morskywuk

Točno, u MUP-u se sve detaljno navodi (doslovno po danima). Po zahtjevu se mora provesti postupak kod nadležnog Ureda za obranu - to nije sporno. :thumbs:

Ako sam dobro razumio, Vi ste tražili stambeni kredit za razliku u površini između stambene površine koju koristite i odgovarajuće stambene površine koja Vam pripada s osnova broja članova obitelji. U Uredbi koju navodite određuje se: "Osobi koja ima u vlasništvu stan ili kuću neodgovarajuće površine može se odobriti stambeni kredit u iznosu koji čini umnožak razlike površine stana u vlasništvu i odgovarajućeg stana iz članka 11. ove Uredbe i cijene građenja, ako je razlika veća od 6m2. Osobi koja je otkupila stan po Zakonu može se odobriti kredit za razliku površine iz članka 11. ove Uredbe koja mu je pripadala u trenutku dodjele stana. Naknadno povećanje broja članova kućanstva ne utječe na povećanje stambenog prostora iz članka 11. ove Uredbe. Odobreni stambeni kredit iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se neposredno podnositelju zahtjeva. U smislu ove Uredbe smatra se da je osoba iz stavka 1. ovog članka trajno stambeno zbrinuta." Kao što vidite iz citiranoga, morate imati stan neodgovarajuće površine u vlasništvu da bi Vam se odobrio kredit (u iznosu koji čini umnožak razlike površine stana u vlasništvu i odgovarajućeg stana iz članka 11. ove Uredbe i cijene građenja, ako je razlika veća od 6m2). Ako nemate stana (za koji tvrdite da Vam je neodgovarajući površinom), kako će Vam odrediti iznos kredita? Vi ste, ako sam dobro razumio, trenutno bez stana, te stoga ne možete tražiti stambeni kredit za razliku u površini između stambene površine koju koristite i odgovarajuće stambene površine koja Vam pripada - jer Vam je trenutna stambena površina 0 m2. S druge strane, ne možete tražiti ni da Vam se prizna pravo na stambeno zbrinjavanje odobravanjem kredita za kupnju stana jer se navedeno pravo ostvaruje ako osoba nema sljedeće zapreke za ostvarivanje istog: – ako ima u vlasništvu odgovarajući stan ili kuću, – ako takav stan ili kuću koristi u svojstvu zaštićenog najmoprimca na neodređeno vrijeme, – ako je imala stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata, – ako je na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo ustupila drugom stanaru i na navedeni način tom drugom stanaru omogućila kupnju stana po povoljnijim uvjetima, – ako se odrekla nasljedstva kuće ili stana prema propisima o nasljeđivanju, odnosno da je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo, – ako je stambeno zbrinuta putem Zakona o obnovi na način da je obnovljena kuća ili stan bila IV., V. ili VI. kategorija oštećenja, a na istoj su navedene I. – V. faza obnove, – ako je stambeno zbrinuta dodjelom stana, odnosno stambenog kredita prema ranije važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Ipak, budite uporni i ponovno posjetite MOBMS-ovu Upravu za stambeno zbrinjavanje ili se istima obratite pisanim putem, a kako bi Vam oni točno opisali Vašu trenutnu situaciju s njihovog gledišta, a vezano za stambeno zbrinjavanje (ipak oni imaju sve dokumente koje ste im priložili). Po mojem saznanju, pravnike navedene Uprave je teško "uhvatiti" jer ih je uvijek barem dvoje sa strankama ili na terenu. Pozdrav!

Pazite, ja sam samo naveo prodaju jer ste je Vi spomenuli u pitanju, a vidjeli ste da se u Zakonu koristi fraza "ne mogu se otuđiti dok su članovi obitelji malodobni". Mislim da je i zamjena uključena u pojam "otuđenja" jer je svrha navedene odredbe (o zabrani otuđenja stana dok je djete maloljetno) zašitita prava maloljetnog djeteta. Vi ćete naravno reći da je stjecanje novog stana (većeg, boljeg, itd.) u interesu Vašeg djeteta i ja u to uopće ne sumnjam. Zato, iako navedena odredba ne ostavlja puno mjesta za različita tumačenja, bilo bi dobro da se sa istim pitanjem obratite nadležnom Ministarstvu - kontakt telefone možete naći na adresi www.mobms.hr Moguće je da Ministarstvo šire tumači navedenu odredbu pa nam javite da znamo. Pozdrav!

I ja sam donedavno, vodeći se istom logikom kao Duro (isto tijelo koje je sudjelovalo u donošenju prvostupanjske ocjene sudjeluje u donošenju ocjene po žalbi - nemoguće), smatrao da nalaz višeg vještaka ne ide ponovno na reviziju kod Povjerenstva za reviziju ocjene invalidnosti. Međutim, po tumačenju HZMO-a, bio sam samo djelomično u pravu. Naime, u Pravilniku koji utvrđuje rad navedenog Povjerenstva u postupku revizije navodi se da to tijelo ispituje svaku ocjenu invalidnosti na temelju koje se stječe pravo na invalidsku mirovinu i na profesionalnu rehabilitaciju. Budući da se radi o istom tijelu (mislim na Povjerenstvo) koje je - barem posredno - sudjelovalo u kreiranju ocjene invalidnosti koja je bila temelj za donošenje prvostupanjskog rješenja, za očekivati bi bilo da isto nije ni na koji način involvirano u žalbeni postupak. To posebno zato jer se, za razliku od Uredbe koju je dao Mrljavac, u Pravilniku nigdje ne spominje postupanje toga tijela u žalbenom postupku. Međutim, po tumačenju HZMO-a, u postupku po žalbi navedeno Povjerenstvo ponovno je nadležno za reviziju nalaza i mišljenja višeg vještaka, ali samo ukoliko je taj nalaz i mišljenje temelj za donošenje pozitivnog rješenja, odnosno rješenja kojim bi se žalba trebala uvažiti !! U suprotnom, dakle ako viši vještak potvrdi ocjenu prvostupanjskog vještaka (čitaj: Povjerenstva), predmet se ne šalje Povjerenstvu na reviziju. Kadija te tuži, kadija ti sudi? U suštini je tako. Ima još jedna zanimljiva tema vezana za rad navedenog Povjerenstva koju do sada nisam htio otvarati, ali kad smo već počeli ... Naime, sukladno odredbama članka 2. gore navednog Pravilnika o radu povjerenstva za reviziju ocjene invalidnsti, a u svezi s odredbama članka 15. Zakona o pravima HB (...), Povjerenstvo ne bi smjelo dirati u utvrđeni stupanj invalidnosti (opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad), već samo treba ispitati da li je vještak pravilno odredio uzrok invalidnosti ("omjer"), odnosno da li je utvrđena opća ili profesionalna nesposobnost za rad u cijelosti ili djelomično prouzročena ranjavanjem, ozljedom ili bolešću kao neposrednom posljedicom sudjelovanja u DR. Međutim, puno je slučajeva gdje to Povjerenstvo daje sebi pravo da mijenja invalidnost iz opće u profesionalnu i obrnuto! I dalje smatram da je situacija u kojoj isto tijelo (Povjerenstvo) daje reviziju ocjena invalidnosti i prvostupanjskog i višeg vještaka (ukoliko žalbu treba uvažiti) u najmanju ruku pravno neuobičajena (da ne kažem nešto teže). Bilo bi dobro da netko, tko ima vremena i pravni interes, pokrene pitanje zakonitosti postupanja navedenog Povjerenstva u oba gore navedena slučaja. Možda bi za početak bilo pametno obratiti se pučkom pravobranitelju koji će po službenoj dužnosti zatražiti od MOBMS-a i HZMO-a da se izjasne po ovim pitanjima, bar za početak ...

Sukladno odredbama Zakona koji je vrijedio do 06.11.2001. godine, hrvatski branitelj kod kojega je trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) posljedica bolesti ili pogoršanja bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ima pravo na invalidsku mirovinu prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika u iznosu invalidske mirovine pripadnika djelatnog sastava oružanih snaga Republike Hrvatske izvan gardijske postrojbe, istog čina i ustrojbenog mjesta. Nadalje, ako je opća nesposobnost za rad dijelom prouzročena u okolnostima iz članka 2. ovoga Zakona, a djelomice ranjavanjem, ozljedom ili bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina se određuje razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na invalidnost. Stupanjem na snagu "Pančićeva" zakona (07.11.2001.) uvjeti za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu HB-a se mijenjaju: "HRVI iz Domovinskog rata kod koga je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, što se smatra ozljedom na radu pri obavljanju vojne dužnosti, ima pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba te propisima koji su temeljeni na citiranom Zakonu u iznosu invalidske mirovine pripadnika djelatnog sastava oružanih snaga Republike Hrvatske istog čina i ustrojbenog mjesta. Ako je opća nesposobnost za rad dijelom prouzročena ranjavanjem, ozljedom, zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice ranjavanjem, ozljedom ili bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina se određuje razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na invalidnost." Također, "Pančićevim" zakonom se regulira i postupak prevođenja invalidskih mirovina: "Stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršit će se prevo­đenje svih korisnika obiteljske mirovine, novčane naknade u iznosu obiteljske mirovine i invalidske mirovine koji su ta prava ostvarili prema propisima Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i drugim propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, na odredbe ovoga Zakona." S obzirom da su se prevodili na odredbe "Pančićeva" zakona, svi korisnici invalidskih mirovina po prijašnjim zakonima da bi bili prevedeni morali su ispunjavati sve uvjete koje je taj novi propis tražio za priznavanje toga prava. Gore smo vidjeli da je Zakon po kojem je gospodin otišao u invalidsku mirovinu postavljao dva uvjeta za priznavanje prava na invalidsku mirovinu, a to su status HB-a i opća nesposobnost za rad (u cijelosti ili djelomično uzrokovana ratom). Međutim, "Pančićev" zakon ne daje više pravo na invalidsku mirovinu svakom HB-u kod kojeg je utvrđena opća nesposobnost za rad, već to pravo rezervira isključivo za HB koji imaju priznat status HRVI i utvrđenu opću nesposobnost za rad (u cijelosti ili djelomično uzrokovana ratom). Prema tome, da bi priznato pravo na invalidsku mirovinu po prijašnjim zakonima bilo prevedeno na odredbe "Pančićeva" zakona morala su biti ispunjena oba uvjete iz toga Zakona: status HRVI-a i opća nesposobnost za rad (u cijelosti ili djelomično uzrokovana ratom). Zato, po mom mišljenju, nema mogućnosti da ga prevedu na odredbe "Pančićeva" zakona bez priznatog statusa HRVI-a. Naravno, potpuno je drugačija priča ukoliko je gospodinu naknadno (do, zaključno, 31.12.2004. godine) priznat status HRVI-a. Pozdrav.

Zakon o pravima HB iz DR i članova njihovih obitelji propisuje da je stan odnosno kuća stečena na način propisan u stavku 2. ovoga članka (odnosi se na način stambenog zbrinjavanja) u osobnom vlasništvu nositelja prava, osim u slučaju ako su pravo stekli članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata jer su u tom slučaju stečene nekretnine suvlasništvo članova obitelji i ne mogu se otuđiti dok su članovi obitelji malodobni. Dakle, ako ste stan stekli kao članovi obitelji smrtno stradalog HB iz DR (pretpostavljam, jer niste naveli sve podatke - ispravite me ako griješim) pa je sada isti u suvlasništvu vas i vašeg malodobnog djeteta, ne možete ga otuđiti (prodati) dok je dijete malodobno.

U tom slučaju - dakle ako prvostupanjsko tijelo ponovno ne donese rješenje u ostavljenom roku od 30 dana - ide ponovno žalba drugostupanjskom tijelu koje je sada dužno donijeti rješenje o žalbi kao da je zahtjev stranke prvostupanjsko tijelo odbilo. Rok za donošenje tog drugostupanjskog rješenja počinje teći od isteka roka koji je drugostupanjsko tijelo na temelju članka 246. st 2. ZUP-a bilo ostavilo prvostupanjskom za rješavanje.

Postupak je isti kao i za ishodovanje opisa ratnog puta. Znači zahtjev se predaje nadležnom Uredu za obranu ili PU MUP-a (ovisno o tome da li si u DR bio pripadnik HV-a ili MUP-a), a oni ga dalje proslijeđuju postrojbi nadležnoj za izdavanje ratnog puta (danas su to obično postrojbe koje su pravne slijednice ratnih postrojbi jer su se potonje više-manje ugasile). S obzirom da tražiš dopunu opisa ratnog puta bilo bi dobro da u zahtjevu navedeš razlog zbog kojeg tražiš dopunu. Sve drugo vezano za dokumentaciju koju prilažeš uz zahtjev, kao i o sadržaju opisa ratnog puta vidi na: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=14914&forum=33&16

Potpuno se slažem s Vama u vezi fotokopiranja. Inače, tajnik o kojem sam govorio bio je političar ("dužnosnik") pa je i postupao tako kako sam naveo(iz nekog razloga nije mu odgovarala navedena Banka). POzdrav!

Ako je uvjet upisa u ZK pravomoćno rješenje, onda treba čekati završetak upravnog spora ili istek roka za podnošenje tužbe Upravnom sudu ako ista nije podnesena (drugim riječima, treba čekati pravomoćnost rješenja).

valjda će bit sve ok ... Mogu vam navesti primjer iz svojeg iskustva. Riječ je o provedenom postupku odabira Banke koja je trebala voditi Fond X. Banka C, čija ponuda nije prihvaćena, tražila je uvid u spise. Od strane središnjeg državnog tijela zahtjev je odobren, te su predstavnici Banke dobili slobodnu prostoriju i spis, a ja sam im "pravio društvo". Tajnik naše "kuće" nije im dopustio da spise iznesu iz navedene prostorije pa čak ni za kopiranje na drugom kraju hodnika. Predstavnici Banke su marljivo prepisivali sve što ih je interesiralo (dva dana !). Eto, tako je to bilo u tom slučaju. Inače, taj predmet odabira Banke koja će voditi taj Fond već je više od godinu dana na sudu. Pozdrav.

Sve OK ukoliko nije povrijeđen stavak 4. članka 80. ZUP-a, te ako je razgledanje obavljeno pod nadzorom službene osobe i fotokopiranje o njenom trošku (spis se ne smije iznositi iz ustanove u kojoj se postupak vodi da bi se, recimo, kopiralo negdje drugdje).

Rješenje je konačno u upravnom postupku kada se protiv njega više ne može izjaviti redovni pravni lijek (žalba), a kojim je stranka stekla kakvo pravo ili joj je određena kakva obveza. Pravomoćno rješenje je ono protiv kojeg se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor, a kojim je stranka stekla kakvo pravo ili joj je određena kakva obveza. Onaj dio vašeg posta koji govori o građevinskoj dozvoli koja postaje postaje pravomoćna, ali ne i konačna nije mi baš jasan. Naime, prvostupanjsko rješenje postaje konačno danom dostave stranci ako žalba nije dopuštena; istekom roka za žalbu ako ista nije izjavljena ili danom dostave stranci drugostupanjskog rješenja kojim je odbijena žalba. Drugostupanjsko rješenje je konačno u upravnom postupku danom kada je dostavljeno stranci. Prvostupanjsko rješenje postaje (formalno) pravomoćno: protekom roka za žalbu ako ista nije izjavljena ili istekom roka za pokretanje upravnog spora kada žalba nije dopuštena. Drugostupanjsko rješenje postaje (formalno) pravomoćno: istekom roka za pokretanje upravnog spora ako isti nije pokrenut; danom dostave stranci ako se (iznimno) nije mogao pokrenuti upravni spor ili danom dostave odluke Upravnog suda ako je pokrenut spor. Sukladno navedenom, svako (formalno) pravomoćno rješenje je istovremeno i konačno u upravnom postupku. S druge strane, konačna rješenja u pravilu nisu pravomoćna (tako dugo dok postoji mogućnost pokretanja upravnog spora). Ako je protekao rok za žalbu, a ista nije izjavljena, istekom žalbenog roka rješenje istovremeno postaje konačno i pravomoćno.

Britt je već naveo da je za stambeno zbrinjavanje (bilo koju opciju) prethodno potrebno ostvariti trajni status HRVI-a. Nakon toga se MOBMS-u, Upravi za stambeno zbrinjavanje, predaje zahtjev za stambeno zbrinjavanje i to za jednu od Zakonom predviđenih opcija (kupnja stana, izgradnja kuće, adaptacija, proširenje, ...). Nakon toga, ovisno o visini utvrđenog invaliditeta, treba čekati na red. Ako je suprugu dodijeljen gradski stan i u njemu ste proveli 10 ili više godina, ima ga pravo otkupiti.

Dana 13. ožujka 2007. godine stupio je na snagu Pravilnik o uvjetima i postupku za dodjelu sredstava za ostvarivanje svrhe Zaklade hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Sredstva Zaklade, odnosno financijska pomoć za određenu svrhu, dodjeljuje se hrvatskim braniteljima iz DR i članovima njihovih obitelji. Financijska pomoć se dodjeljuje za slijedeće svrhe: 1. u slučaju elementarnih nepogoda i požara, 2. za skrb i liječenje, 3. u slučaju smrti, 4. za tešku materijalno-financijsku situaciju, 5. za stjecanje prvog zanimanja, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju u sustavu izvanrednog školovanja ili osposobljavanja za određena zanimanja, 6. za zapošljavanje i samozapošljavanje, 7. za životna osiguranja hrvatskih branitelja. Pravilnikom su propisani opći i posebni uvjeti za svaku od navedenih svrha. Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva (nema roka). Odluku o opravdanosti zahtjeva donosi Upravni odbor Zaklade. Po (neprovjerenim) informacijama koje su objavljene u tisku, u ovoj godini Zaklada za navedene svrhe raspolaže sa 25 mil. kuna. Inače, iznosi su slijedeći: - za elementarne nepogode i požare do 80.000,00 kn, - za skrb i liječenje do 100.000,00 kn (u iznimno teškim slučajevima i veći iznos), - za slučaj smrti do 6.000,00 kn, - za tešku materijalno-financijsku situaciju do 6.652,00 kn, - za stjecanje prvog zanimanja, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju u sustavu izvanrednog školovanja ili osposobljavanja za određena zanimanja do 7.500,00 kn. (Iznosi za zapošljavanje i samozapošljavanje, odnosno za životna osiguranja hrvatskih branitelja još nisu definirani.) Obrasci zahtjeva i dodatne obavijesti mogu se naći na web stranici Zaklade: www.zaklada-branitelja.hr S obzirom na dosadašnji slab interes za neke programe koje provodi MOBMS iz svojih sredstava(školovanje, prekvalifikacija, samozapošljavanje, jednokratne novčane pomoći), a koji iznosi su isti ili slični ovima iz sredstava Zaklade, možda je najzanimljivija mogućnost snošenja troškova skrbi i liječenja do 100.000,00 kn (u iznimno teškim slučajevima i više), a što nije vezano za postojanje statusa HRVI, niti zdravstveni problemi moraju biti vezani za sudjelovanje u DR. Na žalost takvih potreba je prilično, a do sada nije postojala mogućnost da se "pokriju" dio ili svi troškovi liječenja HB (koji nema status HRVI-a) ili člana njegove obitelji od nadležnog Ministarstva. Kao što znate, vojne bolnice, kao "relikt" socijalizma, davno su ukinute ... (BTW, postojanje sustava vojnih bolnica u kojima se primarno liječe ratni veterani u Sjedinjenim američki državama uvijek se ističe kao dobar primjer kontinuirane medicinske skrbi za veterane).

Uvodno opisani slučaj mora se riješiti zaključkom o obustavi postupka. Iako je to na prvi pogled nelogično zbog načela ekonomičnosti i efikasnosti postupka, moje je mišljenje da navedeni zaključak mora donijeti drugostupanjsko tijelo (nadležno za rješavanje o žalbi) i to upravo zbog odredbe članka 247. stavka 2. ZUP-a, a s obzirom na odredbe članka 222. istog Zakona. Pozdrav!

Opis ratnog puta izdaje nadležna postrojba ili MUP (ovisno o pripadnosti postrojbi u DR), te im se u tom smislu treba obratiti odgovarajućim zahtjevom. Ukoliko je postrojba ugašena, postoji njezin pravni slijednik koji izdaje opis ratnog puta (to će Vam objasniti službenici Ureda za obranu). Ne vidim neki problem oko toga .... Međutim, ako niste bili u tzv. "borbenom" sektoru, a s druge strane ste izgubili blisku osobu, komisiji je lakše povezati Vaše psihičko oboljenje sa gubitkom supruga nego sa sudjelovanjem u DR. Ali, to ipak prepustite njima, to im je posao. Pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% osnovice imaju HB za vrijeme bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Dakle, nigdje se ne spominje postojanje statusa HRVI-a, odnosno već izvršena ocjena invalidnosti od strane MOBMS-a. Zato, nakon što podnesete zahtjev HZZO-u i priložite opis ratnog puta, neka Vam to tijelo pisanim putem zatraži da obavite vještačenje kod MOBMS-a o Vašem trošku (to često rade, ali za to nemaju zakonsku osnovu), a Vi onda o tome obavijestite MOBMS.

1. da li je nastala opća nesposobnost za rad isključivo ocjenjuju ovlašteni vještaci HZMO-a. 2. opća nesposobnost za rad postoji kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad. 3. opća nesposobnost za rad ne znači ujedno i poslovnu nesposobnost. 4. uvjerenje o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima na motorni pogon nakon odgovarajućeg pregleda izdaju nadležni specijalisti medicine rada. itd.

Kolega je gore napisao tko ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice za naknadu, između ostalih i HB za vrijeme bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Naveli ste da ste HB i da imate psihička oboljenja koja su vještačena u postupku priznavanja prava na obiteljsku invalidninu (u tom postupku se ne vještači uzrok tih oboljenja, odnosno da li su posljedica sudjelovanja u DR ili nisu, a s druge strane uzrok tih oboljenja zbog kojih je osoba na bolovanju bitan je za priznavanje prava na naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice), međutim niste naveli ono osnovno, to jest da li ste u radnom odnosu, odnosno da li sada koristite 80% naknadu plaće na teret poslodavca. Jer, kako je kolega naveo, status udovice smrtno stradalog HB nije osnova za priznavanje prava na naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice. Međutim, ako ste zaposleni HB koji je na bolovanju zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu - što na Vaš zahtjev utvrđuje komisija HZZO-a - u tom slučaju bi mogli ostvariti navedeno pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu.

Članak 15. Zakona o pravima HB (...): (1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za rad kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima pravo na invalidsku mirovinu. (2) Ako je opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad djelomično prouzročena ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom, bolesti, pogoršanjem bolesti, odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomično ranjavanjem, ozljedom, bolešću ili pogoršanjem bolesti izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na invalidnost. (3) Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako nije ovim Zakonom drukčije određeno. Da li je kod tebe nastala profesionalna ili opća nesposobnost za rad, da li je ista zadobivena u obrani suvereniteta RH, te koliki je utjecaj pojedinih uzroka na invalidnost ocijenjuju isključivo nadležni vještaci (liječnici) HZMO-a, a na prijedlog tvojeg izabranog liječnika. Oni će ti nakon provedenog postupka odgovoriti na pitanje da li možeš ići u mirovinu, a ne HVIDRA ili neko od nas sudionika ovog Foruma. Iz gore navedenog jasno je da se prvo javljaš svom izabranom liječniku.

Koliko je meni poznato omjer vam ostaje isti, samo se na temelju toga omjera izračunava invalidska mirovina po novom Zakonu, te priznaje pravo na navedenu mirovinu od 01.01.2005. godine, bez obzira da li je iznos mirovine povoljniji za vas ili nije.

Za početak bi trebalo znati koje su mu bolesti/ozljede/rane bile priznate u 50% invalidnosti (prvostupanjski vještak), odnosno 20% invalidnosti(Povjerenstvo za reviziju) koja je nastala kao posljedica sudjelovanja u DR. Ako je šizofrenija i uzeta u obzir, možda je onih 20% pogoršanje u DR, a 80% civilni uzrok iste bolesti (shizofrenija je jedno od psihičkih oboljenja koje se najčešće naslijeđuje) ... ? U svakom slučaju trebao je kontaktirati liječnika koji ga liječi od navedenog oboljenja, te - ako mu nalazi daju za pravo - izjaviti žalbu. Ako u postupku priznavanja statusa HRVI-a Upravni sud uvaži njegovu tužbu i predmet vrati na početak pa on ipak ostvari status HRVI-a, može na temelju rješenja o priznatom statusu pokrenuti postupak obnove kod HZMO-a. Usput, ne stoji tvrdnja da bolest šizofrenija nije na Listi oštećenja organizma. Naime, točka 236. navedene Liste glasi: "Klinički utvrđene psihoze (shizofrenija, perzistirajući sumanuti poremećaj, akutni prolazni psihotični poremećaj, shizoafektivni poremećaj i drugi psihotični poremećaji) ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao." Dakle, bolest je na Listi, ali uz opasku da se status HRVI-a po osnovi toga oboljenja neće priznati ako je od nje bolovao prije DR !

