notarica

Natasha, molim te nemoj ponavljati pitanja. Ovo zaključavam, a komunikaciju nastavi na ranije objavljenom postu. Pozdrav!

Ako ste živjeli s ocem u toj kući, te vrijednost te kuće svojim radom i ulaganjima povećali, imate pravo tražiti da se iz očeve ostavine izdvoji onoliki dio ostavine koji odgovara toj vrijednosti. Taj izdvojeni dio ne spada u ostavinu, vama pripada bez obzira na bilo čija nasljedna prava. Ako vam ostali nasljednici to ne spore, tada možete javnom bilježniku reći svoju podjelu. Možete npr. reći da želite 1/2 izdvojiti po čl. 75 Zakona o nasljeđivanju, jer je to vaša imovina, a onda ostatak dijeliti na šestine. Ili možete npr vi uzeti neki veći dio, a ostali manji. Sve je stvar dogovora. Ako nema dogovora, parnica.

Molim, vas da se držite pravne problematike i zakonskih okvira, kako bi izbjegli nepristojno komuniciranje. Pozdrav!

Može.

Zahvaljujemo Vam na brizi za čast i ugled legalisa i njegovog uredništva i moderatora, iako se nitko od nas ne osjeća osobno uvrijeđen. Za zaštitu prava ostalih korisnika, primjenjuju se i dalje uobičajena sredstva upozorenja i zakjlučavanja.

Stranka, ako sama ispuni ugovor o darovanju, kao obrazac iz NN plaća kod jb 68,70 kn. Za to dobije jedan original i jednu ovjerenu kopiju originala., što je dovoljno za gruntovnicu i poreznu. Naravno, ako želi da joj to sastavlja stručna osoba (odvjetnik, jb), tarifa ide prema vrijednosti imovine. Nakon što se obavi kod jb, s ugovorima idete u gruntovnicu (predajete ugovor i prijedlog za uknjižbu) i na poreznu.

Mislim da vam jb nije dobro rekao. Pravo služnosti prolaza je stvarna služnost koja je vezana za nekretninu, a ne za osobu. One vrijede u korist svagdašnjeg vlasnika jedne nekretnine, a na teret svagdašnjeg vlasnika druge nekretnine. Služnost prolaza jednom osnovana vrijede i dalje pa makar se i vlasnici nekretnina mijenjaju. I tako je sve dok ne prestanu na neki od zakonom propisanim način. Idite jb, te podnesite prijedlog za naknadno pronađenu imovinu.

Jeste li u darovnom ugovoru napisali dijelove, tj. koliki dio poklanja otac vama, a koliki majci? Ako jeste, ne znam zašto gruntovnica radi probleme, ne treba nikakav mjernik. Mjernik treba ako kuću želite etažirati. Prijedlog za uknjižbu vam svakako treba, potražite obrasce na internetu ili u gruntovnici. A to vam mogu sastaviti i odvjetnici ili jb.

...stati na kočnicu! Tko želi biti duhovit, nek posjeti topić Biseri. Pozdrav!

U slučaju spora pred sudom svoja ulaganja možete dokazivati i na druge načine, npr. svjedocima, svjedoci mogu biti i obrtnici koje ste angažirali, oni mogu npr. iz svojih poslovnih knjiga izvaditi potvrde o obavljenim uslugama i slično...

U redu je. Treba doći zastupnik po zakonu ili po punomoći, svejedno. Potrebno je da raspolaže potrebnim podacima. Budući da je pravna osoba oštećena u istrazi se predstavnik mora najčešće izjasniti o visini štete, te o okolnostima počinjenja k.djela (vrijeme kad je uočena šteta, je li provedena inventura, tko je bio zaposlen prije i poslije djela, što su oni zapazili i slično)

Odgovor na ta pitanja i dublju analizu svojih emocija možda je bolje potražiti na nekom psihlolškom ili sociološkom forumu. Pravni forum je uvijek otvoren za analizu pravnih pitanja. Budući da ste pravnu problematiku razradili, te budući da ste već dobili upozorenje, sad stop. Pozdrav!

