morskywuk

Ako mislite na dodatak na mirovinu (poznatiji kao "braniteljski", često ga zovu i "dragovoljački" dodatak), isti se ne priznaje počevši od 01.01.2005.

Tko bi trebao plaćati tu "rentu" i po kojoj osnovi?

Prije 20-tak dana na ovom je pf bilo riječi o prijedlogu HSU-ova Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema ZOMO. Polazeći od navedenog prijedloga Zakona, izrazio sam sumnju da će se išta popraviti za one HB koji su išli u invalidsku mirovinu po posebnim propisima, ali i nadu da će se to barem odnositi na onaj dio kumulirane mirovine koji se računa(o) po odredbama ZOMO-a. Naime, HSU-ov prijedlog članka 3. Zakona je glasio: "Ovo usklađivanje mirovina ne odnosi se na korisnike mirovina koji su ostvarili mirovine po posebnim propisima, za korisnike mirovina poljoprivrednih osiguranika, kao i za korisnike obiteljske mirovine čija je mirovina ostvarena poslije smrti korisnika mirovine koji je mirovinu ostvario prije 1. siječnja 1999.godine." Međutim, usaglašeni tekst navedenog članka prijedloga Zakona sada glasi: "Pravo na dodatak na mirovinu prema ovome Zakonu ne pripada korisnicima kojima je mirovina određena pod povoljnijim uvjetima i/ili na povoljniji način prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, korisnicima najviše mirovine određene prema Zakonu o najvišoj mirovini, korisnicima osnovne mirovine i korisnicima obiteljske mirovine kojima je mirovina određena od mirovine koja je ostvarena prema propisima o mirovinskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998." Posebno obratite pažnju na ovaj dio: "... i/ili ...". Da se kod izjednačavanja mirovina neće uzimati u obzir "civilni" dio kumulirane mirovine (kao ni svih drugih mirovina ostvarenih isključivo po posebnim propisima - što je bio prijedlog HSU od početka ovih pregovora sa Vladom), potvrđuje i tekst obrazloženja novoskrojenog članka 3. prijedloga Zakona: "Naime, korisnicima mirovina ostvarenim prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima mirovina je određena na temelju plaće iz samo jedne godine odnosno razdoblja do najviše deset godina i uz posebno povećanje utvrđenih osobnih bodova, tako da su te mirovine znatno više razine od mirovina određenih samo primjenom ZOMO." Ako znamo na što se odnosi članak 21 ZOPHB ("HB iz DR koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema ZOMO, i koja na temelju navršenoga mirovinskog staža iznosi manje od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u DR ... ), znat ćemo zašto se u novom tekst članka 3. prijedloga Zakona spominje ono "i/ili", kao i "uz posebno povećanje utvrđenih osobnih bodova" u obrazloženju toga članka ...

Shvatio sam vas u potpunosti zato sam i napisao da bi ponovno prevođenje bilo protivno odredbama Zakona. Kada nakon prevođenja jedno djete izgubi pravo na OM, mirovina se umanjuje za njegov sukorisnički dio (prestanak njegova prava na OM je jedina nova činjenica). Vi i drugo dijete ćete primati OM (izračunatu po starom Zakonu) umanjenu za iznos sukorisničkog dijela starijeg sina. Ponovno računanje OM za vas i drugog sina po odredbama novog Zakona bilo bi ponovno prevođenje, a to nije moguće jer su vaša prava na OM već prevedena na odredbe novog Zakona i ostao vam je stari iznos OM kao povoljniji. Je li sada jasnije?

Vozeći se na svoje vjenčanje mladi par pogine u strašnom sudaru. Duše im odu u nebo i tamo se nađu pred vratima Raja, čekajući da ih primi Sveti Petar. Čekajući, počeli su se pitati da li postoji mogućnost da se u Raju vjenčaju. Kad su konačno stali pred Svetog Petra, postavili su mu to pitanje. Sveti Petar se zamisli i reče: "Stvarno ne znam, prvi put da netko tako nešto pita." "Možete li saznati?", upita mladi par. "Pričekajte ovdje, vratit ću se s odgovorom.", reče Sveti Petar i nestade. I tako je par sjeo i čekao Svetog Petra. Prošlo je nekoliko mjeseci. Dok su čekali, počelo ih je "kopkati" sljedeće pitanje: ako im bude dopušteno vjenčati se, trebaju li to učiniti s obzirom na prilično vječnu izglednost takve obveze. "Što ako to ne bude funkcioniralo, ako nestane ljubavi?", pitali su se, "Hoćemo li morati ostati zajedno zauvjek?" Nakon još mjesec dana, pojavi se konačno Sveti Petar vidno iscrpljen. "Da", reče on mladom paru, "možete se vjenčati i u Raju." "Odlično!", odgovoriše mladi, "Ali, baš smo se pitali, što ako brak ne uspije? Možemo li se u Raju i rastati?". Sveti Petar pocrveni, na uši mu izbije para i on bijesno baci svoju knjižurinu na pod. "Što se događa?", upita par, vidno preplašen. "Čekajte malo!", povika Sveti Petar, "trebalo mi je dva mjeseca da u Raju pronađem svećenika! Imate li pojma koliko bi mi vremena trebalo da ovdje pronađem odvjetnika?!?" Pita unuk baku: Bako, jesi li možda vidjela neke moje tabletice? Baka mu odgovori: Pusti sine sad tabletice, jesi li ti vidio one zmajeve u kuhinji ?! :trava:

... jer bi svako drugčije rješenje bilo ponovno prevođenje, a to (dvostruko prevođenje) ne bi bilo zakonito.

U postupku ostvarivanja mirovine, kada se rješava o žalbi, drugostupanjsko tijelo može žalbu odbiti (ako ste se žalili na omjer, on će u tom slučaju ostati isti kao u prvostupanjskom rješenju) ili je može uvažiti, poništiti prvostupanjsko rješenje i donijeti novo rješenje koje je će za vas biti povoljnije (znači, povoljniji omjer). Dakle, što se tiče omjera, on može ostati isti ili biti povoljniji za vas, a ne može se smanjiti na vašu štetu. Ista je priča i u postupku utvrđivanja novog omjera invalidnosti zbog pogoršanja zdravstvenog stanja (mada se navedeni postupak kolokvijalno naziva "obnova", riječ je o dva potpuno različita postupka te ih ne bi trebalo brkati).

U prvom postu ste napisali: "MUP-u sam pristupio kao dragovoljac 1991. godine. i ostao u njemu do 2001." Ako je to tako kako ste naveli, odnosno ako ste u DR bili isklučivo pripadnik MUP-a, onda u postupku ostvarivanja prava na mirovinu ili naknadu plaće za vrijeme bolovanja nemate što tražiti od Ureda za branitelje (pretpostavljam da mislite na Ured državne uprave u XY županiji koji u prvom stupnju rješava o pravima HB-a), jer opis ratnog puta i potvrdu o statusu HB/dragovoljca dobivate od nadležne PU MUP-a, a ne od navedenog Ureda. Rok za izdavanje opisa ratnog puta koji su vam spomenuli u Uredu za branitelje (" ... da mi ne mogu dati ratni put jer je rok bio kraj prošle godine") nije propisan ni jednim važećim propisom. Uostalom, kada bi bio određen takav rok (31.12.2006.), nitko od 01.01.2007. godine ne bi mogao ishodovati opis ratnog puta pa time ni ostvariti svoja prava kao HB (mirovina, invalidnina, ...). Ne nasjedajte na svako "tumačenje" Zakona koja čujete, nego provjerite na više mjesta. Što se tiče rodnog lista, domovnice, potvrde o prebivalištu, itd, sve su to dokazi koji su nužni za ostvarivanja prava na (recimo) mirovinu i bez obzira što se to katkad čini besmisleno, valja ih priložit spisu predmeta ... dok nam ne proradi "e-uprava".

Niste naveli ono bitno, odnosno da li ste pisanim putem tražili izdavanje opisa ratnog puta od nadležne PU MUP-a pa ste dobili pisani odgovor da vam ne mogu izdati taj opis ili uopće niste tražili predmetni opis RP. Zakon o pravima HB (...) pod pojmom "obrana suvereniteta RH", osim oružanog otpora agresoru, podrazumijeva i djelovanje u izravnoj vezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište). Prema tome, ako niste podnijeli pisani zahtjev MUP-u za izdavanje opisa ratnog puta, učinite to, jer vam komisija HZZO-a neće bez navedenog opisa utvrđivati uzročno posljedičnu vezu između vašeg oboljenja (zbog kojeg ste na bolovanju) i sudjelovanja u obrani suvereniteta RH pa, posljedično tome, nećete ostvariti pravo na 100%-tnu naknadu plaće. Čak ukoliko MUP u svom odgovoru napiše da niste bili na bojišnici već ste, recimo, sudjelovali u blokadama vojarni 1991. ili ste bili na obuci i pripremi za odlazak na bojište, komisija ima dovoljno elemenata da utvrdi da li je vaše oboljenje zbog kojeg ste na bolovanju posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta RH ili nije. Isto vrijedi i za ostvarivanje prava HB na invalidsku mirovinu: neće ići bez opisa ratnog puta, bez obzira na sadržaj istog.

Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana (ili u kraćem roku ako je isti propisan posebnim propisom) donijelo rješenje o žalbi, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja, stranka može pokrenuti upravni spor kao d ajoj je žalba odbijena. Znači, nakon što istekne rok od 60 dana za rješavanje o žalbi, stranka može pokrenuti upravni spor zbog šutnje administracije tek nakon što prethodnim podneskom (pisanom požurnicom) traži da od drugostupanjskog tijela da rješi o žalbi, a ono to ne učini ni nakon 7 dana (računajući od dana primitka požurnice). Iz gornjeg se vidi da pojam "ponovno traženje" u stvari označava sadržaj požurnice. Slanje požurnice (posebnog podneska) i čekanje da prođe tih 7 dana je formalni uvjet, ali ukoliko isti nije ispunjen nisu ispunjene ni procesne pretpostavke za tužbu zbog šutnje administracije. Još dvije napomene: Požurnica ne obvezuje tijelo kojem se upućuje, ali je, kao što ste vidjeli, nužna pretpostavka da bi uopće mogli pokrenuti upravni spor, a ujedno to je i "signal" tom tijelu da ćete protiv njega podići tužbu zbog šutnje administracije. Ne postoji krajnji rok za pokretanje upravnog spora zbog šutnje administracije. Bitno je da su se gore navedene procesne pretpostvake ispunile, a odluku o tužbi možete donijeti odmah prvi dan po ispunjenju navedenih pretpostavki ili 2,3,5 ili više mjeseci nakon toga (ovisi o vašem osobnom pragu tolerancije )

Imaju pravo pod istim uvjetom kao i kod obiteljske invalidnine (da su nezaposleni, što se dokazuje potvrdom od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - danom zaposlenja gube navedena pravo).

Naravno da su te informacije bitne za korektan odgovor. Nadležnom županijskom Uredu državne uprave koji rješava o pravima HB i članova njihovih obitelji možete podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog % invalidnosti radi pogoršanja zdravstvenog stanja po osnovi oboljenja PTSP, ali samo ako vam je prethodni zahtjev za priznavanje statusa HRVI po osnovi oboljenja PTSP odbijen (vidi rješenje i nalaz DLP-a iz 2000.) jer je utvrđen invaliditet manji od 20%. Dakle, samo pod tim uvjetom. Drugi uvjet (da je od zadnjeg konačnog rješenja proteklo 2 godine) već je ispunjen.

1. U pravu ste 2. možete je sami napisati, ali bi bilo dobro da se prije toga posavjetujete s nekim iz struke (tužba zbog šutnje administracije) 3. trenutno, oko 3 godine O šutnji administracije bilo je već riječi, vidi na: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=17130&forum=36&9 http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=16750&forum=36&5

Udjele smrtno stradalih, nestalih i zatočenih HB iz DR nasljeđuju članovi njihovih obitelji sukladno Zakonu o nasljeđivanju A Zakon o nasljjeđivanju određuje: Ostavite­­lja koji nije ostavio potomke nas­­ljeđuju ­­nje­govi rodite­­lji i ­­nje­gov bračni drug (Drugi nasljedni red). Ostavite­­ljevi rodite­­lji nas­­ljeđuju jednu polovicu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovicu ostavine nas­­ljeđuje ostavite­­ljev bračni drug. Dakle, roditelji bi trebali dobiti svoju polovicu od pripadajućeg ukupnog broja dionica (5296 :2), bez obzira na udovicu i bez obzira na to tko je ostvario pravo na obiteljsku mirovinu (pravo na obiteljsku mirovinu regulira ZOMO). Bitno je samo da imaju rješenje kojim im se priznaje status člana obitelji smrtno stradaloga HB iz DR. Da li se vode kao članovi obitelji smrtno stradaloga HB iz DR, treba provjeriti kod MOBMS-a (ne znam telefon - ako tko zna neka objavi), jer je navedeno Ministarstvo trebalo ustrojiti i voditi tzv. "Registar nasljednika", a podaci iz tog Registra su se trebali dostaviti u Erste invest doo upravo radi slanja obavijesti o udjelima članovima obitelji smrtno stradalih HB iz DR. Kažem "trebalo / trebali" jer nisam baš nešto u toku s tim Registrom. Zadnja informacija je stara 30-40 dana i kaže: "Registar je u fazi ustrojavanja" - što god to značilo.

Ako je povrijeđeno kakvo Ustavom zajamčeno pravo ili sloboda, o zahtjevu za zaštitu takvog prava odlučuje Upravni sud - pod uvjetom da nije osigurana druga sudska zaštita (qasi upravni spor). Imaš primjere u slučajevima isključenja iz stranke, ili kada je odvjetniku izrečena neka mjera pa protiv odluke Višeg disciplinskog suda HOK-a nije predviđena sudska zaštita, itd.

Tablicu možete skinuti na: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=17258&forum=33&0 (donated by Baggio)

Nisam to previdio, ali vi ste u prvom postu napisali: "... ali dogodila se nesreća, u kojem je auto totalno uništeno (ali nikad i nigdje nije proglašena totalna šteta jer ja to nisam htio)." Ne možete tražiti da vam carina uvaži totalnu štetu, ako ista nije utvrđena. Bez obzira na sve rečeno, javite se nadležnom tijelu Carinske uprave za dodatne (besplatne) informacije

Uputio sam vas na onaj link jer je na njemu odgovor na vaše pitanje. Naime, kako je tamo navedeno, mirovina je osobno i nenasljedivo pravo, tj. članovi pokojnikove obitelji ne naslijeđuju njegovu mirovinu (osim ako mu mirovina nije bila isplaćena do njegove smrti, a trebala je biti, pa se nasljednicima isplaćuje samo ono što pokojnik za života nije dobio), već ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu, ali samo ukoliko ispunjavaju uvjete iz ZOMO-a. Sve dok se ne utvrdi da je pokojnik izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH, članovima obitelji neće se priznati pravo na obiteljsku invalidninu i (povoljniju) obiteljsku mirovinu po odredbama ZOPHB. Kada se to utvrdi postupak priznavanja prava na obiteljsku mirovinu (i obiteljsku invalidninu) provesti će se po odredbama ZOPHB koji je stupio na snagu 01.01.2005. godine (i koji je sada, kada se odlučuje o tim pravima, na snazi). Dakle, nema mogućnosti da vam se obiteljska mirovina prizna po odredbama starog ZOPHB, jer je - ako sam dobro razumio - pokojnik izvršio suicid nakon 01.01.2005. godine. Ne vidim nikakvu vezu između maturiranja vašeg djeteta i mogućnosti rješavanja obiteljske mirovine po odredbama starog ZOPHB.

Članovi pokojnikove obitelji, ukoliko ispunjavaju uvjete iz Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu. U tom postupku se može iskristiti činjenica da je imao čin za kojeg se prije nije znalo, jer će izračun ići po odredbama novog Zakona o pravima HB. Ali, da bi ostvarili pravo na povoljniji iznos obiteljske mirovine, pretpostavka je da je završen postupak priznavanja obiteljske invalidnine kod MOBMS-a, odnosno da je utvrđeno da je pokojni izvršio suicid kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH, te da je članovima obitelji priznat status članova obitelji smrtno stradaloga HB iz DR. Više o tome na: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=17763&forum=33&6

Možete podnijeti zahtjev, ali će vam isti biti odbačen jer je 31.12.2005. istekao rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa HRVI-a po osnovi oboljenja (bilo kojeg).

Došao vlasnik farme na sajam životina. Stigao je pred kraj, pa nije baš bilo velikog izbora. Trebao je pijetla, ali nije bilo niti jednog. Konačno kod jednog seljaka vidi jednog zavezanih nogu i krila. "Treba mi pijetao, kokoši mi slabo nesu jaja." - kaže gazda. "Imam ovog, ali ne mogu vam ga prodati." - uzvrati seljak. "Zašto?" - čudi se gazda. "Opasan je, taj vam yebe sve što stigne!" - kaže seljak. "Ma dobro, dajte mi ga, baš mi takav treba." - zamoli ga gazda. "Dobro." - pristane seljak. - "Ali budite oprezni, ne ispuštajte ga iz vida i ne ostavljajte ga nikada samoga!" I tako gazda kupi pijetla. Tjedan dana držao ga on odvojeno od kokica, samo ga je puštao na sat vremena dnevno, koke su bile zadovoljne, dobro je obavljao posao. Zatreba gazdi stočne hrane i odluči skoknuti u grad. Dobro je zatvorio vrata od kokošinjca i ode. Kad se nakon par sati vratio imao je što vidjeti. Žica od kokošinjca razvaljena. Sve koke okolo leže po podu, perje sveudilj. Ode gazda u štalu, kad tamo sve kobile izyebane, krave isto tako, opći nered i puno, puno perja. Ide on dalje kad ono pas čuvar isto leži sav izyeban, sa sve 4 u zraku. Krene on dalje po selu i vidi uz cestu sve patke, guske, mačke, sve leže, da prostite, izyebane. Odjednom ugleda na jednom proplanku svog pijetla kako leži kao mrtav, iznad njega kruže lešinari pripremajući se da slete. Brzo potrči prema njemu vičući: - "A što ti je to trebalo budalo jedna, sad si krepao!" A pijetao otvori jedno oko i pokaže prema nebu: - "Pssst! Stižu pič##!"

Korisnik carinske odnosno poreznih olakšica koji osobni automobil uvezen uz carinske i porezne olakšice HB iz DR namjerava prodati, darovati ili na drugi način otuđiti prije isteka dvije godine od dana ostvarivanja olakšica, obvezan je prethodno od nadležne carinarnice zatražiti obračun i platiti carinu, posebni porez i PDV, kojih je bio oslobođen pri uvozu. Naknadni obračun i plaćanje carine, posebnog poreza i PDV-a obavlja se prema carinskim propisima. Za razdoblje od donošenja rješenja o oslobođenju od plaćanja carine, posebnog poreza i PDV-a do donošenja rješenja nadležne carinarnice ne obračunava se i ne plaća kamata. Što se tiče pitanja predmetnog plaćanja, korisnik povlastice je taj koji je nadležnoj carinskoj službi dužan platiti carinu, posebni porez i PDV (kojih je bio oslobođen pri uvozu automobila), što ne spriječava korisnika povlastice da sa kupcem dogovori da mu kroz kupoprodajnu cijenu nadoknadi taj trošak. Niste naveli po kojoj osnovi je stečena povlastica (samo HB ili HRVI?), ali ću ipak dodati da zabrana otuđenja prije isteka dvije godine od dana ostvarivanja olakšica ne vrijedi za 100% HRVI I. skupine.

