Potočnica

Nema potrebe potpisivati raskid ugovora, dapace - ni u ludilu! Kako ste rekli, ide istek i to je to. Sto se bozicnice tice - ne znam, ako nije propisana (ugovor, pravilnik, kolektivni) radi se o dobroj volji poslodavca, nije fer, al ne znam krsi li se sto po tom pitanju.

Nema potrebe potpisivati raskid ugovora, dapace - ni u ludilu! Kako ste rekli, ide istek i to je to. Sto se bozicnice tice - ne znam, ako nije propisana (ugovor, pravilnik, kolektivni) radi se o dobroj volji poslodavca, nije fer, al ne znam krsi li se sto po tom pitanju.

Za svaki mjesec rada kod jednog poslodavca stekli ste pravo na jednu dvanaestinu punog godišnjeg odmora - kod tog poslodavca. Dakle, nakon punog mjeseca rada kod poslodavca stekli ste pravo na (dio) GO, ali to ne znači da ga možete već i koristiti nakon mjesec dana, jer je poslodavac taj koji sastavlja plan korištenja.
Također, moguće je da kroz godinu radite za više poslodavaca i da kod svakog ostvarite pravo na razmjerni dio GO, s tim da se taj GO ne prenosi na novog poslodavca - morate ga iskoristiti tamo gdje ste ga i stekli, ili vam mora biti isplaćen.
Puni godišnji odmor za godinu je minimum 4 tjedna, ako radite 5 dana u tjednu, to je 20 dana, ako radite 6 dana u tjednu, to je 24 dana. Mogući dodatni dani (na staž, stručnu spremu, djecu....) određuju se pravilnikom firme, kolektivnim ili ugovorom o radu...
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca, pod pretpostavkom da će kod poslodavca ostati barem do kraja godine - to znači da ukoliko dođe do prestanka ranog odnosa, radnik opet ima pravo samo na razmjerni dio GO, bez obzira što je kod poslodavca radio duže od 6 mjeseci.

Znam da neki poslodavci u ugovor napisu tipa "na toj i toj adresi, ali i u drugim mjestima gdje poslodavac posluje", provjerite za svaki slucaj. Ako je to samo ta adresa, trebao bi vam ponuditi novi ugovor ili anex, koji ne morate potpisati.  Tada ide otkaz s ponudom izmjenjenog ugovora, s kojim imate pravo na burzu i na otpremninu, ovisno o duljini staza kod poslodavca (minimum 2 godine).

Ako ce odjava biti iza 15.12. onda imate pravo na puni GO, tih 12 dana vam treba isplatiti. Ako je odjava prije, onda je to razjmerni GO i treba vam platiti 1 mozda 2 dana manje.

Ako ce odjava biti iza 15.12. onda imate pravo na puni GO, tih 12 dana vam treba isplatiti. Ako je odjava prije, onda je to razjmerni GO i treba vam platiti 1 mozda 2 dana manje.

Za svaki mjesec rada kod jednog poslodavca stekli ste pravo na jednu dvanaestinu punog godišnjeg odmora - kod tog poslodavca. Dakle, nakon punog mjeseca rada kod poslodavca stekli ste pravo na (dio) GO, ali to ne znači da ga možete već i koristiti nakon mjesec dana, jer je poslodavac taj koji sastavlja plan korištenja.
Također, moguće je da kroz godinu radite za više poslodavaca i da kod svakog ostvarite pravo na razmjerni dio GO, s tim da se taj GO ne prenosi na novog poslodavca - morate ga iskoristiti tamo gdje ste ga i stekli, ili vam mora biti isplaćen.
Puni godišnji odmor za godinu je minimum 4 tjedna, ako radite 5 dana u tjednu, to je 20 dana, ako radite 6 dana u tjednu, to je 24 dana. Mogući dodatni dani (na staž, stručnu spremu, djecu....) određuju se pravilnikom firme, kolektivnim ili ugovorom o radu...
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca, pod pretpostavkom da će kod poslodavca ostati barem do kraja godine - to znači da ukoliko dođe do prestanka ranog odnosa, radnik opet ima pravo samo na razmjerni dio GO, bez obzira što je kod poslodavca radio duže od 6 mjeseci.

(1) Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda pripada osiguraniku u visini propisanoj ovim Zakonom, odnosno propisima i općim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona pod uvjetom da prije dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće ima ostvaren staž osiguranja u Zavodu na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja, odnosno na temelju primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja djelatnosti osobnim radom ostvarene prema ovom Zakonu od najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), ako posebnim zakonom nije drukčije utvrđeno.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na naknadu plaće za slučaj priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
(3) Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja iz stavka 1. ovoga članka, naknada plaće, za sve vrijeme trajanja privremene nesposobnosti, pripada u iznosu od 25% proračunske osnovice za puno radno vrijeme.
 

Hvala puno.

Clanak 12. ZORa kaze da u ugovoru o radu na odredjeno vrijeme mora biti navedeno do kada ugovor traje, u suprotnom se smatra da je na neodredjeno.  Mozete poslodavcu skrenuti na to paznju, pa nek vam stavi datum, ili sutiti i raditi svoje, pa reagirati kad za to dodje vrijeme (poslodavac vas zeli odjaviti). Cuvajte svoj primjerak ugovora.

Mislim da se tu radi o clanku 19 iz zakona o mirovinskom.https://www.zakon.hr/z/91/Zakon-o-mirovinskom-osiguranju

Jos nikad nisam cula da je banka ikad pozvala na odgovornost poslodavca u slucaju da je placa isplacena na neki drugi racun. Pa ima slucajeva da poslodavac uopce ne isplacuje placu, pa ni radnikov kredit... i tu ce banka pritisnuti radnika, a ne poslodavca...

To je drugi stup mirovinskog osiguranja, osoba sama odabere u koji će fond uplaćivati, ali – ukoliko ga ne odabere u roku od 6 mjeseci od početka osiguranja u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja, sustav će mu automatikom dodijeliti neki. E sad, u kojem je trenu vaš sin postao osiguranik mirovinskog, to ne znam – vjerojatno ima veze sa školovanjem i/ili godinama života...
Inače, to nije banka pa da morate plaćati vođenje računa, to je fond koji obrće novac koji ste u njega uplatili i na temelju toga zarađuje.
 

To je drugi stup mirovinskog osiguranja, osoba sama odabere u koji će fond uplaćivati, ali – ukoliko ga ne odabere u roku od 6 mjeseci od početka osiguranja u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja, sustav će mu automatikom dodijeliti neki. E sad, u kojem je trenu vaš sin postao osiguranik mirovinskog, to ne znam – vjerojatno ima veze sa školovanjem i/ili godinama života...
Inače, to nije banka pa da morate plaćati vođenje računa, to je fond koji obrće novac koji ste u njega uplatili i na temelju toga zarađuje.
 

Poslodavac nema nikakve veze sa privatnim dugovima radnika, radnik ima pravo odabrati na koji će mu račun biti isplaćena plaća. E sad, ako postoji kakav dokument (ovrha, kredit...) koji je poslodavac primio, dužan je po njemu i postupiti. Npr, ako je radnik digao kredit i dogovorio uvjete otplate s ustegom na plaći, poslodavac će od banke dobiti dopis s iznosom rate, brojem rata i IBANom na koji se to isplaćuje. U tom slučaju poslodavac mora po tome postupiti, ali ostatak plaće može opet isplatiti na neki drugi račun... Moja osobna preporuka je da se radnik raspita u novoj banci za mogućnost reprograma duga u staroj banci - svi ti dugovi kad-tad dođu na naplatu, a najčešće u najgore moguće vrijeme, bolje vam je da te dugove ipak kako-tako otplaćujete.

Poslodavac nema nikakve veze sa privatnim dugovima radnika, radnik ima pravo odabrati na koji će mu račun biti isplaćena plaća. E sad, ako postoji kakav dokument (ovrha, kredit...) koji je poslodavac primio, dužan je po njemu i postupiti. Npr, ako je radnik digao kredit i dogovorio uvjete otplate s ustegom na plaći, poslodavac će od banke dobiti dopis s iznosom rate, brojem rata i IBANom na koji se to isplaćuje. U tom slučaju poslodavac mora po tome postupiti, ali ostatak plaće može opet isplatiti na neki drugi račun... Moja osobna preporuka je da se radnik raspita u novoj banci za mogućnost reprograma duga u staroj banci - svi ti dugovi kad-tad dođu na naplatu, a najčešće u najgore moguće vrijeme, bolje vam je da te dugove ipak kako-tako otplaćujete.

Slažem se sa G-manom, prekid kraći od 8 dana ne smatra se prekidom radnog odnosa. E sad, ako ste u ok odnosima sa starim poslodavcem, možete ga zamoliti da vas odjavi sa nedjeljom - zbog toga poslodavac neće imati baš nikakav trošak.
 

To je drugi stup mirovinskog osiguranja, osoba sama odabere u koji će fond uplaćivati, ali – ukoliko ga ne odabere u roku od 6 mjeseci od početka osiguranja u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja, sustav će mu automatikom dodijeliti neki. E sad, u kojem je trenu vaš sin postao osiguranik mirovinskog, to ne znam – vjerojatno ima veze sa školovanjem i/ili godinama života...
Inače, to nije banka pa da morate plaćati vođenje računa, to je fond koji obrće novac koji ste u njega uplatili i na temelju toga zarađuje.
 

Poslodavac nema nikakve veze sa privatnim dugovima radnika, radnik ima pravo odabrati na koji će mu račun biti isplaćena plaća. E sad, ako postoji kakav dokument (ovrha, kredit...) koji je poslodavac primio, dužan je po njemu i postupiti. Npr, ako je radnik digao kredit i dogovorio uvjete otplate s ustegom na plaći, poslodavac će od banke dobiti dopis s iznosom rate, brojem rata i IBANom na koji se to isplaćuje. U tom slučaju poslodavac mora po tome postupiti, ali ostatak plaće može opet isplatiti na neki drugi račun... Moja osobna preporuka je da se radnik raspita u novoj banci za mogućnost reprograma duga u staroj banci - svi ti dugovi kad-tad dođu na naplatu, a najčešće u najgore moguće vrijeme, bolje vam je da te dugove ipak kako-tako otplaćujete.

Obratiti se inspektoratu rada...
Napomena, u takvoj potvrdi koju izdaje poslodavac mogu pisati samo činjenice "radnica xy, u pravnoj osobi xz je bila zaposlena na radnom mjestu Medicinska sestra od tad do tad".
Eventualno se može dodati "po potrebi je obavljala administrative ne poslove" ili tako nešto.
Bitno je da ne smije pisati ništa što bi radnika dovelo u nepovoljan položaj pri sljedećem zaposlenju.
Dakle samo čiste činjenice gdje, kad i na kojem radnom mjestu je radila.
 

Iz ZORa, čl.130
1) Poslodavac je dužan u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.
(2) Poslodavac je dužan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
(3) Poslodavac u potvrdi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
Za početak - pisano, poslati poštom, preporučeno s povratnicom, tražiti potvrdu, u zahtjevu slobodno citirajte gore navedeni članak.
 

Iz ZORa, čl.130
1) Poslodavac je dužan u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.
(2) Poslodavac je dužan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
(3) Poslodavac u potvrdi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
Za početak - pisano, poslati poštom, preporučeno s povratnicom, tražiti potvrdu, u zahtjevu slobodno citirajte gore navedeni članak.
 

Iz ZORa, čl.130
1) Poslodavac je dužan u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.
(2) Poslodavac je dužan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
(3) Poslodavac u potvrdi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
Za početak - pisano, poslati poštom, preporučeno s povratnicom, tražiti potvrdu, u zahtjevu slobodno citirajte gore navedeni članak.
 

To otprilike tako funkcionira. Ovdje možete naći nešto više o tome, http://www.radno-pravo.hr/misljenja-det.cfm?id=61  , a pročitajte si i članke 67 i 68 ZOR-a

Iskreno, malo je nerazumljivo ovo što ste napisali, zašto ste rascjepkali ove periode? Za svaki mjesec rada imate pravo makar na razmjerni dio godišnjeg, a imate li pravo na puni - morate mi objasniti što točno znače ovi periodi .  Kako bilo, ako ste i ostvarili pravo na puni GO, poslodavac je taj koji će reći kada ga možete koristiti.