newbie

...te im se urednim izvršavanjem smatra i mirovanje statusa za vrijeme trudnoće, bolesti itd, itd, itd, što je u ObZ preneseno iz brojnih Statuta...

Svatko u ustanovama te vrste je plaćen za svoj rad prema Kolektivnom ugovoru koji je obvezujuć. I uredno može ostvariti nešto preko za prekovremene, dvokratne, smjenski rad itd. Jako brzo i vrlo jednostavno. Predhodni postovi su bili samo usporedba koliko se :frajer:stvarnog obima posla:frajer: radi i s druge strane da se ima otprilike istu plaću. Naravno, u okviru iste skuine radnih mjesta sa istom potrebnom stručnom spremom, jer su usporedbe između različitih skupina uvijek unfair. Znamo koliko "prekovremenih" treba za pošteni znan.-istr. rad koji bi mogao biti ocijenjen kao unaprijeđenje nečega a ne kompilacija, što zasigurno nitko neće platiti isplatiti kao prekovremene. Jednako tako ni za pisanje stručne knjige, metodičkih priručnika ili steći kompetencije takve da bude pozvan u neki team koji se bavi programom koji prođe odobravanje. Nekako slutim da ni autostvo softwarea ne ide baš: "evo, ja doš'o, ajmo malo.." Ni pokaz na županijskoj ili državnoj razini ne ide metodom slučajnog odabira već pozivom. Zatim sve to spomenuto treba i odraditi pored posla koji se inače radi. Tek onda jednog dana plaćica možda skokne na koju mrvu više, pa usporedbom: - računovođa vs. tajnik vs. učitelj-mentor (sa najmanje 6g staža jer inače potonji nema to zvanje): SCORE: mentor najmanje, +0.03 za tajnika, +0.05 za računovođu - računovođa vs. tajnik vs. učitelj-savjetnik (sa najmanje 11g staža jer inače potonji nema to zvanje): SCORE:tajnik najmanje, +0.02 za savjetnika i računovođu Nakon paralenog prikaza odredbi KU i prikaza stvarnog obima poslova strane :kavica:koja-stalno-ima-praznike:kavica: bismo mogli zaključiti da se mentor ili savjetnik ne buni na količinu posla, svjesan da ga mora raditi mimo obaveza iz radnog odnosa kao svoju privatnu stvar a potom istim obimom i održavati da ga ne izgubi. Najvjerojatnije zato jer je u plafonu svog stručnog napredovanja tim načinom, u istoj klasifikacijskoj skupini radnih mjesta, konačno za koju kunu preskočio tajnika a dohvatio računovođu ? A sad zaozbiljno: Lutjena, natjeraj da ti plate i prekovremene i dvokratne ako to ne rade- postoje sindikati. Nastoj ako si ikako u prilici uskočiti u I vrstu, jer je razlika plaće tajnika radnog mjesta I i II vrste značajna. Jer uvijek će te plaćati po nekom KU (ovo je bila kratica za Kolektivni ugovor )

Kolika i profesoru (sorry, ipak kojih nešto kn manje na godine staža) sa zvanjem savjetnika što se stječe radom koji nije obveza iz radnog odnosa već "klasa Optimist": Skupljanje bodova predavanjima na stručnim skupovima najmanje županijske razine, konfencijama državne razine, aktivno pisanje str. članaka u str. časopisima, mentorstvo 30-60 sati pripravniku do stručnog ispita, mentorstvo učenicima koji su dobili prve tri državne ili međunarodne nagrade, recenzije udžbenika ili str. knjiga, suradnja na programima po državnom natječaju, autorstvo odobrenog udžbenika, stručne knjige ili obrazovnog softwarea, objavljivanje znan.-istr. rada koji unaprijeđuje hrvatsko školstvo itd. Promiješati najmanje 15 bodova (najmanje 3-4 navedene stavke iako ne nose sve jednaki broj bodova, pa moguće da je potrebno i više "sitnih"). Dobro ih zamiješati mikserom sa redovitim stručnim usavršavanjem organiziranim i u vlastitoj režiji. Dodati dobro ulupanih još najmanje 11g neposrednog rada u obrazovnom procesu, te primješati pažljivo drvenom žlicom ravnateljevoj dobroj volji da ga predloži. Smjesu potom ispeći uz višekratni stručno-pedagoški nadzor nadležnog savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje do temperature njegove konačne ocjene "Sjedi, 5!" inače propada tijesto, a pri tom stalno šećeriti inovativnim metodama poučavanja. Peći na laganoj vatri mjesecima ako ne i godinu. Mali propust u receptu: priprema se tek 5g nakon stečenog zvanja mentora po istoj proceduri i uz zahtjeve min. 7 bodova, 5g, sve drugo isto. Rok trajanja oba kolačića je 5 godina te ga je prije isteka potrebno ponovno zamijesiti iz početka inače se ostaje bez već stečenog zvanja. Bon apetit!

Svaki posao nosi svoje uvjete rada i opis poslova koje su mu obaveza iz radnog odnosa. Ima i spremačica u školi koje procvile koliko i što i kada radi, pa navode primjere porfesora i administrativnog osoblja, kolju se sa domarom usporedbama isl. Profa iz osnovnjaka može kukati da radi količinu posla kao profa iz srednje škole a ima više od tisuću kuna manju plaću. Drugi pak mogu zamjerati kolegama koji ne rade subotama jer oni rade, a i opet za iste pare. Pa je jednima tjedni odmor 24 sata a drugima 48 po istom KU i istom radnom tjednu. Tjedno zaduženje je okvirno i sasvim je jasno da se sjednice, ispiti, pripremanje ispita, zapisnik Predsjednika komisije, kao ni zaduženja esetskih uređenja, koječega li sve tamo nema pobrojanog, ne radi svaki tjedan. Tko je kome kriv što npr. Poglavica za vrijeme praznika ne lupne novčiće i uposli ljude npr. stručnim usavršavanjima ili nečim sličnim. A možda i bez love ako ima dovoljno predavača koji su mentori, savjetnici, autori programa, udžbenika, voditelji stručnih vijeća, itd., itd., itd. pa tako upotpuni dane učeničkih odmora mimo godišnjeg odmora učitelja. Neki bi mu i bili zahvalni. Naročito ako mu je školica već lijepo uređena. A tako lako bi izradio i potvrde o stručnom usavršavanju i mogao pričati kako posebno puno brine o kvaliteti, napretku i njeguje nove smjernice u obrazvnom procesu. Eto jednog od rješenja A ako je baš tolika greda sjednica ŠO, a ne bude baš nikako išlo jer su sredstva strogo namjenska, ma dam ja donaciju za svaku po onih 300tinjak životinjica... čisto kao znak razumjevanja.

I gle, jedno je sigurno: svaki posao je nekome težak, nekome dosadan, nekome nedovoljno plaćen, nekom naporan. I svak' ga može odradjivati punom parom ili lijevom nogom. Ima profa koje ne možeš uhvatit. Ima tajnika koji se boje upalit kompjuter. Ima ravnatelja koji ne mogu niti jednu stvar napraviti bez da mu tri-četiri savjetnika-pobočnika sugeriraju kako. Ima telefonistica na centralama koje se po 2-3 sata ne javljaju. Ima uredskih moljaca u firmama koji čitaju novine i downloadaju mjuzu satima i mole Boga kad će doma. Ima smetlara koji 3 sata sjede u parkiću. Ima... Ima svačega.

Da, to je prema radnom mjestu II vrste. Ako se ne može nekog uhvatiti za vrijeme koje nije godišnji odmor, a nema nikakvu obavezu u neposrednom odgojno-obrazovnom radu je problem poslovodnog upravitelja, tj. ravnatelja, jel da? Naime, profe nemaju ured u kojemu čuče niti svoj radni stol, vrlo rijetko i iznimno nekakav kabinet, a samo povlašteni istu učionicu. A tamo obavljaju stavku neposrednog odgojno-obrazovnog rada, za drugo je samo predviđeno što će odraditi shodno ostalim zaduženjima, posebnim i ostalim poslovima i onima koji proizlaze iz naravi i količine neposredog o-o rada. Pa se sad vratimo na onu: s početka, tko je taj koji je poslovodni voditelj? Neka im kaže da pripreme pišu u zbornici, osigura dovoljan broj računala da mogu posložiti prezentacije, pripremi peneze za radne materijale, pripremaju seminare, stručno se usavršavaju u onom dijelu koji je individualan a ne organiziran i u njihovoj vlastitoj režiji...

Kad već komentiramo situaciju od sprijeda i od otraga, 'ajmo i iz profila Prema složenosti poslova koeficijent zaposlenima prema KU za OŠ ide: Položaj I vrste (ravnatelj, prema ZOŠu opći uvjet-VŠS: sic!) 1.45-1.78 (ovisno o broju učenika) Radna mjesta I vrste (opći uvjet VSS): 1.06 učitelj pripravnik 1.16 učitelj 1.22 učitelj-mentor (velika većina nikad) 1.25 tajnik 1.27 voditelj računovodstva 1.27 učitelj-savjetnik (još veća većina nikad)

2008. Vlastiti prihodi škola: A. Iznajmljivanje prostora i opreme B. Školarine C. Ostali prihodi Navedeni ostvareni prihodi zadržavaju se na žiroračunu ustanova, a moraju se koristiti za namjene utvrđene odlukom školskih odbora, i uz prethodnu suglasnost Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, sukladno odredbama statuta, i to: adA: pokrivanje troškova koji nisu pokriveni sredstvima Proračuna Grada Zagreba te za oboljšavanje uvjeta rada ustanove- prioritetno tekuće investicijsko održavanje objekta, nabavu didaktičke i druge opreme, npr. do 80% iznosa te za ostale potrebe do 20% iznosa adB i C: za plaće djelatnika koji realiziraju programe 80% (2008. se sve osim športskih dvorana daje besplatno na korištenje organizatorima programa učenja stranih jezika, umjetničkih programa, informatičkih i sl, a namjenjeni su učenicima dotične škole ili onima koji žive u blizini), za materijalne troškove i rashode do 20% iznosa Ustanove su dužne dostavljati Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport tromjesečno izvješće o ostvarenim prihodima i utrošku sredstava po namjenama.

Nije svejedno od kud potječu vlastita sredstva škola. 1. Kod umjetničkih škola su po načinu stjecanja nešto raznovrsnija no samim time ne nužno i veća od ostalih osnovnih škola: participiranje roditelja mjesečnim iznosom, koncerti ili školske produkcije u prostorima za javne izvedbe takve vrste, neobavezni program koji predhodi školskom koji se naziva pripremnim jer osnovne nisu predviđene za provedbu predškolskog odgoja itd. O namjeni Pravilnik o umjetničkom školovanju kaže: "Sredstva iz dobrotvornih fondova, poklona domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba, prihoda od javnih nastupa, učešća roditelja ili od polaganja ispita i školovanja prema osobnim potrebama, koriste se za poboljšanje uvjeta rada osnovnih umjetničkih škola" 2. Donošene su i odluke osnivača po kojima škole prostor i opremu mogu dati u zakup pod uvjetom da ne ometa provedbu nastavnog plana i programa. O namjeni uprihođenih sredstava gotovo redovito je stajalo nešto u stilu: "...s tim da se te sredstva, uz predhodnu suglasnost Gradskog poglavarstva, mogu utrošiti samo za kapitalna ulaganja, investicijsko održavannje i nabavu opreme." (Dubrovnik) "Financijska sredstva koja se ostvare davanjem u zakup sportskih dvorana, prostora i opreme, osnovne škole mogu koristiti isključivo za osiguranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba" (Varaždin) "Prihode koje ustanova ostvari od davanja prostora na privremeno korištenje, ista može koristiti isključivo za pokriće rashoda tekućeg i investicijskog održavanja..." (Rijeka) itd... Ne zamjeri jer zaista mi nije bila najmera lijepiti kakvu etiketu ikome po školama, ali priznajmo da nikog tamo nije ubila plaća... A da, dobro je razmijeniti iskustva, jer ako se gdje papirići primjenjuju vrlo šaroliko i raznoliko onda su to školice bilo koje vrste i bilo gdje.

