljudska prava ako Republika Hrvatska nju ne procesuira. Ona je osobno odgovorna i s obzirom na djelo protiv temeljnih sloboda i prava čovjeka i građana ne može se opravdati višim nalogom, sukladno članku 20. Ustava Republike Hrvatske, kao što je vojnik dužan odbiti zapovijed o egzekuciji ili mučenju zarobljenog neprijatelja i ne može se pozvati na zapovijed nadređenih. Također, djelovanje u službenom svojstvu joj ne daje imunitet, sukladno članku 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Razgovor s djelatnicom snimajte mobitelom, isključivo tonski. Neovlašteno slikovno snimanje je kazneno djelo.

Treba se prijaviti u Ministarstvo unutarnjih poslova, tamo gdje se izdaju osobne iskaznice za to mjesto boravišta. Ima čak i poseban (jedan od tri, s tim da se četvrti ne koristi) gumb koji treba stisnuti u Petrinjskoj da bi se dobio broj u redu za čekanje. http://www.zakon.hr/z/142/Zakon-o-strancima Piše puno toga; morati ćete si sami pročitati. Ako je po nacionalnosti hrvat, onda može dobiti i hrvatsko državljanstvo.

Članak 259., stavak 2. Obiteljskog zakona: Maloljetnikovom imovinom upravljaju njegovi roditelji, osim onom koju je maloljetnik stekao radom nakon navršene petnaeste godine života. Članak 261., stavak 1. Obiteljskog zakona: Roditelji mogu s odobrenjem nadležnog centra za socijalnu skrb otuđiti ili opteretiti imovinu maloljetnog djeteta radi njegovor uzdržavanja, liječenja, odgoja, školovanja, obrazovanja ili za podmirenje neke druge važne potrebe djeteta. Da li imaš neki dokaz ili svjedoka da si navedenu imovinu stekao radom nakon navršene 15. godine života? Ako da a s obzirom da oni vjerojatno nisu dobili odobrenje nadležnog centra za socijalnu skrb, onda su počinili kazneno djelo krađe. Članak 216., stavak 1. Kaznenog zakona: Tko tuđu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Naravno, oni će reći da ju nisu htjeli prisvojiti pa ti onda pitaj da li Editirao moderator ima nešto protiv toga da se ti svaki dan provozaš u susjedovom autu bez da ga prisvojiš. Ovo kazneno djelo goni se po službenoj dužnosti - čitaj: Editirao moderator je dužna reagirati a možeš podnijeti i kaznenu prijavu općinskom državnom odvjetništvu. Međutim, to ti niš ne vrijedi ako je vrijednost mala - Editirao moderator sve ispod 1.000,00 kn smatra malom vrijednošću; onda moraš podnijeti privatnu tužbu. Samo, u našoj bespravnoj državi, ukoliko su zadovoljeni svi gore-navedeni uvijeti, nećeš puno postići pa bi to morao tjerati praktički do Europskog suda za ljudska prava, gdje je moguće dobiti i odštetu ako Republika Hrvatska ne poduzme sve nužne mjere i radnje kako bi se zaštitilo tvoje pravo na vlastništvo. Možeš se obratiti i Pravobranitelju za djecu - www.dijete.hr - ali on će samo tražiti njihovo očitovanje. Koliko sam pročitao, prije je čak osoba postajala punoljetna ukoliko se zaposlila između 16. i 18. godine života.

@Monika25: Jel znate na kojem sudu ga je tužila za alimentaciju? To je vjerojatno općinski građanski sud. Napišite im zahtjev da Vam dostave presliku spisa ako takva tužba kod njih postoji. Pa onda napravite novu tužbu. Možda bi mogli dobiti alimentaciju unatrag s kamatama od trenutka od kad Vas je napustio ali to nije sigurno. Što se tiče stana u očevoj kući, imate pravo na nužni dio od 50% od onoga što bi ste inače naslijedili. Znači ako Vas Vaš otac izvlasti i ako nema drugu djecu, Vama pola kuće. Ostatak imovine ide onome tko bi sve to naslijedio da Vas nema. To vrijedi samo za imovinu na teritoriju Republike Hrvatske.