Matrix

sad kad bolje pogledam izneseno činjenično stanje,izvjesno je da neče doći do prekida postupka i upučivanja u parnicu,obzirom da se Vi nesporite o činjenicama iz čl.222 Zakona o nasljeđivanju

može,no treba naglasiti da će u konkretnom slučaju sud ispraviti presudu samo ako se radi o njihovoj grešci.

može,no treba naglasiti da će u konkretnom slučaju sud ispraviti presudu samo ako se radi o njihovoj grešci.

do svakojake zbrke,jer općenito suvlasništvo kao ""majku svih svađa ""nastoje svi razvrgnuti dok Vi pak nastojite svjesno ući u suvlasništvo u čiji suposjed bi najvjerojatnije morali kroz parničenje,tako da nevidim svrhu takve kupoprodaje,no vi ipak imate neki razlog.

može,no treba naglasiti da će u konkretnom slučaju sud ispraviti presudu samo ako se radi o njihovoj grešci.

do svakojake zbrke,jer općenito suvlasništvo kao ""majku svih svađa ""nastoje svi razvrgnuti dok Vi pak nastojite svjesno ući u suvlasništvo u čiji suposjed bi najvjerojatnije morali kroz parničenje,tako da nevidim svrhu takve kupoprodaje,no vi ipak imate neki razlog.

može,no treba naglasiti da će u konkretnom slučaju sud ispraviti presudu samo ako se radi o njihovoj grešci.

može,no treba naglasiti da će u konkretnom slučaju sud ispraviti presudu samo ako se radi o njihovoj grešci.

Ma rade skoro svi tako. Sve Odluke o organizaciji i naplati parkinga JLS su uglavnom iz '07 (neke još i starije) i veliki im je problem donijeti izmjene i dopune poradi  izmjene i dopune čl.250 st.3 ZSPC-a koji kaže da je "u slučaju prodaje...novi vlasnik dužan u roku 15 dana registrirati ili odjaviti vozilo", te još imaju u odlukama da za plačanje dnevne karte smatraju vlasnika vozila koji je evidentiran u evidencijama MUP-a i živo im se fučka dalje. Znam da je, recimo grad Pula 2016-e donijela novu odluku u kojoj je dodano "ili korisnik vozila", pa prvo vlasnicima šalju obavijest da dostave podatke o korisniku vozila ili novog vlasnika ukoliko oni nisu upravljali ili su vozilo prodali.

Vidi što ti piše gore desno pod "used xy% messenger storage"..ako je preko 100% ne radi slanje. No možda pokušavaš poslati por nekome kome je isto pretinac pun pa je neće poslati.

Mda, tu nažalost nemate onda prevelikih mogučnosti. Možete (a to je uvijek najbolje ako "čeljad nisu bjesna") se dogovoriti da susjedom da bi vi obnovili fasadu a ona neka potkreše čemprese da vam ne uništavaju istu. Ionako bi onda "ambijent" bio drugačiji. Ili ako baš ne želi, tražiti naknadu za štetu nanesenu sadašnjem zidu, uporabiti njezinu nekretninu za izvođenje radova na fasadi (čl.107 ZVDSP), potkresati (slučajno) čemprese, za koje, kao i ostalu štetu bi ona imala pravo na naknadu, pa probati te dvije naknade štete dogovorno prebijati. No sve to onda može otići i u parnicu. 

Poštovana, neke posebne zakonske odredbe o udaljenosti nema, ali Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.105 st.2 kaže da "Za štetu koju su njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo tražiti naknadu."

Poštovani,
kako i sami imate premalo saznanja koje bi i nama prenijeli (a nije ni jasno o čemu se točno radi jer spominjete korist, pa čestica mog dede, radi lise o teretu ili vlasništvu) probajte na online zk izvatku vidjeti povijesni pregled. Naime, vjerovatno je da je djed imao stvarni teret nad navedenim nekretninama. Isti se mogao upisati kao vlasništvo (kako je djed umro početkom '90-tih) i protiv pravnog prednika ako je to djedovo pravo korištenja bilo upisano u ZK. No, kako nitko od vas nije imao pojma o tim nekretninama, moguće je da je JLS temeljem toga što je stvarni teret prestao smrću korisnika, pa kao pravni slijednik društvenog vlasništva otuđio čestcu nekome tko je nju i još neku objedinio u jednu pa je nastala nova čestica, a možda se desilo i nešto sasvim drugo.

U dvorištu iza kuće je šupa - sagrađenja od drva (znači bez temelja) - sada već u dosta trošnom i skoro ruševnom stanju - dimenzija 3,5 x 3 metra. U gruntovnici nije evidentirana.
Udaljena je od međe sa susjedom 1,5 metra.
Moja majka koja ima 85 godina nije ništa poduzimala do sada po pitanju legalizacije te šupe. Kuća koja je na istoj parceli sagrađena je 1965. godine i ima građevinsku dozvolu, projekat i upisana je u gruntovnici.
Da li je moguće sada legalizirati tu šupu, pa onda nju ukloniti i napraviti novu od cigle, nešto veće kvadrature (6 x 5 metara).
U koliko da, što mi je činiti, koju dokumentaciju trebamo pribaviti?

