VladimirS

Oprostite, na koji podforum? Ako je odluka uvijek pravomoćna danom donošenja, kada je onda odluka pravomoćna ako ju služba evidencije vrati na ponovno odlučivanje? Prof.dr. Ivo Grbin piše i o podijeljenoj pravomoćnosti koja ne nastupa za sve istodobno. U ZUP-u je odustanak od žalbe definiran puno jasnije nego u ZPP ili ZKP. Smisleno tumačenje drugih odredbi ZPP bi bilo isto kao i sa odgovorom na žalbu (čl. 359.st.3. ZPP) da se ipak dostavi drugostupanjskom sudu. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud o odustanku od žalbe nije uopće obavijestio županijski sud iako je to morao učiniti ODMAH čim je primio podnesak sa odustankom čl.177.st.3. Sudskog poslovnika (NN 37/14). Nego je općinski sud čitav predmet arhivirao bez da je bilo koji sudac pojedinac postupio po čl. 367.st.2. ZPP i donio rješenje kojim se utvrđuje odustanak žalitelja od žalbe

Poštovani, Može li mi netko objasniti može li u parničnom postupku podnesak kojim tuženik odustaje od žalbe biti - nepravodoban? Koliko vidim u ZPP, unatoč čl. 349.st.2. ZPP, ZPP predviđa da nepravodobne mogu biti tužba, žalba, revizija i odgovori na njih, može biti nepravodoban prijedlog za povrat u prijašnje stanje..., ali ne i - odustanak od žalbe! Žalitelj koji odustaje od žalbe do dostave pisanog otpravka ne može znati je li drugostupanjski sud donio odluku ili nije. Tako da po meni pravomoćnost nastupa danom odustanka od žalbe koji je iako nakon donošenja drugostupanjske odluke, ali znatno prije dostave presude strankama (čl.334.st.2. ZPP)

Da. Radi se o sucu. Preciznije sutkinji. Ključne rečenice USKOK-ovog odbačaja i DSV nedopuštanja skidanja imuniteta ću citirati slijedeći put. USKOK se ne poziva doslovno na ZOO nego na štetu kao građanski institut iz ZOO. Osim ako mu nije bio cilj zaštititi sutkinju od kaznenog progona, nejasno je zašto se USKOK koncentrirao samo na pola članka 312. iz KZ/97, odnosno samo na st.1. a ne i na st.2. koji govori o uništenju ili oštećenju u većoj mjeri ili na drugi način učini neupotrebljivim (koreksiranje umjesto precrtavanje). Moram priznati i da mi nije baš sasvim jasno kako sudac može NENAMJERNO koreksirati broj predmeta i vrstu donesene odluke i to ne samo jednom!? Glava XXIII KZ/97 ni u jednom članku ne navodi ono "tko s ciljem" kao u Glavi XXI kod krivotvorenja novca. Radi li se po Vama kod oštećenja ili uništenja službene isprave čl.312.st.2. KZ/97 o blanketnom kaznenom djelu jer je povrijeđen drugi propis (Sudski poslovnik NN 158/09)? Hvala

Zašto se odustalo od ove plemenite peticije. Pa svi oni koji nas ispituju su polagali po "starom"...

Poštovani moderatoru, Lijepo molim kratku potvrdu je li k.d. krivotvorenje službene isprave formalno ili materijalno kazneno djelo? Drugim riječima, je li potrebno nastupanje posljedice ako je USKOK u odbačaju kaznene prijave već konstatirao da se zapisnik prepravljao ali da za podnositelja kaznene prijave nije nastupila nikakva - šteta!? Btw. nijedan KZ ne spominje nikakvo nastupanje štete koja se spominje u ZOO! DSV nije napisao čak ni to nego da zapisnik nije prepravljan - namjerno!? Znači li to da se zapisnik prepravljao nenamjerno?Btw., Čl.312. KZ/97 ne propisuje nehaj!Hvala

