G-man

Teško je dati neki konkretan savjet bez uvida u presude. Radi li se u ovom drugom predmetu o sadržajno bliskom/sličnom sporu? Malo mi je teško povjerovati u to, tim više jer je isti ŽS odlučivao, tako da bi morala postojati neka razlika. Možda vama nebitna, ali pravno gledajući ključna.
Točka 8., po meni ne dolazi u obzir, a točka 10. samo ako doista ima novih činjenica i dokaza.
Glede revizije koja je odbačena - koju ste točno reviziju tražili, redovni ili izvanrednu? Na koji ste se članak ZPP-a pozivali? Jer ne vidim rezon da se VSRH poziva na VPS kao kriterij dopustivosti revizije (čl. 382. st. 1. t. 1. ZPP-a), ako se niste sami na njega pozivali.
 

Čl.421 st.7.ZPP
""ako stranka stekne mogućnost da upotrijebi pravomoćnu odluku suda koja je ranije među istim strankama donesena o istom zahtjevu""
st.8 i 10 takođe nisu u vezi sa konkretnim slučajem.
citirano načelo nije u vezi vašeg slučaja,(da sad neobrazlažem zbog čega,jer nije od uticaja na spor).
Prema odluci Zupanijskog suda Vi niste dokazali da tuženi drži u posjedu vaš dio nekretnine,(glede čega vas pitam jel u dokaznom postupku izvedeno vještačenje),što bi po meni bio apsurd,obzirom da več sam tuženi postavljenim tužbenim zahtjevom priznaje da drži u posjedu dio vaše nekretnine za kojeg zahtijeva da se utvrdi kao njegovo vlasništvo.
moje osobno mišljenje da je jedina mogučnost Ustavnom tužbom napasti odluku Vrhovnog suda kojom odbacuje reviziju,obzirom da je u tom slučaju Ustavna tužba pravodobna.
Po mom mišljenju,uz precizno postavljene tužbene zahtjeve i iznesene činjenice sa dokazima,odluka suda nije mogla nikako rezultirati istovremenim odbijanjem ili usvajanjem i tužbenog i protutužbenog zahtjeva,odnosno osnovanost jednog je automatizmom dovodila do neosnovanosti onog drugog.
Kao što je več sad jasno da je odluka suda rezultirala odbijanjem tužitelja i tuženog u njihovim zahtijevima koji su međusobno u tijesnoj vezi,to je i dalje ostala neotklonjena pravna nesigurnost a parnični postupak se upravo vodio radi rješavanja spora među strankama,glede čega je nakon presude nastala "pat" pozicija"".

O troškovima bi odlučio sam sud, vodeći računa i o vašem financijskom stanju (može vas i osloboditi troškova). Paušalni troškovi bi bili cca 500,00 kn, ali ostaje trošak eventualnog medicinskog vještačenja (tjelesne ozljede) koje bi iznosilo par tisuća kuna.
 
Glede sankcije, ukoliko se radi o prvom kaznenom djelu, išla bi uvjetna osuda.

Mislite na tužbu za naknadu štete? To je njihovo pravo, a koje bi bilo nesporno u slučaju vaše pravomoćne osuđujuće osude, jedino o čemu bi se tu raspravljalo bila bi visina naknade štete (koja pak ovisi o provedenom vještačenju tjelesnih ozljeda). Jasno, u obzir bi se trebao uzeti i doprinos oštećenog, a koji definitivno postoji.

Je, to vam je naknada štete.
 
Dogovor je uvijek najbolja solucija, no problem kod nas je što je dogovor anomalija, što zbog pohlepe stranaka, što (još češće) pohlepe odvjetnika, koji strankama obećavaju "brda i doline" znajući da nemaju šanse, a kad se to ne ostvari, onda okrivljavaju sustav koji je "korumpiran i pokvaren".
 
Ne kažem da nema "kukolja u žitu", ali po njima sve je "kukolj" kad se izgubi.

Nema, jer se radi o dvije zasebne situacije i (ne)djela.
 
Sretno i javite ishod,
 
lp

U kojoj ste formi dali iskaz? Je li bilo snimanja razgovora?
 
 
U načelu to tako ide, no pitanje je što će pred njih doći (mislim na opis slučaja).

Troškove plaća ili okrivljeni ili padaju na teret proračuna, a prijavitelj se može teretiti za iste isključivo ukoliko bude pravomoćno osuđen za lažno prijavljivanje kaznenog djela.

U biti, ne. Jer prema Zakonu o šumama to više i nije šuma. Nemam uvid u cijeli predmet pa mi i dalje nije baš jasno zašto se ostavljalo tih 43m2 posebno, no nema veze.
Na ovoj manjoj čest.ili na nekoj trečoj? Ako je društveno vlasništvo nije mi baš najjasnije kako bi samo tako jednostavno prešlo u privatno vlasništvo. Čak me ne bi u tome slučaju iznenadilo (ako put postoji odavno i kao takav upisan) da jednoga dana samo dobijete rješenje u kojem se na to upisuje RH (ili JLS) bez ikakovog prava na naknadu.
Koliko se vidi iz priloženog, postoji samo zabilježba tražbine na udjelu drugog suvlasnika što ne bi trebalo predstavljati problem da se pri etažiranju ta zabilježba prenese na etažni dio suvlasnika. Svakako to stavite i u međuvlasnički ugovor.
Zbog eventualnih dugova koje ste mogli naslijediti. Ovršnost je svojstvo određene isprave da se na temelju nje može tražiti ostvarenje određene tražbine prisilnim putem, u ovom slučaju koji su mogli ostati iza pokojnika a onda bi se ta tražbina mogla prisilnim (ovrhom) putem ostvarivala putem nasljednika.

