Floki

odredbe koje si citirao nisu od značaja jer je ZOR ovdje supsidijarni izvor. ZaštoJa je napisala da radi u državnoj službi, a tamo se ne sklapa klasičan ugovor o radu, već donose rješenja o rasporedu, pa je Zakon o državnim službenicima i namještenicima lex specialis. Odgovor je: Možeš podnijeti zamolbu čelniku tijela, nema nikakve zapreke za to

Ne. Iz razloga jer se izvanredni otkaz daje zbog "OSOBITO teških povreda obveza iz radnog odnosa zbog kojih nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje obostranih interesa radnika i poslodavca, više nije moguć". Prema tome, novi posao nikako nije opravdani razlog za izvanredni otkaz, jer ne ispunjava nijednu pretpostavku zbog koje se izvanredni otkaz daje.

ne mora se obraćati gore navedenim osobama da bi ostvario pravo na naknadu štete zbog oštećenja zdravlja uzrokovanog radnjama poslodavca. Ili u prevednom, zbog mobbinga.

Vaš protupravni postupak može biti samo razlogom vaše kaznenopravne odgovornosti ali ne i razlog za otkaz, obzirom da to nikako nije utjecalo na promjenu vašeg radnog mjesta, a s obzirom na navod da zadnje 2 godine radite na neodređeno a navedeno kazneno djelo ste počinili prije godinu dana.

ako radnik ima osobito važan razlog, otkazni rok ne može biti dulji od mjesec dana. Pa onda smislite dovoljno dobar "osobito važan razlog".

Glorija, sutra se vrati na posao. Otkaz se mora dati u pisanom obliku. I sve dok nije u tom obliku,otkaz ne važi.

Kad si dobio to? U roku od 15 dana od dana kad ti je uručen otkaz podnesi poslodavcu Zahtjev za zaštitu prava. U njemu opisši da nisi znao za te krađe, da ne postoji dokaz da si znao i da si prikrivao, jer da postoji dokaz, oni bi to i naveli u obrazloženju otkaza, da si bio na putu, blabla (očito su ti oni dali godišnji, pa neka provjere), navedi da je otkaz nezakonit, da je neosnovan jer nisi počinio navodne povrede radnih obveza za koje te terete i da tražiš da otkaz stave izvan snage jer ćeš ih u suprotnom tužiti sudu. Vodi računa o rokovima. Ako ti ne odgovore u roku od 15 dana kad su primili ZZP ili te odbiju, tebi daljnjih 15 dana stoji na raspolaganju za tužbu.

Ako smatrate da je upozorenje koje ste dobili - neosnovano, svakako podnesite poslodavcu zahtjev za zaštitu prava u kojem ćete zatražiti da poslodavac Upozorenje stavi izvan pravne snage, jer ćete ga u suprotnom tužiti. Nekada se zbog toga nije moglo tužiti, no stajalište sudske prakse se polako mijenja po tom pitanju. Ukoliko se odlučite na tužbu, javite mi se da Vam dostavim sudske odluke gdje su sudovi zauzeli stajališta da radnik ima pravni interes na utvrđenje Upozorenja nezakonitim, odnosno pravo na tužbu. Neosvisno što u Vašem Pravilniku o radu stoji da je to upozorenje - konačno, Vi svakako podnesite poslodavcu zahtjev za zaštitu prava. On se podnosi u roku od 15 dana od dana kada Vam je uručeno to upozorenje, a u konkretnom slučaju Vam pravo zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava dopušta Zakon o radu (članak 133). Ne može se reći da radnik nije upoznat s pravnim lijekom (kako to Vi tumačite), jer nepoznavanje prava nikoga ne ispričava. Kako Pravilnik o radu regulira navedeno pitanje drugačije od Zakona o radu, za Vas kao radnika primjenjuje se propis koji je povoljniji. Glede zaštite dostojanstva, to se ne tiče Vašeg slučaja. Naime, propisuje se tom odredbom da radnik koji želi tužiti poslodavca zbog povrede dostojanstva nije vezan tim kratkim rokovima iz članka 133 Zakona o radu. Dakle, obvezno podnesite zahtjev za zaštitu prava poslodavcu, zatražite da stavi Upozorenje izvan snage i zaprijetite tužbom radi utvrđenja Upozorenja nedopuštenim ako to ne učini.

Ovako bi to trebalo izgledati: IME I PREZIME IME I PREZIME ADRESA RADNIKA ADRESA POSLODAVCA Otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja poslodavca Dana 17.03.2009. dajem IZVANREDNI otkaz ugovora o radu sklopljenog 20.02.2008. na radno mjesto RM. