Jump to content

G-man

Moderator
  • Broj objava

    22513
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    227

Objave koje je G-man objavio

  1. Zapriječena kazna zatvora je u rasponu od 6 mjeseci do 5 godina, osim ako bi DORH išao na koncept produljenog kaznenog djela, gdje maksimum može ići do 7 godina i 6 mjeseci.

    Za prvo/prva KD, uz priznanje, kajanje, nadoknadu štete odnosno spremnost na nadoknadu štete u nekom razumnom roku te ispriku oštećeniku/oštećenicima, realan epilog jeste uvjetna osuda, procjena bi bila 1 godina uvjetno na 3.

  2. prije 2 sati , ivankc je napisao:

    Ne, ali su bili prisutni svjedoci - 2 osobe iz ODO-a i zapisnicarka. Ne znam da li se sudjenja inace snimaju ili tako nesto? Pretpostavljam da ne.

    Vrlo rijetko, iako bi navodno u budućnosti to trebalo zaživjeti, barem prema najavi, ne znam već koje po redu, "reforme" pravosudnog sustava.

  3. Pretpostavljam da ništa od navedenog ponašanja dotičnog suca nije ušlo u zapisnik?

    Neovisno o tome, već sutra možete podnijeti zahtjev za izuzećem (varijacija otklona) po osnovi čl. 32. st. 2. ZKP-a. U zahtjevu detaljno opisati ponašanje dotičnog suca te kako navedeno ponašanje nije uneseno u zapisnik, navesti koje su sve osobe (uz vas i suca) bile nazočne tom događaju i mogu potvrditi osnovu vašeg zahtjeva. Staviti naglasak na činjenicu da je opisanim ponašanjem sudac već jasno zauzeo stav o krivnji i prije negoli je dokazni postupak završen, stoga je izgubljeno svako povjerenje u njegovu objektivnost i nepristranost.

    Paralelno sa zahtjevom za izuzeće, podnijeti predstavku na rad konkretnog suca predsjedniku suda u kojem radi, predsjedniku neposredno višeg suda te predsjedniku VSRH-a sa detaljnim opisom događaja. Također, sa navedenim upoznati i Ministarstvo pravosuđa i uprave - Pravosudnu inspekciju.

     

    Istjecanje roka zastare nije problem okrivljenika već sustava koji je dozvolio da do toga dođe. Potencijalne stegovne mjere po suca, njegov su problem (iako, u ovom slučaju, prema vašem opisu, više su problem drugih sudaca koji su radili na predmetu prije).

  4. Vidite si odredbe čl. 235-238. ZKP-a.

    Prijedlog adresirate sucu istrage, a pozivate se na broj DORH-ovog spisa (znači ovaj koji počne sa K-DO-XY/21). Posebno si obratite na primarne razloge zbog kojih se dokazno ročište provodi (čl. 236. ZKP-a), jer ćete u prijedlogu biti dužna obrazložiti zašto tražite provođenje dokaznog ročišta.

  5. , Google85 je napisao:

    Imam li pravo dobiti uvid u spis?

    Imate sukladno odredbama čl. 184. i 184a ZKP-a.

    , Google85 je napisao:

    Ukoliko takav slučaj bude odbačen/neodbačen od strane DORH-a što mogu dalje očekivati?

    Ukoliko DORH kaznenu prijavu odbaci, vi to rješenje nećete dobiti, ali ćete imati pravo na obavijest je li prijava odbačena.

    U protivnom, slijedi podizanje optužnice i stvar seli pred sud.

    , Google85 je napisao:

    Ta osoba potražuje specifikaciju troškova/isplata te je istaknula da će je tražiti sudskim putem. Koje su zapravo njene stvarne ovlasti putem suda ili privatnog odvjetnika?

    Odvjetnik navedene osobe ne može ništa, nije službena osoba i nema nikakvih ovlasti, može samo igrati neku psihološku igru kojom bi vas "natjerao" da štogod učinite.

    Što se suda tiče, pravo je svakoga da pokuša sudskim putem ostvariti svoja prava (odnosno prava za koje smatra da mu pripadaju), a tada je na sudu da odluči ima li njegov zahtjev osnovu ili ne, te sukladno navedenom saznanju, donese odluku.

  6. Poštom preporučeno s povratnicom poslati dopis da u roku 8 dana vrati isplaćeni avans ili isporuči kuhinju (izvrši djelo radi kojeg ste ga angažirali), uz upozorenje kako u protivnom slijedi kaznena prijava protiv njega radi KD prijevare iz čl. 236. KZ-a te tužba za naknadom štete.

    Ukoliko ne postupi po pozivu, realizirajte upozorenje, pa nek se vadi onda kako zna i umije.

    Doduše, ukoliko čovjek nema ništa od imovine na sebi, postavit će se pitanje hoćete li moći da se naplatite, ali o tom-potom.

  7. Uvjetna osuda opoziva se presudom, a protiv presude prvog stupnja u kaznenom postupku uvijek postoji pravo žalbe, tako da to nije ništa neuobičajeno.

  8. To može rezultirati i sa mogućim kaznenim progonom "žrtve" bilo radi KD davanja lažnog iskaza, bilo KD lažnog prijavljivanja kaznenog djela.

    A može se desiti i scenarij kojeg sami iznosite - da mu se jednostavno ne povjeruje, pa odbaci kaznena prijava i onda nek se izvoli sam "tužakati" ukoliko želi.

  9. , YOT je napisao:

    Hvala vam obojici na odgovorima na temu. Problem je što se bojim da li bi se mogli javiti problemi, da li bi mi mogla biti ugrožena egzistencija, da li bi se nada mnom mogao vršiti mobing te da li bi mogao biti zakinut za napredovanja i slično.

    U teoriji, svi će vam odgovoriti - naravno da ne. U praksi, nažalost, to zna biti drukčije. Kako bi bilo kod vas, možete sami najbolje procijeniti obzirom na poznavanje svojih nadređenih i njihove nekakve stavove.

    Boraviste

    , Miami Vice je napisao:

    Sad mene zanima sto ako se desi da nisam doma kad dodu i sto ako me ne zateknu par puta, jer realno nemogu ja sjediti doma i cekati njih?

    Pokušat će u više navrata izvršiti provjeru, vodeći računa o radnom vremenu pojedinca, tako da nećete valjda baš svaki put biti van kuće.

    , Miami Vice je napisao:

    I jos jedna stvar koju adresu pisem kao svoju onu prebivaliste sto je na osobnoj ili trebutnu boravista ?

    Obje s naglaskom koja je koja.

  10. prije 3 sati , Mxm je napisao:

    Zanima me, koliko se puta istraga može produžiti?

    U teoriji (i po zakonu), nema ograničenja. U praksi, to će se dešavati, u pravilu, jednom.

    prije 3 sati , Mxm je napisao:

    Osim toga, prema Zakonu kaznenog prava, odnosno pred državnim odvjetnicima, postoji li razlika ako je neko pronevjerio novac od 100 kn, 10 000, ili 100 000. U smislu, kazne su drugačije, no je li bilo koji iznos osnova da se nekog tereti za pronevjereni novac.

    Osim kvalifikacije djela (osnovni, kvalificirani ili privilegirani oblik) te moguće diferencijacije ovlaštenog tužitelja (privilegirani oblik podložan je privatnom progonu, osim u slučaju kad bi bio na štetu državne imovine), razlike nema.

    U teoriji, kada bi se radilo o nekom smiješnom iznosu, tipa par kuna, u obzir bi došla primjena instituta beznačajnog djela (čl. 33. KZ-a).

  11. Najbolje otići do Općinskog državnog odvjetništva te zatražiti prijam kod zamjenika koji je optužio oca vašeg djeteta radi KD povrede dužnosti uzdržavanja.

    Ukoliko biste išla samostalno, onda je potrebno Općinskom sudu koji je vodio postupak vezano uz KD povrede dužnosti uzdržavanja podnijeti prijedlog za opoziv uvjetne osude.

  12. Ja sam slijedio vaše pitanje koje je bilo konotirano na način da je kroz postupak utvrđeno da je počinitelj djela druga osoba od one protiv koje ste podigla privatnu tužbu. Iako respektiram, ne slažem se s tumačenjem odvjetnika, zakon jasno govori o trenutku saznanja za djelo i počinitelja, po mom mišljenju nema veze što je postupak prvotno iniciran protiv osobe za koju se u konačnici utvrdilo da nije počinitelj, jer vama u tom slučaju fali saznanje o stvarnom počinitelju.

    Glede klevete, samo ću napomenuti jednu stvar - navedeno KD moguće je počiniti isključivo s izravnom namjerom, u vašem slučaju to bi značilo da ste vi, znajući da osoba protiv koje podižete privatnu tužbu, nije počinitelj KD i svejedno ste inicirala kazneni postupak protiv njega. Preslikajte sad to na svoj slučaj i vidite nalazite li se u tome.

  13. prije 1 sat, Ruby_Danderfluff je napisao:

    Upravo se to, G-man, dogodilo u posljednjoj odluci koja je oplela po našem pravosuđu iz Strassbourga - čovjek kojemu je trebala biti oduzeta vozačka dozvola, a nije bila zbog sporosti prekršajnog pravosuđa, sjeo je u auto i pregazio čovjeka, zbog čega je utvrđena povreda prava na život obitelji poginuloga. LINK LINK

    "Upravo to je razlog zašto, mišljenja je ESLJP, vlast nije uspjela osigurati povjerenje javnosti u poštivanje vladavine prava i sposobnosti vlasti da spriječe bilokakvu pojavu sličnih nezakonitih djela, a što predstavlja povredu Konvencije."

    Poznat mi je taj slučaj, no ukoliko se ne varam, problem kod njega bio je u tome što je postojala pravomoćno izrečena zaštitna mjera, koja nikako da se nije sprovela, izvršila i tu je onda nažalost došlo do prometne nesreće sa smrtnom posljedicom. Znači, može se ustanoviti kauzalna veza jer postoji evidentan propust nadležnih tijela odnosno države u smislu odgovornosti za povredu Konvencije.

    U slučaju korisnika, propust bi se prvo morao utvrditi, a sad je na korisniku želi li ulaziti u to ili ne, ja sam samo istaknuo pitanja za koja smatram da će se svakako javiti tijekom takvog postupka, a s neizvjesnim ishodom.

  14. U takvom opisu slučaja, mišljenja sam da nisu ostvarena obilježja KD prijevare, jer koja bi bila namjera "prevaranta"?

    Ako on time ne ostvaruje neku korist, nema prijevarne namjere. Ići s tezom da je on to ciljano činio u nekakvom dogovoru s bivšom partnericom vašeg zaručnika biti će nemoguće dokazati.

    Najbolja opcija je ne vjerovati ovakvim podacima koji dolaze iz neprovjerenih izvora. Shvaćam da se u ovakvim slučajevima ljudi često vole loviti za slamke u nadi za uspjehom u postupku, ali mora postojati neka granica razuma.

  15. Osim ukoliko se ne radi o radniku zaposlenom u tuđem kućanstvu (u kojem slučaju postoji mirovanje zastare), vrijedio bi, po mom mišljenju, rok od 3 godine od saznanja za štetu i štetnika (subjektivan) odnosno 5 godina od nastanka štete (objektivan).

×
×
  • Napravi novi...