Zahvaljujem na odgovoru. Riješeno je u moju korist.

Ako ćeš se kandidirati za posao za koji je potrebna neka vrsta sigurnosne provjere (policija, vojska, zaštitari...), to će ti biti minus, isto kao i kod školovanja za koje ide takva provjera (policija...). Za ostalo si miran.
Što se tiče vize, neki traže potvrde, a neki ne, ali u svakom slučaju kad prođe 3 godine od pravomoćne presude, to se više ne računa i kao da se nije ništa dogodilo.

Hvala na lijepim željama, Vama također svako dobro i sretno u rješavanju problema...
Lp

Nepostoji,no predlagač je dužan dokazati vlasništvo nad nekretninom koja je predmet razvrgnuča.

Prigovorite na prijedlog za ovrhu u roku od osam dana prema uputi o pravnom lijeku! Ja bih na vašem mjestu u prigovoru napisao da je dugovanje u zastari i da osim toga navodno "dugovanje" nije ničim dokumentirano jer ne postoji kartica originalnog vjerovnika kako bi se vidjela struktura i vremenska dinamika ili nastanak navodnog duga za koji ustvrdite da je odavno podmiren! JB će tad sve proslijediti sudu koji će pokrenuti parnicu povodom prigovora na platni nalog a ovrhu će staviti van snage! Za otprilike godinu dana ćete biti pozvani na ročište gdje ponovo tražite karticu originalnog vjerovnika, poričite postojanje dugovanja za koje tvrdite da bi ionako bilo u zastari! Ako izgubite parnicu morati ćete platiti sudske troškove 2-3000 kn i normalno biti ćete ovršeni! Ako dobijete sve pada na trošak ovrhovoditelja!

Hvala svima na odgovorima. Nisam se javljala jer mi je bio vrisnuo internet.
U međuvremenu je, čini se, netko ipak obavijestio gospođinog sina - vidjela sam neki dan njegov auto u ulici, pa je sada mir, a gospođa je vjerojatno smještena u dom. Bar se nadam, a nadam se i da neće tamo imati lošu skrb.
Hvala još jednom.

Moguča greška pri staroj izmjeri ili ucrtavanju. Novija je puno preciznija.
Vjerovatno mu se nije dala raditi prenamjena zemljišta, što izisuju dodatne peripetije i papirologiju.
Put postoji (u kojem obliku) ili se samo vodi negdje (gdje)?
Baš i mene zanima...
Naime, to se nekad moglo bez jasnih odredbi u zakonima pa čak i podijeliti parcelizacijom (npr.dvodomke) bez postojanja fizičke podjele duplim zidom, no u današnje vrijeme i dalje dvojim. No kako god, to i dalje ne može biti vaš dio zemlje na kojem bi radili nešto bez suglasnosti suvlasnika.
 Stavili su mu? Zabilježba je upisana na njegovom suvlasničkom omjeru ili na cijeloj nekretnini?

činjenica da traži neznači da će mu sud udovoljiti prijedlogu.

Pretpostavljam da je to zapisnik rađen pri novoj izmjeri? Zaključiti se može da katastar još nije obradio sve podatke te ih poslao na provedbu u ZK ili da je no još nije do kraja odrađeno u ZK.
Cijeli taj proces traje cca 3-5 god, zavisno od područja RH.

Po tome, proglašen si krivim...

Puno hvala, dali ste nam osnovne smjernice, držati ćemo ih se, a Vama svako dobro uz lijepi pozdrav !

Pravilnik o porezu na dohodak ne propisuje obvezu poslodavcu da mora radniku koji ide u mirovinu dati otpremninu već samo propisuje do kojeg iznosa se takva otpremnina smatra neoporezivom. Drugim riječima,  otpremina prilikom odlaska u mirovinu ovisi je li ugovorena (ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili KU-om), ako nije ugovorena onda radnik nema pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu 

Bilo bi bolje da ima dokumentaciju, ali može pitati na HZZ-u. Njihova praksa je šarolika, neki dozvoljavaju, neki ne. No, ukoliko bi bilo problema s povratom dokumentacije, onda se svakako neka obrati HZZ-u, pa će oni to riješiti s poslodavcem.
Sumnjam, obzirom sam vidio više slučajeva gdje se tražilo da se išlo u sudski spor. Država štedi na građanima, ali na sebi ne.
GO za 2016. je izgubljen, jer se morao iskoristiti do konca lipnja, a za 2017. suprug je ostvario razmjeran dio GO u visini 8/12 punog GO-a.

Nema nikakvog limita, kojeg bi zakon propisivao. Kćerka je trebala biti malo pažljivija, no ne vjerujem da joj je podmetnuta neka novčana obveza, najvjerojatnije se išlo na sporazumni raskid, da poslodavac sebe "opere".
Sve u svemu, dobra škola za ubuduće.

Vidi odredbe čl.375 u vezi čl.4 i 7 Zakona o obveznim odnosima.

Nema nikakvog limita, kojeg bi zakon propisivao. Kćerka je trebala biti malo pažljivija, no ne vjerujem da joj je podmetnuta neka novčana obveza, najvjerojatnije se išlo na sporazumni raskid, da poslodavac sebe "opere".
Sve u svemu, dobra škola za ubuduće.