Ako ste ostvarili pravo na invalidsku mirovinu po prijašnjim Zakonima i ako podliježete prevođenju prava na inv. mir. na odredbe novog Zakona o pravima HB (...), ne idete na novu ocjenu, već se samo radi novi izračun invalidskih mirovina po spomenutom Zakonu. Ukoliko je iznos mirovine po novom izračunu povoljniji, tada vam se priznaje taj novi iznos (počevši od 01.01.2005.)

Vidi, svi smo mi ponekad ljuti na sporost i neelastičnost uprave ("birokracije"), ali moraš znati da je u tim pitanjima potrebno stvari dovesti do kraja da bi, prije svega, znao na čemu si, a s druge strane da bi mogao upotrijebiti neki od redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova ako nisi zadovoljan sa rješenjem. E, sada zašto sam te pitao što je bilo s tim predmetom priznavanja statusa HRVI? Ako je to sve tako kao što si naveo, a ja nemam razloga sumnjati da nije, onda je prvostupanjsko tijelo moralo donijeti novo rješenje nakon što je revizijsko tijelo poništilo njihovo prethodno rješenje i vratilo stvar na početak s tim da se spis predmeta nadopuni s traženim dokazima. S obzirom da nisi naveo što je rješeno tim novim prvostupanjskim rješenjem, pretpostavljam da je bilo negativno i da se na njega nisi žalio. Također pretpostavljam da je bilo negativno upravo zbog toga što spisu predmeta nisu priloženi traženi dokazi. Ovo sve gore nije navedeno bez veze, jer - ako se dogodilo ovako kako sam gore pretpostavio (a morao sam pretpostaviti jer nisi jasno naveo zbog čega si odbijen) - u postupku priznavanja statusa HRVI-a sada ne možeš tražiti utvrđivanje novog % oštećenja organizma zbog pogoršanja ! Međutim, da si priložio tražene dokaze pa ti je nakon toga liječničko povjerenstvo, recimo, utvrdilo invalidnost manju od 20%, u tom slučaju bi mogao - naravno, nakon isteka 2 godine od toga rješenja - podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog % oštećenja organizma zbog pogoršanja. Kao što vidiš, nije nevažno kako je završio prethodni postupak priznavanja statusa HRVI-a. Zato treba dati što preciznije podatke bitne za konkretno pitanje. Dalje, prije par postova si naveo: "Moj plan je otiči na bolovanje sa namjerom da se požalim na pogoršanje bolesti...i izgurati tih godinu dana probati izvuči čl.11ili 6a... Koliko sam shvatio iz svih postova...prvi korak je ambulanta i otvaranje bolovanja......" Prije svega, ako si se odlučio na invalidsku mirovinu pretpostavljam da znaš da kao DVO to možeš tražiti temeljem Zakona o mirovinskim pravima DVO (...) ili temeljem Zakona o pravima HB (...). Dakle, ili/ili, a ne oba istovremeno. Ukoliko si odlučio da ćeš ići po Zakonu o mirovinskim pravima DVO (čl. 6.a ili čl. 11.) onda će to potrajati, kako si i sam naveo, 1-2 godine. Nakon što se istopi otpremnina, obično se kod HZMO-a pokreće postupak utvrđivanja novog % invalidnosti radi pogoršanja, a kako bi se na legalan način zaobišla mirovina po (recimo) 6.a. Taj postupak se provodi po odredbama Zakona o pravima HB (...) i to traje 1/2 do jednu godinu. (Ako sam dobro shvatio iz tvojih ranijih postova, tu si ukalkulirao i ponovno pokretanje već spomenutog postupka priznavanja statusa HRVI-a zbog pogoršanja.) Međutim, ukoliko imaš sve te nalaze o liječnju psihičkog oboljenja, bez obzira što nemaš priznat status HRVI-a, možeš putem svog liječnika pokrenuti postupak utvrđivanja preostale radne sposobnosti i - ovisno o rezultatu - postupak priznavanja prava na invalidsku mirovinu po odredbama Zakona o pravima HB (...). Na taj način skraćuješ postupak (jer ne moraš čekati godine staža, pogoršanje itd.), ali - s druge strane -nemaš otpremninu. Izbor je tvoj ...