A što kažete na ovo? Za potrebe privatne tužbe sam na javnoj površini mobitelom fotografirao privatnog tužitelja za klevetu i direktora gradske tvrtke koji mu je zaposlio kćer iako nije ispunjavala posebne uvjete. Kako ne bi mogli reći da se ne poznaju. Nakon 8 mjeseci sam privatnog tužitelja koji me tužio i za povredu časti i ugleda pred kućom fotografirao sa majstorom koji mu je radio na crno i fotografirao sam mu parkiralište na koje je stavio metalnu zapreku da nitko osim njega ne može parkirati. Opet samo u svrhu dokaza pred sudom. Nakon moje prijave Gradu, Grad mu je naložio plaćanje kazne i uklanjanje metalne zapreke. Privatni tužitelj je protiv mene podnio kaznenu prijavu zbog nametljivog ponašanja. Kako komentirate ovo "nametljivo ponašanje"?

Ni na sudu nitko nije upoznat iako bi trebao biti. Kažu: Kad se broj predmeta ukuca u aplikaciju - vidjet će se. To uopće nije bilo moje pitanje. Nego; hoće li se npr. žalba od 4.4. na presudu od 2.2. uopće ukucavati u aplikaciju ili će se slati na viši županijski sud u istom gradu? Možda zna drugi moderator ili netko od posjetitelja portala. Hvala

Nije pritisak na DORH jer je riječ o jednom od tri kaznena djela protiv časti i ugleda koja se ne progone po službenoj dužnosti. Nego,... žalba. Koji je odlučan trenutak hoće li nakon 1. travnja 2015. žalba otići na neki drugi županijski sud u Hrvatskoj? Da li dan donošenja prvostupanjske presude ili dan na koji je prvostupanjskom sudu preporučeno poslana žalba?

Gosp. G-man. Ovome se ne čudite samo Vi nego tko god pročita presudu. Nikome to nije jasno. Ako je netko optužen za npr. krivotvorenje službene isprave, onda mi doista nije jasno zašto se u obrazloženju insinuira da je optuženik pokušao silovanje i recimo ukrao nešto od 2.000 kn??? A ni silovanje ni krađa se nikako ne povezuju sa krivotvorenjem službene isprave. Ana Garačić za tako što kaže u Odvjetniku broj 9-10 str.3. i 7. "Zahvati suda u činjenični opis optužbe" da je optuženik "zaskočen" i da si nije mogao pripremiti obranu.

Je li optužba prekoračena kada se u obrazloženju presude spominje da je optuženik počinio i teža kaznena djela??? dakle, ne u izreci presude nego samo u obrazloženju? Tipa npr: Optužnica je za npr krivotvorenje isprave a u obrazloženju se "obrazlaže" da je optuženik nekoga pokušao silovati, drugoga pokušao ubiti, uzgajao marihuanu... Možda se pitanje čini glupo, ali znam zašto pitam. Hvala

Je li prema čl. 329. ZKP/08 zakonit dokaz ako u privatnoj tužbi punomoćnik privatnog tužitelja prvi ispituje svjedoka optuženika na slijedeći način: Punomoćnik iz svojih ruku "čita" nepravomoćnu presudu iz jednog parničnog postupka za naknadu štete i svjedoka kapciozno "pita":"Vi ste na Općinskom sudu u X izjavili da ste sve što ste napisali čuli od optuženika. Je li to točno?" Svjedok želi pregledati što doista piše u presudi, punomoćnik mu ne dopušta. Optuženik prije ispitivanja svog svjedoka želi pregledati što doista piše u presudi, sud mu ne dopušta. Optuženik predlaže ulaganje preslike dijela pročitane P- /14 presude u spis, sud taj prijedlog ignorira... Je li to "jednakost oružja" u kaznenom postupku i bitna povreda kaznenog postupka?