Razloge ste sami naveli, a da li će oni biti dovoljni znat će samo onaj tko će donositi odluku u tom (budućem) upravnom postupku. Međutim, jedna stvar mi nije jasna. Naime, razlozi koje ste naveli ("prezime je ružno, izaziva porugu. samo značenje riječi njegovog prezimena zapravo izaziva sprdnju i podsmijeh") ne ukazuju na nešto što niste mogli znati ili pretpostaviti i u trenutku donošenja odluke da uz svoje prezime dodate i muževo, a takva odluka se obično ne donosi na prečac. Dalje, ako imate djecu, čije će oni prezime nositi, ako vas suprugovo prezime smeta? Da je vaš suprug nakon stupanja u brak napravio nekakvo teško KD o kojem bruje novine & TV, koje je neprihvatljivo svima, pa i vama kao njegovoj supruzi, to bih lako razumio, ali ovako ... ne znam ... čudno. Mislim da kod sklapanja braka prezimena ne bi trebala biti presudna, već nešto drugo (valjda ne trebam navoditi što). Poznajem priličan broj ljudi koji nose prezimena tipa Podrepina, Sprčić, Karina, Lešina, itd i kada ih poslovno ili privatno kontaktiram nikad ih ne "gledam" kroz značenje njihova prezimena, već kao osobe koje mi nešto znače (bilo negativno ili pozitivno) radi svog karaktera, poštenja, stručnosti ... Nemojte me pogrešno razumjeti, gornjim pitanjima nisam vas namjeravao uvjeriti da je vaša odluka o promjeni prezimena pogrešna, već da malo razmislite, prije svega, o razlozima zbog kojih ste uzeli muževo prezime, te kako će vaša nova odluka djelovati na okolinu, prije svega na vašeg supruga i djecu (ako ih imate).

Po navedenom pravnom shvaćanju Upravnog suda, imali bi pravo na žalbu, a po logici stvari, rok bi morao ići od dana zaprimanja presude kojom se tužba odbija. Međutim, kako sam vam već naveo, nećete napraviti nikakvu grešku ukoliko poslušate uputu o pravnom lijeku i sada izjavite žalbu (neuka ste stranka, postupate po uputi o pravnom lijeku). U tom slučaju drugostupanjsko tijelo će najvjerovatnije obustaviti postupak do završetka upravnog spora. Ukoliko bi za vrijeme trajanja upravnog spora drugostupanjsko tijelo donijelo rješenje o vašoj žalbi (sve je moguće), u tom slučaju bi jedan primjerak tog rješenja išao i na Upravni sud, pa bi od vas sud tražio da se izjasnite u vezi tužbe zbog šutnje administracije (da li od nje odustajete ili proširujete tužbu i na rješenje doneseno u međuvremenu). Uglavnom, ovo je dosta rijetka situacija, ali mislim da ne možete pogriješiti ni u jednom od ova dva scenarija.

Ma nema nikakvog prepucavanja. Samo sam htio naglasiti da se navedena prednost ne odnosi na djecu svih HRVI-a, niti se temelji na čl. 53. Zakona, već na članku 57. stavku 4. Zakona o srednjem školstvu, koji članak daje ovlasti ministru znanosti, obrazovanja i športa da propiše opće i posebne kriterije za upis u SŠ ("Elemente i kriterije za izbor kandidata prema stavku 3. ovoga članka za sve vrste srednjih škola propisuje ministar prosvjete.").