-
Broj objava
13150 -
registrirao se
-
Osvojio dana
186
Content Type
Profil
Forumi
Članci
Predlošci
Sve što je Matrix objavio
-
Kad je izvršeno posljednje plaćanje po pitanju konkretnog kredita.
-
i prije izmjena su bili ovlašteni pokrenuti ovršni postupak ako valjanom ispravom dokažu prenos tražbine.
-
-
Ima li pravo na naknadu privremeni zastupnik po službenoj dužnosti?
Matrix je odgovorio Astra16 u forumu Nasljedno pravo
U pogledu troškova privremenog zastupnika koje isti potražuje u postupku,propisi koji se odnose skrbnika za poseban slučaj odnose se i na privremenog zastupnika te se ti troškovi isplaćuju na teret sredstava Socijalne skrbi ,budući da pitanje naknade troškova parničnog postupka u odnosu na privremenog zastupnika nije posebno regulirano Zakonom o parničnom postupku, pa se imaju primijeniti odredbe Obiteljskog zakona. -
U prilogu pronađi na str.37 ""Pravo vjerovnika na stjecanje punopravnog vlasništva"" ULOGA STVARNOPRAVNIH OSIGURANJA U KREDITIRANJU GOSPODARSKIH.pdf
-
Presudu ili rješenje
-
Činjenica da je oporučitelj oporučno raspolagao jednim dijelom i tuđom imovinom,samo po sebi nebi trebalo povlačit za sobom ništavost oporuke,već ista u dijelu kojim je raspolagano tuđom imovinom neće proizvesti pravni učinak prema njenom vlasniku,glede čega bi se u konkretnom slučaju moglo govoriti o djelomičnoj ništavosti.Mišljenja sam da nakon što se utvrdi sastav ostavine, odnosno, nakon što se živućem bračnom drugu prizna pripadajuća bračna stečevina, a time i izdvajanje imovine iz ostavine, javni bilježnik će preostalu imovinu koja čini ostavinu rasporediti na nasljednike u skladu s pravilima o zakonskom, odnosno oporučnom nasljeđivanju, ako oporuka postoji a izvjesno da u konkretnom slučaju postoji. Prema stajalištu Vrhovnog suda RH, zauzetog u reviziji br. Rev 57/2005-2, od 14. prosinca 2005),za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini, mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja. Odluka o tome što čini bračnu stečevinu, a time i pripadajući dio bračnog druga koji je nadživio ostavitelja, ovisi o tome u kojem vremenskom razdoblju je trajala ta zajednica. Naime, valja upozoriti na odredbe bivšeg Zakona o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjuje na imovinske odnose bračnih drugova sve do 1. srpnja 1999., kada je počeo važiti Obiteljski zakon (NN 162/98), s obzirom na različito uređenje instituta bračne stečevine. Prema odredbama Zakona o braku i porodičnim odnosima određeno je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine, njihova zajednička imovina, u kojoj se suvlasnički udio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Tek od 1. srpnja 1999. bračna stečevina određuje se tako da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u braku stečene imovine.
-
Ako ste tijekom ostavinskog postupka istaknuli prigovor nevaljalosti oporuke,ostaje nepoznanica zbog čega postupak nije prekinut i stranke upućene u parnicu.
-
U ostavinskom postupku nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi osim zahtjeva za zaštitu zakonitosti.(čl.190 ZN)
-
nakon njegove smrti pravo zahtijevati bračnu stečevinu prelazi na nasljednike.
-
To može biti problem,obzirom da bi majka raspolagala tuđim suvlasničkim dijelom. Ako su i ta dva stana bračna stečevina a ugovor kojim je izvršen prenos prava vlasništva na Vas je sklopljen bez suglasnosti oca,bilo bi moguće pobijati,kako od strane oca tako i od strane kćerke nakon njegove smrti. Pod pretpostavkom da je ugovor sklopljen uz suglasnost oba bračna druga,zahtjev za nužni dio bio bi utemeljen samo u slučaju da se iz ostale imovine koja čini ostavinu kćerka nemože namiriti sa nužnim dijelom.
-
Pa jasno da postoji,upravo ovrhom,no prethodno je potrebno ishoditi ispravu temeljem koje pokrećete ovršni postupak(pravomoćna i ovršna presuda),ako pak već sam ugovor nije sastavljen u formi ovršne isprave. Ovisi o mnogo čemu,kao npr o vrijednosti spora,da li vas zastupa odvjetnik,broj ročišta,dali će biti izjavljena žalba,o ishodu po žalbi…
-
Ključna je činjenica da li se radi imovini pod režimom bračne stečevine.
-
prvo bi morali tužiti.
-
a u slučaju nepovoljne odluke po žalbi,isticati u Ustavnoj tužbi.
-
-nijedno od navedenog. Pomjeranje vozila i ulazak u raskrižje nakon obveznog zaustavljanja predstavlja radnju vozilom u prometu,glede čega odgovor na upit "kad ući u raskrižje"daju odredbe članka 43 Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
-
vlasnik je i dalje ovršenik a ne banka kao ovrhovoditelj.
-
zato i jeste parnica u kojem postupku sud slobodno ocjenjuje svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno,za razliku od z.k.postupka koji je strogo formalan i nema nadležnost da "sudi".
-
najbolji primjer kod višestrukog otuđenja nekretnine
-
u biti bi upravo Vi tad trebali pozvati policiju za opisano je nećete ni dobiti preporuka
-
""Rješenje o nasljeđivanju je deklaratorno rješenje, i ako u njemu nisu navedene sve nekretnine ostavitelja, to ne znači da njegovi nasljednici nisu stekli pravo vlasništva tih nekretnina, jer ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti. "" Kratki tekst odluke: “Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice opisan u izreci presude kojim je tužiteljica zahtijevala utvrđenje prava vlasništva i izdavanje tabularne isprave. Tužiteljica je žalbu podnijela zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom za preinačenje ili ukidanje žalbom pobijane presude. Žalba je osnovana. Rješenje o nasljeđivanju je deklaratorno rješenje jer po odredbi iz čl. 135. Zakona o nasljeđivanju ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času smrti, a ne prelazi na nasljednike donošenjem rješenja o nasljeđivanju. Sud prvog stupnja je presudu utemeljio na pogrešnoj primjeni materijalnog prava iz navedene zakonske odredbe, a zbog takvog pogrešnog pravnog shvaćanja, da tuženik nije nasljeđivanjem stekao one nekretnine koje nisu opisane u rješenju o nasljeđivanju, sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev bez valjano utemeljenih razloga uslijed čega postoji i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 13. ZPP.” Županijski sud u Bjelovaru, Gž-349/98-2, od 2. IV. 1998.
-
rok od 10 godina nepotrebno,no nije greška.
-
stvar je pravomoćno presuđena,no to neznači da stranke nemogu urediti svoje odnose drugačije od onog kako je to određeno presudom.
-
izričito pisana ovjerena suglasnost ili pravomoćna odluka suda.
-
mislite da li su ovlašteni na takav zahtjev?Odgovor je pozitivan,a da li će to zaista tražiti je pitanje na koje vam se nemože dati odgovor,mogu i nemoraju