Ne očekujete valjda da svi pravnici koji sastavljaju ugovore i nazočuju potpisivanju moraju uz pravni fakultet imati završen još i medicinski, filozofski ili neki drugi fakultet?! Sudac je potpuno uredno i valjano postupio. Postavio je pravilno pitanje i na njega od osobe dobio uredan odgovor. A osobe koje su nezadovoljne sklapanjem tog ugovora imaju na raspolaganju pravna sredstva, tj. mogu podnijeti tužbu na utvrđenje ništavosti ugovora zbog poslovne nesposobnosti stranke. Tada u postupku dokazujte i vještačite po psihijatrima je i osoba bila poslovno sposobna ili ne. Također možete tražiti povrat u prijašnje stanje i naknadu štete.

Pretpostavljam da govorite za d.. Osnivači ne moraju imati jednake temeljne uloge, znači ne mora biti 50:50, već je to stvar vašeg dogovora. Upravu može činiti jedan ili više osoba. To možete biti vi, ili neke treće osobe. Ako upravu čini više članova, možete dogovoriti skupno zastupanje, znači sve poslove upravljanja i zastupanja možete samo zajedno. Ili jedan član zajedno sa prokuristom. Ili pojedinačno, što znači da svaki od vas ima pravo samostalno zastupati. Poslove društva možete voditi svi zajedno, ili svaki samostalno, s tim da drugi ima svojevrsno pravo veta. To je okvirno, ima tu još nijansi, ali poanta je da je većina stvar dogovora.

Ako se vratimo na osnovno pitanje: radni odnos ili ne direktora?, možda kome kome ovo što pomogne: U svom poslu sam istraživala pitanje: da li osoba koja je u mirovini može biti direktor, a da time ne izgubi prava mirovinskog osiguranja (penziju)? 1. na HZMO su mi rekli da njih nije briga, bitno je da osoba nije u radnom odnosu, te da će dobivati penziju 2. na inspekciji rada su mi sugerirali da za svaki slučaj u temeljni akt društva stavim da će direktor raditi bez naknade 3. i naposlijetku mailom sam se obratila Ministarstvu rada - Uprava za rad i tržište rada, te mi je državna tajnica odgovorila, citiram: "Mišljenja samo da nema zapreke da umirovljenik obavlja poslove direktora društva."

Vlasnik ima apsolutno pravo činiti što želi sa svojom stvari. Vi možete npr. tužiti ga zbog neplaćanja alimentacije, te u postupku predložiti privremenu mjeru zabrane otuđenja nekretnine, radi toga da se na njoj izvrši ovrha ako vaša tužba bude usvojena. No, vi tako nećete steći samu tu nekretninu, već će se nekretnina prodati i vi ćete dobiti onaj iznos koji vam pripada po presudi, a ostatak novaca pripada bivšem. A ako ste stekli tu nekretninu zajedno sa njim tiijekom trajanja braka radom i ulaganjima, tada vi imate pravo na bračnu stečevinu.

Kao i u svakom postupku gdje je dozvoljena žalba, rješenje postaje pravomoćno dok istekne rok za žalbu, a nitko se nije žalio. Ili ako se netko žalio, na što ima pravo, sve dok se ne odlučii o njegovoj žalbi i ovisno o toj odluci. Rješenje se izvršava tek kad je pravomoćno.

Dogradnjom, prigradnjom, ili sličnim ulaganjem ne može se steći pravo vlasništva. Ali vi svakako imate pravo na odgovarajuću naknadu vašeg ulaganja. Za svaki slučaj, čuvajte račune.