Neki posebni primjer nemam, no ono što takova isprava mora sadržavati je: ugovorne strane sa svim potrebnim podatcima za identifikaciju osobe, opis nekretnine za koju se traži uspostava etažnog vlasništva prema stanju u ZK, utvrđenje da je izdana potvrda nadležnog upravnog tijela, utvrđenje da je napravljena dioba nekretnine na posebne dijelove koji su neodvojivo povezani sa određenim suvlasničkim dijelom (etažni elaborat), te očitovanje volje da ste suglasni da se nekretnina podjeli na posebne dijelove te dozvoljavate uknjižbu u ZK.

ZVDSP određuje da su suvlasnici dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkoga upravitelja i osnovati zajedničku pričuvu.

1.U prostoru ograničenja (zop) izvan građevinskog područja može se planirati:...
...rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela),
tako da bi se za više detalja je li to implementirano u prostorni plan, trebali obratiti upravnom odjelu JLS.
2. Ako nemate bilo koji prijašnji akt koji odgovara Uporabnoj dozvoli, da treba vam Uporabna za građevine građene do 15. veljače 1968 godine.
3. Iz opisa ne vidim odgovara li minimalno uvjetima za vrstu-objekat za robinzonski smještaj, a među osnovnima su: da se objekat nalazi izvan urbanog područja, objekat se mora nalaziti na području gdje nema mogućnosti priključenja na infastrukturu i objekt ne može biti priključen na infrastrukturu. Za detalje se također možete obratiti upravnom odjelu JLS.

Možete.
Spomenutim člankom zakona dobiveno je pravo besplatnog korištenja nacionaliziranog zemljišta na kojem se nalazi kuća i dijela koji služi za redovitu uporabu kuće, sve dok na tome zemljištu ona postoji. To pravo se moglo pretvoriti u vlasništvo stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Također, treba napomenuti kako se zastara u AS sustavu prava smatra procesno-pravnim institutom, pa je moguća retroaktivna primjena produljenih rokova iste (po meni, ne i u onim slučajevima gdje je već nastupila, jer neka izvjesnost mora postojati).

Možeš provjeriti u lokalu s vlasnikom da mu nadoknadiš štetu, pa da niti ne pokreće prijedlog za kazneni progon. Kad se to dogodilo?

Prije svega, treba istaknuti kako se kazneno djelo oštećenja tuđe imovine iz čl. 235. KZ-a progoni po prijedlogu žrtve (osim ako je državna imovina u pitanju, a kod vas nije).
Što to konkretno znači po vas - ako nema prijedloga za progon, nema ni kaznenog postupka. Stoga je moja sugestija sljedeća - otiđite do vlasnika objekta (najbolje u pratnji još jedne osobe), i ukoliko vas želi primiti (nemojte forsat stvari), ispričajte se, pospite pepelom i platite čovjeku štetu te vidite ima li mogućnosti da on, nakon svega toga, povuče prijedlog za progon. Ako pristane, stvar bude riješena osim možda prekršajnog postupka zbog remećenja JRM-a (zavisi za kaj će vas sve plavi dečki prijaviti).
Ako vas vlasnik odbije primiti, otiđite, pošaljite mu poštom preporučeno ispriku i naknadite štetu (najbolje uplatnicom gdje kao svrhu navodite naknada štete). U tom slučaju, ako i dođe do postupka, prolazite sa uvjetnom osudom (najvjerojatnije kroz kazneni nalog).

Rokovi se računaju od dana kad si ti preuzela presudu. Došla je preporučeno, tj. potpisala si primitak?

Tu se onda, redovnim putem, više ništa ne može učiniti. Odluka je pravomoćna i mora se izvršiti, ako ne dobrovoljno, onda će ići putem ovrhe.
 

Budući da je upis dopušten samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga upisani vlasnik,to je i više nego jasno da je nužna njegova suglasnost za provedbu upisa pa i za slučaj da isti u kupoprodaji nije nastupio kao prodavatelj.

Vaša djeca nemaju nikakvo pravo raspolaganja vašom imovinom.
Ali ako ste ovaj ugovor o uzdržavanju sklopili s bakom dok ste još bili u braku, vaša bivša supruga bi mogla imati nekih potraživanja. Imovinu stečenu takvim ugovorom smatra se bračnom stečevinom - zamjenom za trud uložen u uzdržavanje. Vaša supruga bi prema tome mogla potraživati dio sukladno trajanju ugovora za braka.