OK Hvala na dosadašnjim komentarima o neispitivanju optuženika koja je slažem se previše otišla u širinu. Ali tako je to kad se presuda "siluje" da se nekoga mora osuditi, a sud nema "štofa" (dokaza). Pa improvizira... Otvorit ću novu temu POSEBNO RJEŠENJE O TROŠKOVIMA koje prema Ustavnom zakonu nije pojedinačni akt koji uživa zaštitu Ustavnog suda, a ni višeg županijskog suda

Mislim da odlazimo u još veće nonsense... a) OK. Građansko-upravni odjel zastupa RH i njen proračun u parnicama. Ali što Građansko-upravni odjel DO zastupa ukaznenom postupku? Pogotovo u privatnoj tužbi? b) Dosljednim iščitavanjem čl. 145.st.4. ZKP/08 proizlazi da bi se punomoćnik privatnog tužitelja (odvjetnik, advokat) trebao najprije naplatiti na blagajni suda, a tek kasnije od onoga tko je osuđen krivim. Ne bih rekao da je sud ikad ikome isplatio neku nagradu poprivatnoj tužbi...

Poštovana kolegice ana.123 Ovaj link se ne može otvoriti

G-man, U pravu ste u vezi čl. 145. Malo sam se u glavi prešaltao i nešto anticipirao Drago mi je što osim mene postoji još netko kome nije jasno čemu posebno rješenje u najjednostavnijem mogućem slučaju kada je u pitanju trošak (nagrada punomoćniku) Kada se ne očekuju nikakvi troškovi raznih obimnih vještačenja i slično. Sutkinja je dobro reagirala i zatražila troškovnik odvjetnika privatnog tužitelja. Na što je on rekao:Pa imamo vremena tri mjeseca nakon pravomoćnosti da bi ona predstavu završila s;"Joj da..." Ali pustimo sad i to; Jedno hipotetsko-praktično pitanje: Kako privatni tužitelj može izvršiti RJEŠENJE O TROŠKOVIMA (ne presudu!) Može li pravomoćno RJEŠENJE O TROŠKU za privatnog tužitelja biti podobna ovršna isprava? Ja mislim da ne može! Zašto? Zato što je u dijelu ZKP/08 koji govori o IZVRŠENJU ODLUKA u čl. 181.st.2. propisano da će se ako je trošak donesen u formi RJEŠENJA (a ne presude!) za izvršenje biti nadležan DRŽAVNI ODVJETNIK (čl. 181.st.5.) koji će po službenoj dužnosti taj trošak naplatiti u korist proračunskih sredstava Nonsensi: a) otkud državni odvjetnik kao stranka u privatnoj tužbi? b) je li svrha ZKP da se ono što je privatni tužitelj pošteno platio nagradu svom punomoćniku kasnije naplati u korist proračuna a ne u korist privatnog tužitelja? Eto, to su moja promišljanja pa me zanima jesu li podudarna s Vašim? Ovisno o Vašem mišljenju možda ću istupiti sa jednom još hrabrijom tezom u vezi troškova privatnog tužitelja... Unaprijed hvala na odgovoru G-manu i potencijalnim voajerima ove polemike

Tj. st.2. toč.4. ZKP/08, a ne st.4., kaj ne? Kolega G-man, čudi me da se nitko drugi ne uključuje u ovu polemiku!? Vama u svakom slučaju hvala. Posebno rješenje već je doneseno i to isti dan kada je objavljena i presuda. Iako se sud u obrazloženju objavljene a još neotpremljene presude ne poziva ni na koji čl. ZKP/08 u vezi roka od tri mjeseca nakon pravomoćnosti presude, vjerojatno misli na čl. 148.st.4.? Ali zašto POSEBNO RJEŠENJE ako su se na kraju dokaznog postupka znali već svi podatci o visini troškova tj. samo sastav tužbe i nagrada za pet zastupanja. Ako je rok za slično posebno rješenje tri mjeseca nakon pravomoćnosti, zašto je onda to posebno RJEŠENJE napisano i otpremljeno prije PRESUDE u kojoj se određuju troškovi kaznenog postupka u osuđujućoj presudi (čl. 418.st.1.)??? Isti dan!? Ovisno o Vašem stavu po ovom pravnom pitanju u slijedećem javljanju ću napisati do kakvih nebuloza dovodi posebno RJEŠENJE umjesto najobičnije PRESUDE vulgaris

Hvala Ima toga još što se ne viđa baš svaki dan u presudama... U objavljenoj presudi mi piše da sam dužan platiti podvozni trošak svjedoka npr. 253 kn OK mislim si, ali kada i ako bude pravomoćno Dva dana nakon objavljene presude dobijem kući - rješenje!? Piše u rješenju da svjedoku na njegov žiro-račun moram platiti 235 kn (pogrešan iznos). U rješenju nema roka u kojem bih svjedoku trebao platiti povratnu kartu za vlak. Znači, ako nema roka ne moram platiti nikada. Rok za žalbu tri dana. U pravnom lijeku se opet poziva na stari KZ. Žalio sam se između ostalog i jer u zapisniku piše da se svjedoku odobrava iznos putnog troška, a platež se nalaže računovodstvu suda!? Halo, tko je tu lud? Tko na koncu treba kada i kako platiti svjedokov podvozni trošak? Nije li to trebala platiti blagajna suda, a u proračun onaj tko pravomoćno izgubi? Ima toga još ali Vas večeras ne bih više zamarao. Pitanje: Je li ovime povrijeđeno pravilo ne bis in idem?

A kakva je povreda to što na kraju rasprave nisam dobio zapisnik? Nego mi je na inzistiranje poslan poštom kući nakon nekoliko dana? I onda vidim da mi je sutkinja zabranila jedno pitanje a nije obrazložila zašto ga je zabranila. Na drugo moje pitanje uopće nije upisan odgovor privatnog tužitelja kao svjedoka. kako sam mogao dati primjedbe na zapisnik kada ga nakon rasprave uopće nisam mogaodobiti ni vidjeti?

Dakle, izricanje kazne u "prosječnim dnevnim dohotcima" umjesto "dnevnim iznosima" je povreda kaznenog zakona po čl. 469.st.1.toč.4. ZKP, zar ne? A je li okolnost koja isključuje krivnju iz toč.2. to što mi se na teret stavlja naslov članka za koji prema čl. 24.st.2. Zakona o medijima odgovara glavni urednik? Privatni tužitelj je naime rekao da mi na teret stavlja i naslov i notorne činjenice iz teksta... Čekam pisani otpravak presude koja će vrlo vjerojatno biti "tanka" jer o samoj izjavi privatni tužitelj je izjavio da su to notorne (općepoznate) činjenice koje se prema čl. 419.st.4. ZKP ne utvrđuju- ne dokazuju!!! Očekujem da će presuda biti "obrazložena" nečim što nema veze sa klevetom i objavljenim tekstom, a to je da je privatni tužitelj izjavio da ga ja "svakodnevnim e-mailovima utemeljenim na Zakonu o pravu na pristup informacijama koje upućujem institucijama teroriziram i kriminaliziram" A ja pomoću tog organskog antikorupcijskog zakona samo na zakonit način od drugih tijela javne vlasti prikupljam materijalizirane dokaze za obranu da su neki svjedoci na raspravi lagali i slično... A sutkinja nije na moj pisani prijedlog htjela postupiti po čl. 399.st.2. ZKP i sastaviti zapisnik koji bi dostavila državnom odvjetniku. Jer izjave svjedoka su bile potpuno kontradiktorne o istom pitanju, a ne odgovaraju ni pisanim činjenicama iz spisa I još ovo... Je li bitna povreda kaznenog postupka iz čl. 468.st.3. ZKP ako sutkinja nije dopustila da optuženik prvi ispita svog svjedoka (novinara autora članka), nego je dopustila da mu prvo i jedino kapciozno pitanje postavi punomoćnik privatnog tužitelja na način da je nešto što liči na neku prethodnu presudu iz parničnog postupka držao u ruci, pravio se da čita i rekao:" Vi ste tada i tada izjavili to i to...." Kada je svjedok zatražio da vidi taj papir u kojem je on to navodno izjavio nije mu dopušteno. Nije dopušteno ni meni kao optuženiku niti je taj pročitani papir uložen u sudski spis. Mislim da će se na toj izjavi mog svjedoka temeljiti čitava presuda iako sam ja kasnije ispitujući svog svjedoka dokazao da svjedok nije to rekao što je odgovorio na kapciozno pitanje. Kakva je to jednakost oružja ako optuženik ne smije vidjeti nešto što mu navodno ne ide u prilog? kakva je to jednakost oružja ako sutkinja ne dopusti pitanje u svezi dokaza koji je privatni tužitelj uložio u spis? Puno pitanja, ali prema novinarima koji su bili javnost u sudnici ni presuda baš nije svakidašnja... Hvala na odgovorima...