Iako odvjetnici imaju pravo na naknadu za pravno mišljenje, poznato mi je da većina ne naplaćuje sam razgovor. Zato bi bilo najbolje da svakog odvjetnika na početku pitaš da li misli naplatiti razgovor. Što se tiče ovoga, pročitaj si link http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=1100&forum=4&22. Pa sama zaključi što je ovdje loše ili nije loše. Stvarno ti savjetujem stručnu pomoć, neka košta, tvoje zdravlje i mir su ipak neprocijenjivi.

Vi možete tražiti tzv. uračunavanje darova, tj. da se vašem bratu uračunava u njegov nasljedni dio vrijednost kuće koju je dobio na dar od ostavitelja. Nakon toga, se ostatak imovine dijeli među svim nasljednicima.

Ako vam se ozljeda okvalificira kao teška tjelesna ozljeda (prijelom nosa sa pomakom), bolnica je dužna po službenoj dužnosti državnom odvjetništvu poslati izvješće o tome - Prijavu ozljede. Nakon toga ODO poduzima izvide.

Sharon, i sama veliš da je komplicirano. Mislim da si na forumu dobila neke savjete i korisne smjernice. Ali za jedan tako kompleksan i kompliciran ugovor kako veliš, bez ikakve konkretne dokumentacije, ovdje na forumu ili preko maila je teško sastaviti ugovor. A za ugovor su potrebne bar 2 strane i sve je stvar njihova dogovora. Zato, najbrži i najkvalitetniji način da riješite, jest da odete odvjetniku ili jb, s kojim prosjedite sat vremena i sve razložite stavku po stavku, uz što ćete već dobiti odrđene sugestije ili prijedloge. Naplata ti ide, kao što sam ti već rekla, prema vrijednosti imovine koja je obuhvaćena ugovorom, umanjene za dugove i terete. I molim te, nemoj više tražiti preporuke konkretnih odvjetnika, jer to nije u skladu sa pravilima legalisa. Ali legalis čitaju i odvjetnici, pa će ti se možda netko i javiti samoinicijativno.

Sharon, i sama veliš da je komplicirano. Mislim da si na forumu dobila neke savjete i korisne smjernice. Ali za jedan tako kompleksan i kompliciran ugovor kako veliš, bez ikakve konkretne dokumentacije, ovdje na forumu ili preko maila je teško sastaviti ugovor. A za ugovor su potrebne bar 2 strane i sve je stvar njihova dogovora. Zato, najbrži i najkvalitetniji način da riješiš svoju pravnu situaciju, a i da konačno postigneš osobni mir i čuvaš živce, jest da odete odvjetniku ili jb, s kojim prosjedite sat vremena i sve razložite stavku po stavku, uz što ćete već dobiti odrđene sugestije ili prijedloge. Naplata ti ide, kao što sam ti već rekla, prema vrijednosti imovine koja je obuhvaćena ugovorom, umanjene za dugove i terete. I molim te, nemoj više tražiti preporuke konkretnih odvjetnika, jer to nije u skladu sa pravilima legalisa. Ali legalis čitaju i odvjetnici, pa će ti se možda netko i javiti samoinicijativno.

