Matrix

Jeste li zaprimili kakav pisani poziv vezano uz ispitivanje?

Sukladno odredbama čl.134 Zakona o nasljeđivanju,odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno nema pravnog učinka,no iznimno, potomak koji može samostalno raspolagati svojim pravima može se ugovorom s pretkom odreći nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti pretka. Isto vrijedi i za slučaj kad se bračni drug odriče nasljedstva koje bi mu kao bračnom drugu pripalo nakon smrti njegova bračnog druga,a takav ugovor valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i:
- ovjeren od suca nadležnog suda, ili
- sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, ili
- potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.

nije teoretski već imaš pravo,obzirom da samo sud može odrediti u vašem slučaju da isključivo supruga sa djetetom ostane u stanu do diobe,no u tom slučaju sud bi obvezao vašu suprugu na plačanje najamnine za stan u kojem bi Vi dotad bili prinuđeni stanovati.

Sukladno odredbama čl.134 Zakona o nasljeđivanju,odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno nema pravnog učinka,no iznimno, potomak koji može samostalno raspolagati svojim pravima može se ugovorom s pretkom odreći nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti pretka. Isto vrijedi i za slučaj kad se bračni drug odriče nasljedstva koje bi mu kao bračnom drugu pripalo nakon smrti njegova bračnog druga,a takav ugovor valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i:
- ovjeren od suca nadležnog suda, ili
- sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, ili
- potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.

To sam odmah predložio za bilježnika pa je odmah išlo pitanje, zar mi ne vjeruješ? Problem je njeno osobno vozilo koje je sveta krava. Mi smo u rastavi, a supruga postavlja pitanje sa čime će na more sljedeće godine voziti djete, ne razumijem logiku.  Ja sam van stana, ona unutra, plačal bum alimentaciju idem na lječenje, plaća nakon 3 ili 4 mjeseca će biti nikakva, ja se ne vraćam, ona ga ne mora prodati itd. gledam svoj položaj koji kakav je i mogu se slikati, drži sve u rukama, a vrijeme ide, žuri se kakti i njoj, a meni još više, stavila je nerealnu cjenu za stan jer hoće što više dobiti ( logično ), ali u ovakvoj situaciji je to apsurd, želi i ovce i novce. Pa nije stan kutija šibica da nađeš kupca odmah i po želji.

Poštovani, ne ispadate višak, ali se uvijek gleda dobrobit djeteta, dakle dijete i interesi djeteta bi trebali biti uvijek na prvom mjestu....
Ako Vam je toliko sporno to vozilo i izaziva tako velike komplikacije i nesuglasice između Vas, pa sami sebe upitajte da li je toliko vrijedno da se oko njega toliko zamarate, a i inače, moje mišljenje, više će vrijediti roditelju s kim dijete ostane, bilo s Vama ili suprugom, tj. djetetu...
A stan....ko Vas može istjerati iz stana ako se radi o bračnoj stečevini do završetka postupka, pa čak ni onda, ali moj iskreni savjet Vam je da se ipak nekako snađete radi možebitnih, dodatnih nesuglasica i trzavica (svađa), a dijete to sve "upija" i nikako nije dobro za dijete, no, ipak je na Vama odluka i morate je sami donijeti, jer što god da Vam mi napišemo i sugeriramo, ipak Vi na kraju sami donosite odluku...
Sretno još jednom!

Hvala na odgovoru..da budem iskrena, nisam bas sve skuzila, ali po mahanju pretpostavljam da je pozitivno 

Sve ok,Vaš doprinos forumu je od velikog značaja

Iz zakona o cestama;
Vlasniku nekretnine u cestovnom pojasu nameću se određene dužnosti ali i određena trpljenja bez obzira na to što je on neosporni vlasnik nekretnine. Na primjer kada se radi o rekonstrukciji ceste nakon proširenja ili građenju infrastrukture uz cestu. Tada vlasnik zemljišta mora dopustiti izvođenje takvih radova radi održavanja ceste kao i svaki zahvat u njegovu nekretninu. U tom slučaju sukladno čl. 38 Zakona o cestama vlasniku nekretnine za izvlašteno zemljište daje se naknada u vidu nekog drugog zemljišta ili pak novčane naknade. U svakom slučaju nakon što vlasnik nekretnine koja graniči s cestom bude izvlašten radi građenja, rekonstrukcije ili održavanja ceste mora mu se isplatiti novčana naknada (čl. 36 Zakona o cestama). Izvlaštena nekretnina postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Vlasništvo je, dakle, ipak relativno jer trpi zakonska ograničenja.
 