@ksx Npr. sve škole umjetničkog obrazovanja, a po statusu jesu jednake svim drugim odgojno obrazovnim ustanovama u osnovnom i srednjem školstvu IMAJU pravilnik koji regulira na što se vlastita sredstva troše. Štur, jadan i bijedan, stoljećima se čeka zakon koji šetka uokolo u obliku prijedloga godinama i godinama, ali jedan od par člančića govori o tim sredstvima stečenim "sa strane". @rest of... Tematika je raspredana godinama na mnogim mjestima, u mnogim školama. ŠO se najčešće susprežu od donošenja takvihh odluka, a još više članova nije jako voljno predložiti takvo što jer su spomenuti poslovi pobrojani u opisu spomenuta 2 radnog mjesta: ravnatelja koji je poslovodni voditelj a odgovoran ŠO-u i nije samostalan u svim svojim djelovanjima, te tajnika Škole čije je ŠO upravno tijelo. Ujedno, pobrojani su u Statutu i u Godišnjem planu koji taj isti ŠO donosi uz suglasnost osnivača svake godine za svako radno mjesto zajedno sa tjednim i godišnjim zaduženjima po vrstama poslova i broju sati za svaku pripadajuću skupinu. Kad se ne bi nalazili lako bi se mogla ostvariti i naknada po nekoj posebnoj tarifi, jer bi se radilo o poslovima kojima po radnom mjestu nisu zaduženi. Obzirom da se evidentno radi o poslovima kojima su zaduženi opisom, a za sve to ukupno se prima određena plaća, preostaje ili prilagoditi radno vrijeme tako da nije prekovremeno ili platiti prekovremeni rad uz predviđeni dodatak na dvokratni rad. Ista stvar je i sa drugim sjednicama, stručnih tijela škole, za koje nitko ne prima nikakvu naknadu jer se nalaze u opisu poslova prema radnim mjestima (i sudjelovanje i priprema) a makar nekome bila i dvokratno- ne obračunava se posebno ni u jednom smislu: ni učiteljima/nastavnicima ni tajniku ni ravnatelju. Naravno da se učiteljima/nastavnicima/stručnim suradnicima koji su članovi ŠO ne plaća prekovremene za te sjednice jer nemaju nikakve veze sa njihovim ugovorom o radu i poslovima koje u tom smislu obavljaju. Naknadu primaju temeljem imenovanja od onog koji ih za sudjelovanje i plaća. Pa koji ŠO na nečiji prijedlog o naknadi iz vlastitih sredstava odluči- odluči. Sve predhodno je bio samo zbroj iskustava ne baš malog broja razgovora na tu temu, solidnog broja škola...

Vaše punoljetno dijete je očito vrlo sigurno da ćete se vi osobno potruditi uzdržavati ga za oboje roditelja.

Dva mjeseca su u našim uvjetima, "štoonobisereklo", skoro ništa...

