Jump to content

Matrix

Moderator
  • Broj objava

    13150
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    186

Objave koje je Matrix objavio

  1. Na 06. 07. 2021. at 10:26, malaptica je napisao:

    Imam li ja ikakva prava s obzirom da sam ovdje prijavljena već 10 godina ili moram inzistirati da roditelji potpišu neki ugovor?

    U slučaju da nakon smrti roditelja konkretna nekretnina uđe u ostavinu, nasljeđivat će je svi nasljednici, dakle vašu agoniju mogu riješiti roditelji za svog života. 

  2. prije 13 sati , livadica je napisao:

    Dali prilikom prodaje naslejdnici mogu to osporavat jer je kao prodan po "povlastenoj" cijeni?

    Za bakinog života nasljednici ne mogu ništa poduzimati, no nakon njene smrti mogu pobijati kupoprodaju kao djelomično fiktivan pravni posao, odnosno da je ugovor mješovitog karaktera (kupoprodaja i darovanje). 

  3. Na 19. 06. 2021. at 23:12, kira je napisao:

    U gruntovnici i katastru za određenu česticu vodi se različiti vlasnici, zapravo posjednici,

    Prije svega treba provjeriti osnovom čega je izvršen upis u katastar. 

    Obzirom da se radi o neskladu između grunta i katastra glede upisanih osoba, to proizvodi pravnu nesigurnost po pitanju vlasničkih prava, jer je moguće da osoba ili više njih upisane u katastru imaju neupisano pravo vlasništva u zemljišnim knjigama (izvanknjižni vlasnici). 

  4. Na 30. 06. 2021. at 15:16, livadica je napisao:

    Dal nakon sklapanja dosmrtnog uzdrzavanja baka moze odsutat i promijenit nesto nakon par godina npr ?

    Može zahtijevati raskid ako zanemarujete obveze preuzete ugovorom, jer je bit takvog ugovora upravo "uzdržavanje", pa čak kad bi baka i prećutila pasivnost glede pružanja uzdržavanja, jasno da bi nakon njene smrti nasljednici imali osnov da tužbom zahtijevaju raskid. 

  5. Na 29. 06. 2021. at 16:18, lg057 je napisao:

     Je li dosmrtni ugovor valjan  i dali imamo kakva prava na nekretnine našeg oca 

    Sa formalno pravnog aspekta sasvim izvjesno da je isti ugovor udovoljio svim pravilima zemljišno knjižnog prava da bi se na temelju istog proveo upis prava vlasništva, no da li kod konkretnog ugovora postoje obilježja ništavosti glede mana volja, nedopuštene pobude, nesrazmjera u međusobnom davanju i sl. je stvar dokazivanja u parničnom postupku, čiji vam ishod ne može niko unaprijed reči. 

  6. prije 10 sati , forumboris je napisao:

    tvrditi da je to njihova bračna stečevina

    Formalno gledajući, predmetna imovina predstavlja bračnu stečevinu. 

     

    prije 11 sati , forumboris je napisao:

    Za vrijeme brakorazvodne parnice 2014   kupio sam stan na ime majke po savjetu odvjetnika da imovina ne uđe u bračnu stwčevinu.

    U opisanoj situaciji teško da bi stan bio bračna stečevina. 

  7. prije 2 sati , kira je napisao:

    razlika je u broju k.č.

     

    prije 23 sati , kira je napisao:

    različiti vlasnici,

    Jel se radi o različitim osobama upisanim u katastru i gruntovnici za jednu k. č., ili je pak riječ o istoj osobi, s tim što k. č. ima različite oznake. 

  8. prije 5 sati , akacija je napisao:

    (Ako sam krivo zaključila, molim nekog tko zna više da me ispravi

    Ispravno ste tumačili, međutim i takva nasljednička izjava se može pobijati tužbom sa zahtjevom da ista gubi učinak prema tužitelju u dijelu u kojem je potrebno za namirenje tužiteljeve tražbine. 

  9. prije 4 sati , ninanana je napisao:

    da moja djeca budu nasljednici mog dijela

    Ne mogu biti nasljednici vašeg dijela kad Vi to još nemate, odnosno postoji nešto čemu se nadate. Dakle, vaša djeca pored vas žive a iza smrti vaših roditelja se mogu pojaviti kao oporučni nasljednici, što će reči da je nužna oporuka. 

  10. Na 16. 06. 2021. at 8:37, Fleky je napisao:

    dali oni mogu mjenjati darovni ugovor ?odnosno vlasnike nekretnine

    Ne, eventualno mogu opozvati ugovor zbog grube nezahvalnosti obdarenika ili osiromašenja darovatelja. 

     

    Na 16. 06. 2021. at 8:37, Fleky je napisao:

    Pitam zato jel bi htjeli parcelirati dvorište i nekretninu , a roditelji se protive i prijete ukoliko to poduzmemo da će mjenjati darovni ugovor?