Vlasnik ne smije ako mu je nekretnina neposredno uz cestu: a) zakriti prometne uređaje na prometnici, b) trajno ili privremeno zaposjedati dio javne ceste, c) na cestu usmjeravati oborinsku vodu ili otpadne vode sa svoje nekretnine, d) sprečavati otjecanje vode s javne ceste, e) puštati po pokosu nasipa ili usjeka kamen, stabla ili druge predmete, f) vući stabla i dijelove stabala te drugi materijal sa svoje nekretnine na javnu cestu, g) napasati stoku na cestovnom jarku ili otvarati pojilište na cestovnom jarku kao ni puštati životinje bez nadzora u cestovnom pojasu, h) postavljati ograde ili živice, drveća ili druge zasade uz cestovni pojas.
 
Vlasniku je zabranjeno odlagati drvnu masu ili neke druge predmete uz cestovni pojas. On, također, ne smije postavljati grobna obilježja u cestovnom pojasu sa svoje strane nekretnine, kao ni druge oznake kao na primjer transparente. Vlasniku nije dopušteno na cestu sa svoje nekretnine nanositi blato na cestu, dok isto tako vlasnik ne smije sa svoje nekretnine na cestu bacati snijeg ili led kao ni činiti slične radnje koje ugrožavaju sigurnost prometa na cesti (čl. 45 Zakona o cestama).
 
Vlasnik nekretnine uz koju prolazi cesta ne smije na svojoj nekretnini postavljati svjetlosne uređaje koji mogu ometati promet na cesti. Vlasnik nekretnine ne smije paliti vatru i korov uz javnu cestu bez obzira što je vatra  na nekretnini vlasnika. On ne smije saditi drveće uz javnu cestu koje može pasti na prometnicu (čl. 45 Zakona o cestama). Vlasnik nekretnine u razdaljini od 4 m od granice cestovnog pojasa (cestovnog zemljišta) u smjeru suprotnom od javne ceste ili u širini od 1 m od granice cestovnog zemljišta usporedo s javnom cestom ne smije orati na svojoj nekretnini (čl. 45 Zakona o cestama).
 
Vlasnik nekretnine ima pravo na priključak sa svoga zemljišta na javnu cestu. Naravno on mora zatražiti dozvolu od pravne osobe koja upravlja cestom. Ali, sve to o svom trošku i bez odštete (čl. 51 Zakona o cestama). Sukladno čl. 53 spomenutog propisa priključak može vlasnik izgubiti ako nije legalan ili ako je nepravilno izveden (čl. 53 Zakona o cestama).
 
Vlasnik nekretnine ne smije graditi objekte u zaštitnom pojasu bez lokacijske dozvole izdane od strane pravne osobe koja upravlja cestom. Takav pojas se mjeri od vanjskog ruba zemljišta (pojasa) tako da je širok sa svake strane: a) kod autoceste 40 m, b) kod brze ceste 40 m, c) kod državne ceste 25 m, d)  kod županijske ceste 15 m, e) kod lokalne ceste 10 m. Tu je važno reći da vlasnik zemljišta ne smije poduzimati bilo kakve radove ili radnje bez obzira što je vlasnik nekretnine, bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom, ako bi to moglo štetiti javnoj cesti ili ugrožavati ili ometati promet ili povećati troškove održavanja ceste.
 
U blizini raskrižja javnih cesta u razini, križanja javne ceste s prugom u razini te na unutarnjim stranama cestovnog zavoja, vlasnik ne smije saditi drveće ili grmlje, postavljati naprave, ograde ili neke druge predmete koji onemogućavaju pregled na cesti. Na zahtjev pravne osobe koja gospodari cestom vlasnik zemljišta dužan je ukloniti spomenute naprave ili prepreke jer bi u protivnom osoba koja upravlja cestom ili koncesionar mogla o trošku vlasnika zemljišta iste sama ukloniti. Iz svega izloženog dade se zaključiti da vlasništvo kao skup maksimalnih ovlaštenja vlasnika na nekoj nekretnini u stvarno pravnom smislu i te kako trpi posebna ograničenja ako su ona određena kao javni interes (čl. 56 Zakona o cestama).
 
Vlasnik nekretnina, također, mora trpjeti i građenje nerazvrstane ceste. Naime, građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste interes je Republike Hrvatske. Taj zahtjev podnosi jedinica lokalne samouprave pri čemu mora vlasniku nekretnine platiti naknadu ili dati u zamjenu odgovarajuću nekretninu u skladu s propisima o izvlaštenju (čl. 105 Zakona o cestama). Za to treba lokacijska dozvola, parcelacijski elaborat, geodetski elaborat i dr. Pod nerazvrstanom cestom treba razumjeti tunele, pothodnike, ugibališta, parkirališta, biciklističke staze, nogostupe, zemljišni pojas s jedne i druge strane ceste, javnu rasvjetu, prometnu signalizaciju, drenažu, sustav za odvodnju vode s nerazvrstane ceste i sl. (čl. 100 Zakona o cestama). Zapravo to su ceste koje povezuju naselja, ceste unutar gradova i naselja, terminali i okretišta, pristupne ceste do naselja, poslovnih zgrada, gospodarskih zgrada i drugih građevina. Vlasnik nekretnine u slučaju rekonstrukcije, proširenja i sl. mora dopustiti zahvate u svoju nekretninu s voljom ili mimo volje ali uz naknadu. Još na kraju treba reći da se nerazvrstana cesta upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u korist jedinica lokalne samouprave (čl. 103 Zakona o cestama).
 

Sve ok,Vaš doprinos forumu je od velikog značaja

Naravno,jer kakvog smisla ima novoformirana k.č.bez pristupnog puta ili pak služnosti puta.
 
Ovisno kako ugovorite

Prisnažujem.

Sve ok,Vaš doprinos forumu je od velikog značaja

Mislio sam na čl.131 pa nadalje.

Kakav je to točno šaht?Je li to kanalizacijski šaht? Koje su mu dimenzije? Ima li iz šahta kakav odvod sa vaše zemlje, kuda vode cijevi?
 
Pokušajte biti konstruktivni u pregovorima.
Realno, ako vi tako dugo niste primjetili da je šaht tu, taj šaht vam i ne smeta. 
Pokušajte sa susjedom dogovoriti da šaht ostane, ali da on mora pomaknuti ogradu na među. Također, da imate opciju da se i vi spojite na taj šaht, i da susjed priznaje vaš posjed uz uvjet da šaht može i dalje koristiti.

Jednostavno sklopite ugovor o diobi bračne stečevine u kojem konstatujete što od imovine čini bračnu stečevinu,i nadalje  u ugovoru određujete način diobe.

Iz zakona o cestama;
Vlasniku nekretnine u cestovnom pojasu nameću se određene dužnosti ali i određena trpljenja bez obzira na to što je on neosporni vlasnik nekretnine. Na primjer kada se radi o rekonstrukciji ceste nakon proširenja ili građenju infrastrukture uz cestu. Tada vlasnik zemljišta mora dopustiti izvođenje takvih radova radi održavanja ceste kao i svaki zahvat u njegovu nekretninu. U tom slučaju sukladno čl. 38 Zakona o cestama vlasniku nekretnine za izvlašteno zemljište daje se naknada u vidu nekog drugog zemljišta ili pak novčane naknade. U svakom slučaju nakon što vlasnik nekretnine koja graniči s cestom bude izvlašten radi građenja, rekonstrukcije ili održavanja ceste mora mu se isplatiti novčana naknada (čl. 36 Zakona o cestama). Izvlaštena nekretnina postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Vlasništvo je, dakle, ipak relativno jer trpi zakonska ograničenja.
 
Vlasnik ne smije ako mu je nekretnina neposredno uz cestu: a) zakriti prometne uređaje na prometnici, b) trajno ili privremeno zaposjedati dio javne ceste, c) na cestu usmjeravati oborinsku vodu ili otpadne vode sa svoje nekretnine, d) sprečavati otjecanje vode s javne ceste, e) puštati po pokosu nasipa ili usjeka kamen, stabla ili druge predmete, f) vući stabla i dijelove stabala te drugi materijal sa svoje nekretnine na javnu cestu, g) napasati stoku na cestovnom jarku ili otvarati pojilište na cestovnom jarku kao ni puštati životinje bez nadzora u cestovnom pojasu, h) postavljati ograde ili živice, drveća ili druge zasade uz cestovni pojas.
 
Vlasniku je zabranjeno odlagati drvnu masu ili neke druge predmete uz cestovni pojas. On, također, ne smije postavljati grobna obilježja u cestovnom pojasu sa svoje strane nekretnine, kao ni druge oznake kao na primjer transparente. Vlasniku nije dopušteno na cestu sa svoje nekretnine nanositi blato na cestu, dok isto tako vlasnik ne smije sa svoje nekretnine na cestu bacati snijeg ili led kao ni činiti slične radnje koje ugrožavaju sigurnost prometa na cesti (čl. 45 Zakona o cestama).
 
Vlasnik nekretnine uz koju prolazi cesta ne smije na svojoj nekretnini postavljati svjetlosne uređaje koji mogu ometati promet na cesti. Vlasnik nekretnine ne smije paliti vatru i korov uz javnu cestu bez obzira što je vatra  na nekretnini vlasnika. On ne smije saditi drveće uz javnu cestu koje može pasti na prometnicu (čl. 45 Zakona o cestama). Vlasnik nekretnine u razdaljini od 4 m od granice cestovnog pojasa (cestovnog zemljišta) u smjeru suprotnom od javne ceste ili u širini od 1 m od granice cestovnog zemljišta usporedo s javnom cestom ne smije orati na svojoj nekretnini (čl. 45 Zakona o cestama).
 
Vlasnik nekretnine ima pravo na priključak sa svoga zemljišta na javnu cestu. Naravno on mora zatražiti dozvolu od pravne osobe koja upravlja cestom. Ali, sve to o svom trošku i bez odštete (čl. 51 Zakona o cestama). Sukladno čl. 53 spomenutog propisa priključak može vlasnik izgubiti ako nije legalan ili ako je nepravilno izveden (čl. 53 Zakona o cestama).
 
Vlasnik nekretnine ne smije graditi objekte u zaštitnom pojasu bez lokacijske dozvole izdane od strane pravne osobe koja upravlja cestom. Takav pojas se mjeri od vanjskog ruba zemljišta (pojasa) tako da je širok sa svake strane: a) kod autoceste 40 m, b) kod brze ceste 40 m, c) kod državne ceste 25 m, d)  kod županijske ceste 15 m, e) kod lokalne ceste 10 m. Tu je važno reći da vlasnik zemljišta ne smije poduzimati bilo kakve radove ili radnje bez obzira što je vlasnik nekretnine, bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom, ako bi to moglo štetiti javnoj cesti ili ugrožavati ili ometati promet ili povećati troškove održavanja ceste.
 
U blizini raskrižja javnih cesta u razini, križanja javne ceste s prugom u razini te na unutarnjim stranama cestovnog zavoja, vlasnik ne smije saditi drveće ili grmlje, postavljati naprave, ograde ili neke druge predmete koji onemogućavaju pregled na cesti. Na zahtjev pravne osobe koja gospodari cestom vlasnik zemljišta dužan je ukloniti spomenute naprave ili prepreke jer bi u protivnom osoba koja upravlja cestom ili koncesionar mogla o trošku vlasnika zemljišta iste sama ukloniti. Iz svega izloženog dade se zaključiti da vlasništvo kao skup maksimalnih ovlaštenja vlasnika na nekoj nekretnini u stvarno pravnom smislu i te kako trpi posebna ograničenja ako su ona određena kao javni interes (čl. 56 Zakona o cestama).
 
