Floki

ne podnosi se tužba već prijedlog za ocjenu ustavnosti. odmah ti kažem-kao laik to nećeš biti u stanju napisati. angažiraj stručnu pomoć ako ti se baš podnosi taj prijedlog. uostalom, ne znam zašto bi to podnosio kad je već predano 10ak prijedloga za ocjenu ustavnosti tog zakona.

pa sve što znaš.. recimo, pitanja na karticama-koliko? razmak između pismenog i usmenog?

Pa daj objavi ta brojna saznanja za novi pravosudni, naravno da nas zanima!

ovisi tko si ti a tko je protustranka.

košta 8.500,00 kn/semestar. prosjek je potreban od 3,5 nadalje. tko ima manji, ima uvjet objaviti 1 znanstveni rad ili 2 stručna.

morala bi dokazati pred sudom vašu grubu nezahvalnost ili da se ona nalazi u jako teškom položaju.

a zašto niste uložile žalbu protiv tog rješenja kojim je sud dopustio zabilježbu? nažalost sudovi ovo dopuštaju, iako je moje mišljenje da ne bi smjeli. Upravo iz razloga kojeg ste naveli-to je socijalna pomoć, a ona mora biti bezuvjetna.

Članak 143. ZPP-a navodi da će se smatrati da je dostava izvršena istekom osmog dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. Moj savjet vam je da odete do suda, izvršite uvid u spis i tako ćete znati koje je radnje sud poduzeo, odnosno je li sudska odluka bila izložena na oglasnoj ploči suda.

ne jer se i nakon obustave može ponovno aktivirati ovršni postupak podnošenjem novog prijedloga za ovrhu.

draga moja... ti si sad ispisala ovdje retke ogorčenosti, no nije ti država kriva... pod 1/ očito rješenje još nije postalo konačno. Ako rješenje nije postalo konačno, ne možeš ni ti početi raditi. Ili bi ti svima odrekla ustavno pravo na žalbu? pod 2/ otkaz se ne daje dok se ne počinje raditi na drugom mjestu. ti si požurila jer si dala otkaz prije nego je rješenje postalo konačno. Žalim, ali sama si si kriva i pod 3/ ne oslanjaj se na priče rekla-kazala.

odi na Općinski sud i podigni presudu Županijskog suda osobno. To ti je najjednostavniji način da saznaš za sadržaj odluke Županijskog suda.

broj izlazaka na ispit nije ograničen.

zastara je.

Kad ti ugovor istekne, istekao je. Tvoj je radni odnos tada prestao. Čak i da nastaviš raditi, to ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme, jer se za tijela državne uprave raspisuje javni natječaj i zakon koji se na njih odnosi je lex specialis u odnosu na Zakon o radu. Ta "zabrana" (za koju sam pročitao da je čuvena Bandićeva rečenica iz veljače ove godine) znači da ne bi smjelo biti novih natječaja. No, Grad Zg je baš nedavno oglasio potrebu za radnim mjestom novinara - toliko o tome. Ako bi tebe htjeli uzeti na neodređeno - ne mogu te uzeti bez raspisivanja javnog natječaja. Mora se raspisati javni natječaj i izvršiti postupak izbora, odnosno donijeti rješenje o rasporedu.

Ti ne smiješ istodobno biti i vlasnik i direktor, kako ne bi izgubio studentska prava. Budi vlasnik/suvlasnik, a tata nek bude direktor.

Nisi u pravu. Student poput svakoga drugog punoljetnoga građanina može otvoriti poduzeće, odnosno osnovati trgovačko društvo. Problem nastaje tek onda prijavi li se kao vlasnik i direktor jer tek tada gubi studentska prava. Međutim, može zaobići taj pravni propis, i to vrlo jednostavno, da pri registraciji poduzeća (trgovačkog društva) sebe imenuje vlasnikom, a nekog od zaposlenika (jer svaka tvrtka mora imati bar jednog zaposlenika) direktorom. Tako student poduzetnik zadržava studentska prava i može raditi u vlastitom poduzeću, odnosno trgovačkom društvu.

pa upravo tu. lijevim klikom miša klikneš na plava slova i otvori ti se nova stranica sad desnim klikom ideš na save as i to je to eto, ti meni za izmjenu članka, ja tebi za europsko

svaka čast! previdio sam ovu izmjenu. sada dakle, nema zabune. Mjerodavan je čl. 4 st. 1 Pravilnika: Članak 4. (1) Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa najkasnije 30 dana prije početka mjeseca u kojem kandidat namjerava pristupiti polaganju ispita. Za usmeni vrijedi Članak 26. Zakona: (1) Usmenom dijelu pravosudnog ispita kandidat mora pristupiti najkasnije u roku od dva mjeseca nakon posljednje napisane radnje.