Škole koje imaju vlastite prihode najčešće imaju i neki pravilnik koji se na njih odnosi pa tako neke od ustanova koje se bave specifičnim obrazovanjem djece imaju i članak koji kaže da ta sredstva trebaju biti utrošena na poboljšanje uvjeta rada škole... Po slijedu postova nakon što smo zaključili kako se škole ne financiraju iz stog izvora i da se prekovremeni rad plaća baš kao i svakom drugom u ustanovi, izgleda da je problem u nejednakom iznosu onima koji članovi ŠO nisu u odnosu na članove.

Nije pretjerano važno tko je u stanju pružiti više u financijskom smislu, naravno ukoliko se radi o nekim optimalnim uvjetima življenja kod oboje roditelja. Ali je iznimno važno tko je ono što nazivaju stalnim, prisutnim roditeljem, a to ste po ovim pričama svi vi iz predhodnih postova. Preporuke czss-a i odluke suda ne bi smjele imati veze sa folklorno uvriježenim mišljenjem o rezerviranim ulogma za majke ili očeve već sam konkretnim činjenicama o životu konkretnog djeteta. Tko je taj tko brine o djetetu, tko ulaže trud u njegov odgoj, s kim je ostvarilo prisniji i povjerljiviji odnos... Czss je to znao u ponekim slučajevima kada se radi o ocu uredno ignorirati i dati preporuku da se dijete povjeri majci makar ga je i napustila a niti skrbila kao roditelj koji ne živi s djetetom, no ipak se zbilo i da sud preporuku nije uvažio obzirom na stvarnu situaciju...

Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. Sud ne možete naročito glede djece ničim obvezati, jer nije obvezan odlučiti u skladu s sporazumom roditelja niti mišljenjem czss-a, već u skladu sa procjenom okolnosti koje tada budu...

Pročitajte pravila Legalisa i potražite klikom na link ovdje...

Možete pokušati prijedlog postupka oduzimanja poslovne sposobnosti, pa ako bude procjenjeno da nije u stanju voditi računa o osobnim potrebama, pravima i interesima... Ugrožavanje interesa i prava drugih osoba baš i ne bi išlo, jer su vas roditelji bili dužni uzdržavati/skrbiti o vama tijekom školovanja i godinu do zaposlenja... Pišite malim slovima...

Osim onog što dokažete da ste uložili, nemate.

Zatražite povećanje i naplatu dugovanja: jedno je dijete i minimalan iznos koji treba plaćati roditelj koji s djetetom ne živi je za 300kn viši, pa nek mu se gomila, uredno... Ako roditelj ne uzdržava dijete možete zatražiti uzdržavanje od njegovog roditelja, pa vam možda bivšeg otac više i ne bude držao zaposlenog "na crno", a onda naplatite i ovo od prije. Kako će se i hoće li oni međusobno raskusurati kasnije nije vaš problem...

Dobro ste izračunali zbroj vaše zasebne imovine i bračne stečevine tj. imovine stečene radom za vrijeme braka, ali to bi bilo ljepše da riješite dogovorom jer za vrijeme braka baš nije najugodnija situacija da sud utvrđuje bračnu stečevinu. Nadalje: iako su u prilično velikom broju slučajeva djeca stečena za vrijeme trajanja braka, i to evidentno izvjesnim zajedničkim radom oba supružnika, ne spadaju u bračnu stečevinu te stoga ne podliježu "podjeli".

Kao i papir, sokići, keksići i sl. A i poneka nastavna sredstva i pomagala koja nisu "serijska" i o posebnim prilikama

...i razredni ljubimac

Obzirom da se spominje više godina, vjerojatno se radi o uzdržavanju djeteta a ne bivše supruge, stoga odvjetnik što radi radi na korist djetetu, pa baš otimačina i nije precizan opis

Izmjene i dopune ObZ, min. 17% ali ne očeve već prosječne u pravnih osoba lani.

Naslijeđeno ikada i stečeno prije braka ne. Stečno radom za vrijeme braka da. Za vrijeme braka ćete otplatiti najveći dio kredita sredstvima vjerojatno stečenih radom?.