Komentirao sam za jedan portal svoj radni spor tijekom kojeg žalbenog postupka se u moju kancelariju zaposlila kćer "suca ovlaštenog za obavljanje poslova sudske uprave". Na moje pitanje što nije istina u mom autoriziranom komentaru privatni tužitelj (uskočki sudac) je rekao da su to notorne činjenice. na moje pitanje a zašto ih je onda stavio u činjenični opis tužbe, privatni tužitelj je rekao: To je moja stvar. Istina, naslov je najbliže nečemu što nije istina, ali naslov ne proizlazi iz moje izjave već ga je dao glavni urednik. Ali, mene zanima je li činjenica da me privatni tužitelj uopće nije ispitivao bitna povreda postupka.? Nije ispitivao ni svoje svjedoke... Nije mi nijedno pitanje postavila ni sutkinja. Nisam se imao od čega braniti i nije uopće bilo kontradiktornosti rasprave

Gospon moderator. Djelo je počinjeno krajem 2013. Dakle, debelo nakon što je novi KZ stupio na snagu. A u novom ZKP u čl. 413. baš i ne piše da se takvi podatci o osuđivanosti smiju uzimati... Ili?

Kolega bombarde16, Možete li me podučiti kako doći do najkompletnijih pet grupa najsvježijih pitanja? Možda neki link...Hvala.

Pa ako se mi pravnici bojimo o ovome progovoriti s imenom i prezimenom na pravom mjestu (Ministarstvu), onda je jedino rješenje da predložimo invalidima da šator iz Savske ispred Ministarstva branitelja premjeste u Vukovarsku ispred Ministarstva pravosuđa Inače, reorganizaciju načina polaganja apsolutno podržavam a pozdravio bih i staru cijenu od 1.440 kn

Je li u privatnoj tužbi obvezno ispitivanje optuženika? Doživio sam neki dan da sam presuđen krivim za klevetu iako mi ni privatni tužitelj ni sutkinja nisu postavili nijedno pitanje. Od čega da se onda branim. Privatni tužitelj je predložio dva svjedoka koja uopće nemaju neposrednih saznanja. Kuriozitet je da privatni tužitelj svojim svjedocima nije postavio nijedno pitanje. Je li nešto od navedenog bitna povreda kaznenog postupka? Ako jest, molim broj neke presude u tom kontekstu. Nadalje, sutkinja je već pri uzimanju mojih podataka na prvoj raspravi napisala da sam osuđivan za isto djelo klevete i da su u tijeku dvije tužbe za klevetu. je li ona time povrijedila presumpciju okrivljenikove nevinosti? Kao šlag na tortu je da sam osuđen prema starom KZ na određeni broj prosječnih dnevnih dohodaka!? (umjesto dnevnih iznosa). Molim komentare sa sudskom praksom. PS. Kuriozitet je da kada sam ispitivao privatnog tužitelja kao svjedoka što nije istina u onome što sam izjavio za jedan medij on je rekao da su to notorne činjenice. kada sam pitao zašto je notorne činjenice stavio u činjenični opis klevete odgovorio je:"to je moja stvar". Kako ispitati presudu i što je to njegova stvar?

Poštovane kolegice i kolege Poslodavac (Škola) je sa radnicom (učiteljicom) nepravomoćno izgubila radni spor na Općinskom sudu i žalila se 3.5.2010. 18.5.2010. je na Općinski sud stigao odgovor na žalbu 19.5.2010. je sudac Općinskog suda žalbu i odgovor proslijedio na Županijski sud. Tijekom godišnjih odmora sudaca, Škola je 20.8.2010. pismeno odustala od žalbe i podnesak o odustajanju dostavila Općinskom sudu koji je u istoj zgradi sa Županijskim. Sudac Općinskog suda taj podnesak NIJE NIKADA dostavio Županijskom sudu. Nema bilješke da je zvao Županijski sud. Nije donio bilo kakvo rješenje o odbacivanju !? 15.7.2010. prije odlaska na godišnji odmor odvjetnica radnice je na sudu provjerila i u njenom pretincu nije bilo nikakve presude. Na omotu Pr spisa prekriženo je ime i prezime suca koji je održao dvije rasprave i napisano ime i prezime drugog suca 22.7.2010. sudac sa drugačijim parafom od prvostupanjskog suca u Pr-spis rukom upisuje bilješku "ovosudna presuda preinačena. Dostaviti II st. presudu strankama" 25.8.2010. ujutro odvjetnica poslodavca nazvala je radnicu da sutra 26.8.2010. dođe u Školu raditi. Nešto kasnije istog dana 25.8.2010. odvjetnica poslodavca je nazvala radnicu da sutra ne dolazi raditi jer joj je presuda još 10.6.2010. - preinačena!? Na unutrašnjoj strani spisa Gž rukom piše da su donesene - dvije presude!? Jedna 10.6.2010., a drugi datum ispod je "prekrečen" pa opet ispravljan (umjesto precrtan). Gž spis nije ulijepljen i nisu mu numerirane stranice, a u Pr spisu su brojevi nekih stranica prepravljani. Brojevi nekih stranica sa listova i neulijepljenog papira na kraju Pr spisa se ne poklapaju. Ovaj radni spor je pravomoćno okončan za svega 4 mjeseca i 2 dana iako ista Škola vodi radni spor koji traje i preko 20 godina!? Na Županijskom sudu tužiteljici se temeljem novog Sudskog poslovnika koji je ukinuo čl.3.st.6. kao vanjskom korisniku ne dopušta ograničeni uvid u eSpis. Predsjednik Općinskog suda je pismeno odobrio uvid u eSpis, ali to tužiteljici već danima onemogućuje. Službenice u P i Gž kancelu su prema tužiteljici vrlo neljubazne kada traži fotokopiranje dijelova spisa koje nije nikada dobila (npr. podnesak tuženika o odustajanju od žalbe) Napomena radi lakšeg razumijevanja: U trenutku preinačenja presude Škola je bila u blokadi zbog ovrhe radnice čiji radni spor je trajao čak - 19 godina!? I još traje... U tom radnom sporu vrijednom blizu 2 milijuna kuna sa Općinskog suda je istom sucu nestao spis debljine 60 cm pa je uz pomoć radnice rekonstruiran. U Školi je 2010. kao učiteljica radila i sestra predsjednice Općinskog suda. U U Školi je 2010 učenik bio i unuk jednog od potpredsjednika Sabora. U vrijeme Domovinskog rata u Školi zbog gardista nije bilo nastave ni učenika, ali se u XII mj/1991 usred bombardiranja kao tajnica Škole zaposlila razredna i kućna prijateljica sada predsjednice jednog višeg suda... Pitanje: Ima li tko kakvu Revr ili sentencu Vrhovnog suda RH iz koje se vidi do kada se u parnici može odustati od žalbe i do kada je sud vezan tim odustankom stranke; a) do donošenja pravomoćne odluke (čl. 349.st.2. ZPP) ili b) do otpravljanja odluke (čl. 334.st.1. ZPP) ? Unaprijed hvala na odgovorima i komentarima