Meni je zapeo za oči Članak 4. Pravilnika (1) Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa najkasnije 30 dana prije početka mjeseca u kojem kandidat namjerava pristupiti polaganju ispita. Zakon o vježbenicima ipak kaže: Članak 21: Prijavu za polaganje pravosudnog ispita dužan je podnijeti čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u roku od 15 dana od dana kad vježbenik ispuni uvjete za polaganje pravosudnog ispita. (3) Ako čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u navedenom roku ne podnese prijavu za polaganje pravosudnog ispita, kandidat je ovlašten sam podnijeti prijavu uz predočenje dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta. u svezi s člankom 22. stavkom 4: (4) Vrijeme pristupa kandidata na pisani dio ispita određuje se između 60-og i 90-og dana od dana podnošenja prijave za polaganje pravosudnog ispita. Kako tumačite ove odredbe izlaska na pisani dio ispita? Zakon kaže: izlazi se na pisani ispit između drugog i trećeg mjeseca nakon prijave, a Pravilnik pak kao da nagovješćuje da će kandidat prije roka iz Zakona polagati pisani ispit.

Njegovu imovinu koju je imao prije stupanja u brak sa drugom ženom nasljeđuje njegova druga supruga i njegovo dvoje djece iz prvog braka. Svi nasljeđuju na jednake dijelove. No, situacija bi mogla biti i složenia, pa je potrebno da odgovorite: 1. je li poslije smrti prve žene proveden ostavinski postupak? 2. Ako jest, kako je imovina raspoređena? 3. Ta imovina o kojoj pišete - je li bila njegova prva supruga upisana kao suvlasnik ili samo on kao samovlasnik?

Nije dozvoljeno. Dozvoljeno bi bilo jedino da upozorite osobu da je snimate.

to što vi mislite ne znači i da je to u svakom slučaju najbolje za dijete. sud će prilikom odlučivanja voditi računa o interesima djeteta kao primarnom kriteriju.

gospođo, godišnji su. Strpite se još malo, dobit ćete presudu.

Vi imate ugovor na neodređeno. Ugovor na neodređeno sklapa se suglasnošću volje radnika i poslodavca. Čak i ako su Vam učinili ustupak da bi ste lakše dobili kredit, oni su Vama svojevoljno ponudili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Da bi taj ugovor nastao, odnosno bio sklopljen, potrebna je volja i radnika i poslodavca, koja je očito postojala i na jednoj i drugoj strani. Sporazumni raskid ugovora o radu potpisuju obje stranke. Dakle, i radnik i poslodavac. Takav oblik raskida radnog odnosa Vama ne odgovara, jer nećete ostvarivati prava sa biroa (naknadu za nezaposlene). Pitanje trajanja otkaznog roka i otpremnine obično se uređuje u tom sporazumu, no većinom su sporazumi neisplativi kada je u pitanju situacija kao Vaša. Obično se radni odnos sporazumno prekida kod odlaska radnika kod drugog poslodavca. Najbolje bi za vas bilo da vam ne daju otkaz. No, s obzirom da ne znate koju će vam vrstu otkaza dati, postoje različite mogućnosti. Mogu vam dati redoviti otkaz kao tehnološkom višku (tada imate pravo na otkazni rok, otpremninu i naknadu sa biroa), redoviti otkaz zbog osobno uvjetovanih razloga (razlog otkazu su vaše trajne osobine zbog kojih više niste u stanju obavljati vaš posao - imate pravo na otkazni rok, otpremninu i naknadu s biroa), redoviti otkaz zbog skrivljenog ponašanja (nemate pravo na otpremninu ni na naknadu s biroa, imate pravo na otkazni rok) te izvanredni otkaz koji se daje zbog skrivljenog ponašanja (nemate pravo na otpremninu, nemate pravo na otkazni rok ni na naknadu s biroa) ili zbog osobito važne činjenice zbog koje, uz uvažavanje svih okolnosti, nastavak radnog odnosa nije moguć (nemate pravo na otkazni rok, imate pravo na otpremninu). U svakom slučaju, protiv odluke o otkazu možete uložiti zahtjev za zaštitu prava (u roku od 15 dana od dana uručenja otkaza), a ako ga ne uložite, ne možete pokrenuti sudski postupak radi poništenja otkaza. Poslodavac ima 15 dana da vam odgovori na zahtjev za zaštitu prava, ako ne odgovori, vama teče daljnjih 15 dana za pokretanje sudskig postupka, ako odgovori-od treunutka kada vam je uručen odbijajući odgovor poslodaca, počinje vam teći spomenuti rok od 15 dana za traženje sudske zaštite.

Upravo tako-dobro ste razumjeli. S obzirom da ste naveli koliko vrijedi nekretnina, svaka radnja odvjetnika (tužba, svako zastupanje na ročištu) košta 1.000,00 kn + PDV, dakle (imajući u vidu da je PDV sada 23%) ukupno 1.230,00 kn po radnji. Ne bi trebalo biti puno radnji ukoliko bi otac priznao da je ta nekretnina bračna stečevina. zapravo ne morate ni ići u parnicu ako je otac spreman priznati. on može dati priznanje kod javnog bilježnika, ovjerite to, dostavite zemljišno knjižnom odjelu suda, zatražite upis u zemljišne knjige i to je to.