Vlasnik nekretnina, također, mora trpjeti i građenje nerazvrstane ceste. Naime, građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste interes je Republike Hrvatske. Taj zahtjev podnosi jedinica lokalne samouprave pri čemu mora vlasniku nekretnine platiti naknadu ili dati u zamjenu odgovarajuću nekretninu u skladu s propisima o izvlaštenju (čl. 105 Zakona o cestama). Za to treba lokacijska dozvola, parcelacijski elaborat, geodetski elaborat i dr. Pod nerazvrstanom cestom treba razumjeti tunele, pothodnike, ugibališta, parkirališta, biciklističke staze, nogostupe, zemljišni pojas s jedne i druge strane ceste, javnu rasvjetu, prometnu signalizaciju, drenažu, sustav za odvodnju vode s nerazvrstane ceste i sl. (čl. 100 Zakona o cestama). Zapravo to su ceste koje povezuju naselja, ceste unutar gradova i naselja, terminali i okretišta, pristupne ceste do naselja, poslovnih zgrada, gospodarskih zgrada i drugih građevina. Vlasnik nekretnine u slučaju rekonstrukcije, proširenja i sl. mora dopustiti zahvate u svoju nekretninu s voljom ili mimo volje ali uz naknadu. Još na kraju treba reći da se nerazvrstana cesta upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u korist jedinica lokalne samouprave (čl. 103 Zakona o cestama).
 

Iz zakona o cestama;
Vlasniku nekretnine u cestovnom pojasu nameću se određene dužnosti ali i određena trpljenja bez obzira na to što je on neosporni vlasnik nekretnine. Na primjer kada se radi o rekonstrukciji ceste nakon proširenja ili građenju infrastrukture uz cestu. Tada vlasnik zemljišta mora dopustiti izvođenje takvih radova radi održavanja ceste kao i svaki zahvat u njegovu nekretninu. U tom slučaju sukladno čl. 38 Zakona o cestama vlasniku nekretnine za izvlašteno zemljište daje se naknada u vidu nekog drugog zemljišta ili pak novčane naknade. U svakom slučaju nakon što vlasnik nekretnine koja graniči s cestom bude izvlašten radi građenja, rekonstrukcije ili održavanja ceste mora mu se isplatiti novčana naknada (čl. 36 Zakona o cestama). Izvlaštena nekretnina postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Vlasništvo je, dakle, ipak relativno jer trpi zakonska ograničenja.
 
Vlasnik ne smije ako mu je nekretnina neposredno uz cestu: a) zakriti prometne uređaje na prometnici, b) trajno ili privremeno zaposjedati dio javne ceste, c) na cestu usmjeravati oborinsku vodu ili otpadne vode sa svoje nekretnine, d) sprečavati otjecanje vode s javne ceste, e) puštati po pokosu nasipa ili usjeka kamen, stabla ili druge predmete, f) vući stabla i dijelove stabala te drugi materijal sa svoje nekretnine na javnu cestu, g) napasati stoku na cestovnom jarku ili otvarati pojilište na cestovnom jarku kao ni puštati životinje bez nadzora u cestovnom pojasu, h) postavljati ograde ili živice, drveća ili druge zasade uz cestovni pojas.
 
Vlasniku je zabranjeno odlagati drvnu masu ili neke druge predmete uz cestovni pojas. On, također, ne smije postavljati grobna obilježja u cestovnom pojasu sa svoje strane nekretnine, kao ni druge oznake kao na primjer transparente. Vlasniku nije dopušteno na cestu sa svoje nekretnine nanositi blato na cestu, dok isto tako vlasnik ne smije sa svoje nekretnine na cestu bacati snijeg ili led kao ni činiti slične radnje koje ugrožavaju sigurnost prometa na cesti (čl. 45 Zakona o cestama).
 
Vlasnik nekretnine uz koju prolazi cesta ne smije na svojoj nekretnini postavljati svjetlosne uređaje koji mogu ometati promet na cesti. Vlasnik nekretnine ne smije paliti vatru i korov uz javnu cestu bez obzira što je vatra  na nekretnini vlasnika. On ne smije saditi drveće uz javnu cestu koje može pasti na prometnicu (čl. 45 Zakona o cestama). Vlasnik nekretnine u razdaljini od 4 m od granice cestovnog pojasa (cestovnog zemljišta) u smjeru suprotnom od javne ceste ili u širini od 1 m od granice cestovnog zemljišta usporedo s javnom cestom ne smije orati na svojoj nekretnini (čl. 45 Zakona o cestama).
 
Vlasnik nekretnine ima pravo na priključak sa svoga zemljišta na javnu cestu. Naravno on mora zatražiti dozvolu od pravne osobe koja upravlja cestom. Ali, sve to o svom trošku i bez odštete (čl. 51 Zakona o cestama). Sukladno čl. 53 spomenutog propisa priključak može vlasnik izgubiti ako nije legalan ili ako je nepravilno izveden (čl. 53 Zakona o cestama).
 