Dragi forumaši, ovaj topić je zamišljen kao polazište i smjernica u traženju vaših odgovora. Ovdje se nalazi pregled propisa Zakona o nasljeđivanju, koji su predmet vaših najčešćih pitanja. Naglašavam da se radi o kosturu, tako da je rasprava o detaljima moguća na forumu. Svaka sugestija za izmjenu ili dopunu ovog topića je dobrodošla, pa vas molim da me o tome kontaktirate na pm. ZAKONSKI NASLJEDNI REDOVI: 1. (izvan)bračni drug i djeca 2. * (izvan)bračni drug - 1/2 i roditelji - 1/2 * (izvan)bračni drug sve * roditelji na jednake dijelove, a ako je koji roditelj umro prije njegov dio se dijeli na braću i sestre ostavitelja, nećake..... .... 3. * (ako nema djece, druga, roditelja, braće i sestra, nećaka..) djed i baka s očeve strane - 1/2 , djed i baka s majčine strane- 1/2 * ako nema njih: ujaci, tetke, stričevi - bratići, setričen... 4. prabake i pradjedovi... NAČELO PREZENTACIJE: Članak 10. Dio ostavine koji bi pripao prije umrlom djetetu da je nadživjelo ostavitelja nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljevi unuci, na jednake dijelove, a ako je neki od unuka umro prije ostavitelja, onda dio koji bi njemu pripao da je bio živ u času ostaviteljeve smrti nasljeđuju njegova djeca, praunuci ostaviteljevi, na jednake dijelove, i tako redom sve dokle ima ostaviteljevih potomaka. IZJEDNAČENI SU: - bračni i izvanbračni drug, ako je izvanbračna zajednica trajala min. 3 g. ili kraće ako je rođeno zajedničko dijete, i prestala u trenutku smrti ostavitelja - bračna, izvanbračna i posvojena djeca PRETPOSTAVKE VALJANOSTI OPORUKE: - 16 god. života - sposobnost za rasuđivanje, (pretpostavlja se dok se ne dokaže suprotno) - da oporuka nije napravljena pod utjecajem prijetnje, sile, prijevare i zablude - da ima zakonom propisani oblik U nedostatku koje od tih pretpostavaka, oporuka je ništava ili se može poništiti. OBLICI OPORUKE: 1. privatna vlastoručna: vlastitom rukom napisana i potpisana 2. privatna pisana oporuka sa svjedocima: nije bitno tko je je napisao i kojim sredstvom, bitno je da je ostavitelj u nazočnosti 2 svjedoka potpiše, a nakon njega se potpisuju i svjedoci 3. javna opruka: sastavlja je tko želi, a osobe koje ne mogu, niti znaju čitati i pisati ne mogu na drugi način sačiniti oporuku. - javnu opopruku sastavljaju sudac općinskog suda, sudski savjetnik, javni bilježnik, konzularni i diplomatski predstavnici, u skladu sa zakonom. 4. usmena oporuka u izvanrednim okolnostima: zbog kojih se ne može sastaviti na neki drugi način, pred 2 svjedoka, vrijedi 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti. NUŽNI NASLJEDNICI su: - ostaviteljevi potomci i bračni drug: nužni dio iznosi 1/2 onoga što bi inače dobili po zakonskom nasljeđivanju - ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali pretci - samo ako su trajno nesposbni za rad i nemaju nužnih sredstava za život: nužni dio iznosi 1/3 Nužni dio je povrijeđen oporukom i/ili darovanjima, ako zbog toga nužni nasljednik ne bi dobio vrijednost svog nužnog dijela. Kad je povrijeđen nužni dio, prvo se umanjuju rasplaganja oprukom, a ako to ne bi podmirilo nužni dio tada se vraćaju i darovi (od posljednjeg..) SUDSKA PRAKSA - nastavak slijedi-

Uz dužno poštovanje, ali jb jedini mogu sastavljati Izjavu o osnivanju, a sve ostalo im je dopušteno ako to zatraže stranke. A sad da li će naslov akta biti "Zapisnik", "Izjava" ili Zapisnik s izjavom" ili "Odulka", "Zapisnik s Odlukom", stvar je stila jb i uhodane prakse s trgovačkim sudovima. Što se tiče primjene čl. 88 ZJB: Ne treba. Nije nužno. Čl. 88 ZJb pruža mogućnost strankama da od bilježnika zatraže da nekoj osobi pošalje pismeno bilo kojeg sadržaja. Naravno, da se u konkretnom slučaju može poslati i obavijest o opozivu. I to samo ako je stranka voljna snositi nagradu i troškove te jb usluge. Ako stranka ne želi te dodatne troškove, ništa je ne sprečava da opozvanom članu obavijest pošalje i drugim putevima (npr. preporučenom poštanskom pošiljkom...)