Bumbo

Poštovana malenn22 odgovor na ovo pitanje prije svega nije uopće jednostavno, a i takvi savjeti koštaju. Ako si zainterseirana ipak sama istraživati nije niti čudo što nisi nšala na web-u o tome jer naša ZTD ne poznaje pojam grupe nego pojam koncerna. Koncern je cit. ZTD čl. 476. "Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućega društva, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna. Smatra se da su jedinstvenim vodstvom objedinjena društva među kojima je skopljen ugovor o vođenju poslova društva (članak 479.) ili od kojih se jedno društvo priključuje drugome (članak 503.). Pretpostavlja se da ovisno i vladajuće društvo čine koncern. (2) Ako su pravno samostalna društva, a da jedno nije ovisno o drugome, spojena zajedničkim vođenjem, ona čine koncern a pojedinačna društva su društva koncerna." Za ozbiljniji odgovor, angažiraj odvjetnika.

Neplaćanje doprinosa, poreza i prireza nikom nisu sitnice, ponajmanje Poreznoj upravi, HZMO i HZZO.

Savjet kao i svima drugima, prijava inspektoru rada, koja može biti i anonimna, a ukoliko se predstaviš, inspektor te je dužan izvjestiti o inspekcijskom nalazu. Ako se radi o društvu koje ima jake veze, obrati se saborskom odboru za rad, socijalnu politiku i zdravstvo. Iznendaiti češ se da institucije ipak funkcioniraju, a ako ne, dobar odvjetnik zlata vrijedi.

Opet greška, promjenio se broj osobne iskaznice, koji također spada u pojam identifikacije.

čl 233. ZOO cit. "Sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare"

Kontinuitet od 9 uzastopnih radnih dana nije dopušten, upučujem na pojam Tjedni odmor, koji je zakonska obveza. Što se tiće prekovremnih sati, imaš poptuno pravo zahtjavti isplatu istih. Obrati se poslodavcu Zahtjevom za zaštitu prava, pa se javi.

Zakonom o radu je propisano da poslodavac smije prikupljati, obrađivati, koristiti osobne podatke radnika kako radi utvrđivanja identiteta radnika tako i ostalih podataka (npr. datum rođenja, prebibvalište). Zašto poslodavac ima pravo tražiti na uvid osobnu iskaznicu, pa i njenu presliku, odgovor ti daje članak 1. Zakona o osobnoj iskaznici cit. "Osobna iskaznica je javna isprava kojom državljanin Republike Hrvatske dokazuje identitet, hrvatsko državljanstvo, spol, datum rođenja, prebivalište i adresu stanovanja". Temeljm narećenog osobnom iskaznicom se dokazuje identitet, stoga poslodavac je ovlašten zahtjevati na uvid osobnu iskaznicu.

Potpuno ste pobrkali pojmove organizacije i otkaza. Otkaz stupa na snagu kada se uruči radniku, a sam radni odnos prestaje istekom otkaznog roka, eventualnog godišnjeg odmora (ako ga radnik već nije iskoristio). Datum uručenja otkaza i objava organizacije pravno nemaju nikakve veze. Napomenuo bih da poslodavac ukoliko je ukinuo radna mjesta, a otvorio neka nova, te ukoliko neki od postojećih radnika ispunjava uvjete za obavljanje poslova novog radnog mjesta, trebao bi to radno mjesto prvo ponuditi njemu, a ako ne ispunjava, moguća je edukacija radnika, a ako niti to nije moguće, poslodavac će biti primoran uručiti radnicima redovite poslovno uvjetovane otkaze.

Imaš pravo na tužbu i naknadu štete. Kod štete je bitno za reći da se ona mora dokazati te se u tom slučaju određuje i njena visina, odnono ne postoji neki paušali iznos za pet dana. Svakako poslodavca trebaš prijaviti inspekciji rada, koja će pokrenuti prekršajni postupak, a mislim da bi te to trbalo zadovoljiti.

Najbolji odgovor na ovo pitanje jest: 1. Odmah obavjesti inspekciju rada 2. Angažiraj najboljeg odvjetnika kojeg možeš 3. Poslodavac je potpuno pogrešno u ovoj situaciji (sigurno nema pravnu službu) te imaš pravo na naknadu svih troškova koje si imao u svezi sa nezgodom.

Zahtjev za zaštitu prava se podnosi u prekluzivnom roku od 15 dana od dana saznanja za povredu nekog prava te sam zahjev je preduvjet ostavrivanja prava pred sudom. Međutim što se tiće naknade za prekovrmeni rad, isplate na crno, odnosno razlike do bruto iznosa te eventualnih potraživanja koja imaju novčani karakter, za tužbu, sam zahtjav nije preduvjet, dok za godišnji odmor odnosno sve ono što nema neki novčani karakter, Zahtjev za zaštiti prava jest preduvjet.

Pogrešan je stav da drugi dio plaće nije legalan. Nigdje ne stoji da se plaća ne može isplaćivati i na ruke (izuzev nekih kolektivnih ugovora), u cijeloj priči je nelegalno jedino ako poslodavac na drugi dio plaće ne uplaćuje doprinose, poreze i prireze. Zakonom o doprinosima na obvezna osiguranja u članku (mislim) 9. je definirana plaća, stoga u plaću ulaze ne samo neto primici nego plaćom se smatra bruto iznos kao i eventualni primici u naravi. Savjet - provjeri na obračunskom listiću iznos bruto plaće te ukoliko postoji manjak u netu od onog što primaš sa oba dijela, imaš pravo tužbom tražiti uplatu doprinosa za sve mjesece unazad tri godine skupa sa kamatom.

Prije svega potrebno utvrditi odgovornost frendice, međutim posebno napominjem da poslodavac nije ovlašten uskračivati niti lipe radniku od plaće bez suglasnosti radnika, stoga ukoliko poslodavca provede u djelo uskratu, treba mu se obratiti sa Zahtjevom za zaštiti prava te u slučaju nepostupanja poslodavca po istom , tužiti ga sudu i obvijestiti nadležnu inspekciju rada.

Izjava o čuvanju poslovne tajne ima potpunu moguću pravnu snagu, a njeno kršenje daje mogućnost za nakndu eventualno nastale štete, izgubljene dobiti, koju by the way treba u tom slučaju i dokazati. Samo informacije radi, posjetnice koje radnik skupi za vrijeme radnog odnosa, također se mogu tražiti od radnika da ih vrati poslodavcu po prestanku radnog odnosa.

Sve navedno je točno osim jednog izuzetka, a to je, da li u društvu uopće postoji radničko vijeće odnosno da li uopće djeluje sindikat, ako je odgovor negativan, u tom slučaju ništa od navedenog nije nužno, osim roka od 8 dana od objave na oglasnoj ploči društva.

Obvezno osiguranje, kao obveza odvjetnika, zbog nemara uopće ne postoji nigdje. Što se tiće navodnog nemara, koje svakako treba ipak konstatirati stručnjak, a nikako ne laik, te za eventualno naknadu štete, treba se obratiti Odvjetničkoj komori i tamo će ti sve lijepo objasniti.

Mislim da u opisanom slučaju ne mjesta izvanugovornoj odgovornosti za štetu jer nedostaje opći element "protupravnost" kao i posebne pretpostavke (krivnja). Nadalje u prodavateljevoj je odgovornosti način prezentiranja robe, stoga više opreza drugi put.