Vlasnik nekretnine ne smije graditi objekte u zaštitnom pojasu bez lokacijske dozvole izdane od strane pravne osobe koja upravlja cestom. Takav pojas se mjeri od vanjskog ruba zemljišta (pojasa) tako da je širok sa svake strane: a) kod autoceste 40 m, b) kod brze ceste 40 m, c) kod državne ceste 25 m, d)  kod županijske ceste 15 m, e) kod lokalne ceste 10 m. Tu je važno reći da vlasnik zemljišta ne smije poduzimati bilo kakve radove ili radnje bez obzira što je vlasnik nekretnine, bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom, ako bi to moglo štetiti javnoj cesti ili ugrožavati ili ometati promet ili povećati troškove održavanja ceste.
 
U blizini raskrižja javnih cesta u razini, križanja javne ceste s prugom u razini te na unutarnjim stranama cestovnog zavoja, vlasnik ne smije saditi drveće ili grmlje, postavljati naprave, ograde ili neke druge predmete koji onemogućavaju pregled na cesti. Na zahtjev pravne osobe koja gospodari cestom vlasnik zemljišta dužan je ukloniti spomenute naprave ili prepreke jer bi u protivnom osoba koja upravlja cestom ili koncesionar mogla o trošku vlasnika zemljišta iste sama ukloniti. Iz svega izloženog dade se zaključiti da vlasništvo kao skup maksimalnih ovlaštenja vlasnika na nekoj nekretnini u stvarno pravnom smislu i te kako trpi posebna ograničenja ako su ona određena kao javni interes (čl. 56 Zakona o cestama).
 
Vlasnik nekretnina, također, mora trpjeti i građenje nerazvrstane ceste. Naime, građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste interes je Republike Hrvatske. Taj zahtjev podnosi jedinica lokalne samouprave pri čemu mora vlasniku nekretnine platiti naknadu ili dati u zamjenu odgovarajuću nekretninu u skladu s propisima o izvlaštenju (čl. 105 Zakona o cestama). Za to treba lokacijska dozvola, parcelacijski elaborat, geodetski elaborat i dr. Pod nerazvrstanom cestom treba razumjeti tunele, pothodnike, ugibališta, parkirališta, biciklističke staze, nogostupe, zemljišni pojas s jedne i druge strane ceste, javnu rasvjetu, prometnu signalizaciju, drenažu, sustav za odvodnju vode s nerazvrstane ceste i sl. (čl. 100 Zakona o cestama). Zapravo to su ceste koje povezuju naselja, ceste unutar gradova i naselja, terminali i okretišta, pristupne ceste do naselja, poslovnih zgrada, gospodarskih zgrada i drugih građevina. Vlasnik nekretnine u slučaju rekonstrukcije, proširenja i sl. mora dopustiti zahvate u svoju nekretninu s voljom ili mimo volje ali uz naknadu. Još na kraju treba reći da se nerazvrstana cesta upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u korist jedinica lokalne samouprave (čl. 103 Zakona o cestama).
 

Isti mozete i sloziti nakon razvoda braka. I na njega tj na takav vid raspodjele imovine medju bivsim supruznicima se ne placa porez na promet nekretninama.

Jedino što vam mogu savjetovati da nepoduzimate radnje koje bi vam mogle škoditi,odnosno nemojte samovoljno uništiti postojeći šaht,uprkos činjenici da se isti nalazi na vašoj k.č.,što će reči,tužba ili sporazum.

Ili pogledati ovdje čl.32-52

Nema tu nikakve zastare,po tom pitanju budite bez brige.
 
pretpostavljam da su se upisale osnovom rješenja o nasljeđivanju.

Ili pogledati ovdje čl.32-52

Vjerovatno toplinske energije.
 
Pa bi se radilo o odredbama koje reguliraju prava i obveze između opskrbljivača toplinskom i krajneg kupca propisni općim uvjetima za isporuku toplinske energije u skladu sa Zakonom o tržištu toplinske energije.

Jednostavno sklopite ugovor o diobi bračne stečevine u kojem konstatujete što od imovine čini bračnu stečevinu,i nadalje  u ugovoru određujete način diobe.