    Kao vlasnici nekretnini možete poduzimati citirane radnje koje nisu razlog za opoziv dara, tim više što ovlaštenici prava služnosti i nakon toga imaju služnost na cijeloj nekretnini, neovisno o diobi. 

  11. prije 9 sati , Zdenka posavec je napisao:

    Dali to znači da nemam prava ništa tražiti ni nužni dio???

    Kao što je već prethodno napisano, s tim da se pravni učinci vaše nasljedničke izjave ne protežu na eventualno naknadno pronađenu imovinu. 

  12. prije 3 sati , Katea je napisao:

    Postaje li sestrin buduci muz isto vlasnik te nasljedene vikendice kao i nas dvije?

    Ne, radi se o imovini koju je vaša sestra imala prije stupanja u bračnu zajednicu, međutim u pogledu nasljeđivanja je nešto drugo, odnosno ukoliko nadživi vašu sestru bit će njen nasljednik. 

     

    prije 3 sati , Katea je napisao:

    ako jedna strana zeli prodati dio vikendice (nije etazirana) moze li to napraviti?

    Može, neovisno o činjenici da se radi o suvlasništvu, dakle eventualni kupac stupa u isti pravni položaj koji je imao prodavatelj u trenutku prenosa prava vlasništva. 

  13. prije 6 sati , Polarizing je napisao:

    moze li oporuka (na neki nacin) zastrjeti

    Ne

     

    prije 6 sati , Polarizing je napisao:

    oporuka je sastavljena u prisustvu javnog biljeznika,  pa da li on ima kakvog utjecaja u daljnjem postupku, tj. da li se treba njemu obratiti radi ubrzavanja postupka

    Sud je taj koji javnim bilježnicima dodjeljuje ostavinske predmete

  14. prije 6 sati , Lala1986 je napisao:

    Sada smo na sudu i zanima me jeli mi mogu uzeti kuću ili ju ja mogu vratiti?

    Prema odredbi čl. 125.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine, vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva, s tim da brisanje upisa vlasništva te osobe i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed.
    Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva. 
    Dakle, u slučaju višestrukog otuđenja vlasništvo nekretnine steći će onaj stjecatelj koji je u dobroj vjeri prvi zatražio upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva.

    U primjeni čl. 125 ZV ističem odluku Županijskog suda u Varaždinu br. Gž-1770/14-2 od 20. siječnja 2015.. 

    U tom predmetu je bilo riječi o otuđenju iste nekretnine ugovorom o doživotnom
    uzdržavanju, s jedne strane, i ugovorom o darovanju, s druge strane.
    Prema ocjeni toga suda, riječ je o primjeni odredbe članka 125. Zakona o vlasništvu i drugim
    stvarnim pravima , koja regulira pravnu situaciju kad je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine. U konkretnoj pravnoj situaciji koja je slićna vašoj tj. u obrnutom načinu stjecanja, konkurira stjecanje vlasništva na temeljuUgovora o doživotnom uzdržavanju  i stjecanje vlasništva na temelju  Ugovora o  darovanju. 
    Prema ocjeni drugostupanjskog suda, postupanje drugotuženika nije bilo u dobroj vjeri u smislu odredbe članka 125. stavak 2. ZV-a, od koje odredbe pravilno polazi i prvostupanjski sud kod rješenja ovoga spora, jer je u trenutku kad je  prvotuženica s njim sklopila Ugovor o darovanju znao da ona ima s njegovim pokojnim bratom sklopljen Ugovor o doživotnom uzdržavanju i da isti ugovor nije raskinut (u vrijeme sklapanja Ugovora o darovanju vodio se sudski postupak radi raskida predmetnog ugovora kod istog prvostupanjskog suda, koji je u međuvremenu pravomoćno okončan i tužbeni zahtjev je odbijen).

    Osim toga, tužiteljice su se i nalazile (i nalaze se) u posjedu nekretnine koja je bila predmet Ugovora o doživotnom uzdržavanju, što su i prema ocjeni drugostupanjskog suda činjenice koje ukazuju na postupanje koje nije u skladu s pravnim standardom postupanja u dobroj vjeri na strani obdarenika, tj. drugotuženika. Upravo slijedom navedenog, tužiteljice su, kao nasljednice pok. davatelja uzdržavanja, legitimirane na podnošenje tužbe u smislu odredbe članka 125. stavak 2. ZV-a, kao što pravilno zaključuje i prvostupanjski sud.
    Dakle, u konkretnom slučaju, u konkurenciji ugovora o doživotnom uzdržavanju i
    ugovora o darovanju vlasnikom nekretnine smatrat će se davatelj uzdržavanja bez obzira na to što se obdarenik upisao kao vlasnik te nekretnine u zemljišnu knjigu, ako je davatelju uzdržavanja nekretnina predana u posjed, a obdarenik u vrijeme sklapanja
    ugovora o darovanju nekretnine sklopljenog nakon ugovora o doživotnom uzdržavanju, nije postupao u dobroj vjeri.

     

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija