Jump to content

G-man

Moderator
  • Broj objava

    21665
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    211

Objave koje je G-man objavio


  1. Također bih ovo radije prijavio direktno DORH-u, po mogućnosti da vam prijavu sastavi odvjetnik "kaznenjak". Ostalo je Ruby rekla, jedino bih se nadovezao da glede zastare nemate razloga brinuti, jer do nje ima još dosta godina.

    Kod međunarodnog elementa, koliko je meni poznato, suradnja naših i inozemnih tijela (unutar Unije) je vrlo dobra, tako da tu ne bude straha, ali to je procedura koja će tražiti neko vrijeme. Ne bi bilo loše da se traži i određivanje privremenih mjera osiguranja glede sredstava na računu na kojem je deponiran vaš iznos - njegovo tzv. "zamrzavanje" (ako znadete točnu državu u kojoj bi to bilo).


  2. Dakle, ništa posebno, jednostavno opišite ono što je Sivko naveo.

    Također, vodite računa kako je svjedočenje obveza, a to posredno znači i za poslodavca svjedoka, koji mu ne smije raditi probleme po tom pitanju tako da ćete biti dužni organizirati radni proces na način da se za sljedeću raspravu neće ponoviti ovakvo što.


  3. prije 15 sati , Mister-X je napisao:

    ...ali i tu imamo problem...šta je to temeljna vrijednost i tko je određuje...

    To je nešto što je danas univerzalno nominalno prihvaćeno i predstavlja ono najbolje što čovječanstvo kao vrsta i civilizacija, na ovom stupnju razvoja može ponuditi. Rezultat tisućljetnog razvoja čovječanstva. E, sad, da li sve te vrednote doista i možete ostvariti u svim državama svijeta, to je tema za posebnu raspravu. Ali nominalno, cijeli svijet to prihvaća.

    prije 15 sati , Mister-X je napisao:

    ako zabranimo referendume o pobačaju...da li je to pravo žena da sama donosi odluku ili..recimo,zakonodavac zabrani pobačaj,onda ni žene ne bi mogle raspisati referendum o pravu na pobačaj,ako je ta tema zabranjena

    Smatram da bi USRH, u okviru svojih ovlasti (iako bi tu bilo nekoliko stotina prijedloga za ocjenu najmanje), reagirao i sam pokrenuo postupak ocjene suglasnosti spornog zakona s Ustavom te one njegove odredbe koje utvrdi nesuglasnima Ustavu, jednostavno ukinuo.

    Pazite, koliko je meni poznato, nijedna država na svijetu (možda Skandinavci) nema u svom Ustavu specificirano regulirano pravo na izbor kao temeljnu vrednotu, no spomenuto pravo se izvodi iz tumačenja vrednota poput slobode, jednakosti te poštivanja prava čovjeka. Jasno, mogli biste napraviti i kontra-argument pledirajući na život kao ultimativno pravo, no tu se onda vraćamo na svjetonazorsko, pa i medicinsko pitanje. A time se Ustavni sud neće baviti.

    prije 15 sati , Mister-X je napisao:

    meni je jasno,a vjerujem i tebi :)

    Ma je, samo što sam idealist, pa eto... :-D

    prije 15 sati , Mister-X je napisao:

    međutim, mene nešto drugo sad zanima...

    sabor sa 2/3 može mijenjati Ustav...da li ustavni sud može spriječiti ili proglasiti nedozvoljenu promjenu ustava,ako se recimo po njihovom mišljenju ugrožavaju neka temeljna prava...i kako to može spriječiti jer sabor može i ustavni sud ukinuti (bar tako pretpostavljam)

    Ustavni sud ne može spriječiti vlastito ukidanje. Čak se to i ne tako davno najavljivalo od nekih ozbiljnijih političkih igrača, onako stihijski, a skoro su ga i faktički ukinuli sa neizborom sudaca, tako da naše dvije najveće stranke nisu dogovorile "trgovinu" mjesta u samom Ustavnom sudu, on bi postojao samo na papiru obzirom ne bi zadovoljavao potreban minimalan broj sudaca za svoj rad. Dakle, to ne vidim kao problem. Ako ga doduše ukinete, opet ćete morati odrediti tko će preuzeti njegove ovlasti (koje nisu male) - možda kao u SAD-u, to prebaciti na Vrhovni sud?

    A glede prvog, opet se vraćam na temeljne vrednote, po meni one su baza svega i protiv njih se ne može (one se mogu samo nadopunjavati i proširivati, nikako ograničavati ili ukidati), a USRH bi imao mogućnost reagirati obzirom i sam ima dispoziciju inicirati ustavno-sudski postupak, kada to nađe nužnim ili shodnim. Mnogi se, jasno, neće složiti s ovom tezom, ali ako pođemo od stanovišta da apsolutno ništa nije sigurno, onda pravimo vrlo lijep uvod u anarhiju i arbitrarnost. A nekakav red je ipak bolji od nikakvog. No, moguće je i da ja pričam gluposti. :-)


  4. prije 16 sati , Perolegalis je napisao:

    Inace sam u takvom krugu osoba gdje se prodaje i kupuje te sam nekad izvadio joint prijatelju koji bi pusio samnom, ili dao nekome bez novaca tko bi me pitao imam li.

    Ovime ste počinili kazneno djelo omogućavanja trošenja droga iz čl. 191. KZ-a, kako je Ruby već navela.

    prije 16 sati , Perolegalis je napisao:

    Na osnovu samih izvida u poruke i pozive od telekomunikacijskih sluzbi, moze li DO pokrenuti postupak protiv mene?

    Samo na osnovu toga ne, jer kako bi inače došli do vas? Netko bi morao uputiti na vas kao mogućeg počinitelja djela. Mora postojati još nešto.

    prije 16 sati , Perolegalis je napisao:

    Na osnovu tih poruka i poziva, mogu li zvati svjedoke protiv mene iako nikad nisu nista nasli niti je netko uhvacen s mojom travom ili jointom?

    Mogu, iako nije vjerojatno da bi sa tako malim ili nikakvim dokazima (zapravo indicijama, koje nisu dokaz) DO ulazio u predmet, koji se smatra dosta ozbiljnim. Opet, mora postojati još nešto.

    prije 16 sati , Perolegalis je napisao:

    Recimo i da dodu u mene u kucu i ne nadu nista i isto tako zovu svjedoke koji recu da su nase poruke i pozivi bili cista zezancija, mogu li zadrzati kazneni progon i mogu li ih tuziti zbog narusavanja mog osobnog zdravlja i mira?

    Ukoliko bi netko (ili više njih) bio/bili uhvaćen/i sa drogom u svom posjedu i kažu "To nam je Pero prodao", to bi već bilo malo gadno, ali onda bi isto tako bilo logično da i kod vas pronađu nešto droge ili opreme/sredstava za njezinu proizvodnju/distribuciju, kao i da bi u tim SMS/Face/Viber/kajgodveć porukama bilo jasnog sadržaja koji govori o prodaji. Samo riječ jedne osobe (ili više njih), bez apsolutno ničeg drugog - nije dovoljna. Jer na taj način, ako bi riječ bila dovoljna, možete smjestiti nekome. Ipak nismo takva država, hvalabogu.

    prije 16 sati , Perolegalis je napisao:

    U slucaju da netko i prizna da mi je prodao trave, kakva je moja pozicija u svemu tome jer sam ja ipak samo konzument?

    Ukoliko ne biste bili uhvaćeni u posjedu droge, nema nikakvih posljedica po vas, osim što bi vas zvali za svjedoka u postupku prema ovom prodavaču.

    Ako vas ulove u posjedu za osobnu uporabu, ide prekršajna odgovornost prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga.

    prije 17 sati , Perolegalis je napisao:

    U slucaju da netko rece da sam mu ja prodao a zvali su ga kao svjedoka zbog poruka i poziva, a nisam mu prodao, kako bi se trebao braniti?

    Ako taj netko nije uhvaćen s drogom, neće doći do postupka. Ukoliko jeste, a poruke sugeriraju prodaju, iz toga ćete se teško izvući (čak i ako kod vas ništa ne nađu).

    prije 17 sati , Perolegalis je napisao:

    Mislim da je suludo trositi proracunski novac na mene, ali ocito sam u krugu ljudi koji se time intenzivno bavi i mislim da prave optuznicu za udruzeni kriminal, dali je to moguce bez iti jednog opipljivog dokaza te samo na osnovu poziva,poruka i eventualno fotografija.

    Moze li se postupak pokrenuti protiv mene ako recimo imaju u porukama tokom pracenja mene kao kupca odredene kolicine trave u vise navrata i davanja na uzivanje?

    Posebne dokazne radnje iz čl. 332. ZKP-a vrlo su specifična vrsta dokaznih radnji, koja u obzir dolazi isključivo za kataloška kaznena djela (čl. 334. ZKP-a) i podliježu vrlo rigoroznoj i redovitoj kontroli suca istrage.

    Da vaš predmet, kojim slučajem potpada pod to, vi biste u tome bili percipirani kao pijun (bez uvrede), koji bi u zamjenu za suradnju, dobio status krunskog svjedoka i nekih posebno teških posljedica ne bi bilo (najvjerojatnije uvjetna osuda).

    Sve u svemu, slažem se s Arraterom, u ovoj fazi ne biste morali brinuti o nečem strašnom, ali preventive radi, ne bi bilo loše da promijenite društvo i definitivno prestanete sa davanjem droge drugima budući je to kazneno djelo za kojeg ćete odgovarati, ako vas uhvate u njemu.


  5. prije 18 sati , genessis je napisao:

    tesko da bi dugo zivio kad bi to napravio. Kakvu kaznu mogu ocekivati?

    Razumijem. Pitao sam vas iz razloga, jer u slučaju surađivanja, osobno daleko bolje prolazite na sudu. A izvan suda... To je druga priča.

    Ukoliko vam je ovo prvo kazneno djelo, i obzirom je podnesena kaznena prijava protiv vas (ovaj poziv je za tzv. prvo ispitivanje?), što znači da inicijalna obrada predmeta ide u smjeru posjedovanja s namjerom "dilanja" (čl. 190. st. 2. KZ-a), u slučaju priznanja, kajanja i dosadašnje neosuđivanosti, vrlo je izgledna uvjetna osuda (1 godina uvjetno na 2).

    Količina nije bogznašto, ali je pitanje bi li vam sud povjerovao da je bilo za osobnu uporabu, tim više što vam je vaga pronađena u automobilu (ako sam vas dobro razumio), što više sugerira da ste to nosili negdje na prodaju, pa je vaga bila potrebna za razmjeravanje količine. Da je vaga pronađena doma, onda bi ovo što Pero piše možda i moglo proći (iako u praksi i to teško prolazi), ovako je taj argument vrlo labav i aljkav.

    Sad, kako ćete se postaviti, sami najbolje znadete, ali smatram da ova količina ne iziskuje zatvorsku kaznu (bezuvjetnu), pogotovo ako se radi o prvom slučaju.


  6. , doris_ri je napisao:

    ...je li (relativna) klauzula mira regulirana u hrv zakonodavstvu?

    Izrijekom nije, no posredno proizlazi iz odredbe čl. 192. st. 1. Zakona o radu.

    Dakle, svaki KU ima dvije komponentne u sebi - obveznopravnu (regulira prava i obveze ugovornih strana) te normativnu (regulira pitanja iz radnog odnosa te u vezi s istim).

    Spomenuta klauzula, po meni, potpadala bi pod prvu komponentu, znači da se na istu imaju primjenjivati opća pravila obveznog prava, koja kao jedine granice slobodi uređivanja obveznih odnosa postavljaju Ustav, prisilne propise i moral društva. Stoga, klauzula nije nešto što bi bilo zabranjeno, dapače, česta je sastavnica KU-a (kod nas).

    , doris_ri je napisao:

    Može li odgovor poslodavca na nezakoniti štrajk biti lockout tj isključenje s rada?

    Sudjelovanje radnika u organizaciji ili provođenju nezakonitog štrajka osnova je za izvanredan otkaz ugovora o radu, te imajući u vidu kratke rokove unutar koji se sud mora izjasniti o (ne)zakonitosti štrajka (u korelaciji sa najmanje 8 dana od početka štrajka kada poslodavac uopće može posegnuti za lock-outom), smatram daleko boljom opcijom po poslodavca da im otkaže ugovor o radu doli da posegne za lock-outom u opisanom slučaju.

    Ali po meni, u teoriji, prije nego li bi sud utvrdio nezakonitost štrajka, smatram da bi mogao ići i u tom smjeru. No, to je pomalo nelogično obzirom na rokove.

    , doris_ri je napisao:

    Može li poslodavac privremeno nesposobnom radniku dati otkaz? Hvala 😊

    Striktna zabrana postoji samo u čl. 38. Zakona o radu -

    "Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu."

    Ostalo, u teoriji može, ali postoje odgovarajuća ograničenja ovisno o okolnostima slučaja (čl. 40. i 41. ZR-a), kao i činjenica da otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (osim ako je poslodavac radnika oslobodio obveze rada tijekom otkaznog roka, a ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili KU nije drugačije određeno).


  7. , kokalo je napisao:

    Ako sam dobro shvatio...imam pravo odbiti smanjenje place. Potom imam pravo na otkazni rok od 2.5 mjeseca plus mjesec dana jer imam 60+ godina. To znaci da imam pravo na 3.5 mjeseca a otkazni rok i za to vrijeme mi poslodavac mora ispalcaivati moju redovnu placu. I nakon isteka jos imam pravo na otpremninu?

    Tako je, uz iznimku ovog produljenja otkaznog roka za mjesec dana (jer za to biste kod poslodavca morali raditi najmanje 20 godina neprekidno).

    Imajte na umu, doduše, kako je jedan od načina prestanka ugovora o radu kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore, pa moguće poslodavac u odnosu na vas, posegne i za tom solucijom.


  8. Vi u biti imate sklopljen ugovor mješovite naravi - menadžerski ugovor, koji je zapravo jedna specifična varijanta ugovora o djelu i ugovor o radu (govorim o stvarnom sadržaju poslova koje obavljate, ne formalnom nazivu ugovora).

    Ove stvari koje spominjete trebale bi biti riješene samim ugovorom (ili bi ugovor barem trebao uputiti na propis koji ih regulira). Kako ostali članovi uprave imaju reguliran svoj status po tim pitanjima?


  9. Antonio, maknuo sam vam zadnju objavu, jer biste njome mogli dovesti u dodatne probleme i sebe samog i tu drugu osobu koju spominjete. Vi to možda ne vidite, ali to je razlog micanja.

    Apsolutno razumijem o čemu pričate i donekle se slažem s vama - u slučajevima kada bi se radilo o izoliranom slučaju. Osobno znadem za predmete gdje ljudi (danas u 30-ima) zbog jednog jedinog jointa iz doba kada su bili na faxu (i kada je to bilo kazneno djelo) imaju i dan-danas ozbiljnih problema prilikom rutinskih provjera, jer policajcima se prikaže iz njihovih evidencija "droga" i onda ima svega i svačega, ponekad čak i skidanja do gola na javnom mjestu. Tako da u tom pogledu dijelim vaše rezoniranje.

    Međutim, vaš slučaj se ne može podvesti pod izoliran, jer se tu radi o toliko stvari da ih se čak može percipirati uzorkom ponašanja. Pokušajte biti objektivni, pa odgovorite - biste li vi, da odlučujete o tome, osobi vaše prošlosti dali oružje u ruke?

    S druge strane, mogu se složiti da bi kriteriji provjera trebali također biti transparentni i jasni, jer uvijek kada je uključena subjektivna procjena, ne možete izbjeći polemike zbog ljudskog faktora, no možete ih smanjiti na najmanju moguću mjeru jasnim kriterijima koje rabi.

  10. Ročišnik


    Upravo ovaj "ćušpajz" pridonosi nejednakosti, pa i pravnoj nesigurnosti u širem kontekstu. Po meni, ranije rješenje bilo je daleko bolje - anonimiziranje podataka glede optuženja. Pa to i sam DORH ne radi, već u svojim priopćenjima uvijek idu sa inicijalima i godištima optuženika.

    A ako se već želi dati nekakav dojam transparentnosti (kojeg, eto, nema svugdje, nego otprilike pola-pola), onda smatram da nema nikakve zapreke da se, kada postane pravomoćnom, objavi cijela presuda online (ili barem njen dipozitiv u predmetima u kojima je javnost bila isključena sa zaštitom žrtve), jer presude se ionako izriču i objavljuju javno, u ime RH. Ali, stavljati samo optuženje sa punim imenom i prezimenom - promašaj iz opisanih razloga (i bez spominjanja činjenice da svi sudovi to ne rade, kako Atomic piše).

    Imam osjećaj da se pokušava izmisliti topla voda i biti većim vjernikom od Pape u stvarima, koje su zapravo irelevantne u konačnoj slici.


  11. Mislite na školski odbor?

    Koliko je meni poznato, ravnatelj školske ustanove je taj koji predlaže zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, a školski odbor mora mu dati suglasnost za to. Školski odbor broji 7 članova, a odluke donosi većinom glasova svih članova (dakle, barem 4), stoga jedan glas ne znači mnogo, posebice jer je struktura odbora raznovrsna (3 daje politika, 3 škola i jednog roditelji). Stoga, osim ako dotična osoba ima nevjerojatne mogućnosti manipuliranja ljudima, njegov zahtjev je bez osnove.

    S druge strane, ako bi vam ta osoba ionako bila izbor (pod uvjetom da budete imenovani u školski odbor), u čemu je točno problem? Čista savjest?

  12. Boraviste


    Ne, u tom slučaju ne vidim kazneno-pravnu odgovornost, jer nema štete po poslodavca. Ovi primjeri koje sam spomenuo bili su gdje su se troškovi umjesto u stotinama kuna, isplaćivali u tisućama kuna, a to definitivno jeste prijevara, i nijedan poslodavac to neće trpjeti. Dan-danas to ljudi rade misleći da ne rade ništa loše, jer tako svi rade, po njihovu uvjerenju. Onda kada im dođe postupak, onda se čude i negoduju, a volio bih čuti njihovo iskreno mišljenje da netko to njima napravi?

    Znači, ako realne štete nema (ili je ona par kuna, dakle beznačajna), ne vidim problem (osim ovog prekršajnog kojeg spominjete).


  13. prije 3 sati , sivko je napisao:

    Ako je nastupila zastara to odmah kažeš sucu na raspravi.

    Na zastaru, kazneni sud pazi po službenoj dužnosti, tako da je tome slučaj, predmet uopće ne bi ni došao do ove faze.


  14. Kamate na neimovinsku štetu tekle bi, u ovom slučaju, od dana isticanja prijedloga za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva u sklopu kaznenog postupka (ukoliko nisu prethodno nešto drugo poduzeli po tom pitanju, recimo podnijeli tužbu), pa si putem ovog linka možete i sami izračunati.

    Kamate na trošak počinju teći tek protekom roka koji je presudom određen za plaćanje troška. Je li tome slučaj kod vas i kako vam glasi točka izreke presude koja se tiče troška - što točno i kome trebate platiti?

×
×
  • Napravi novi...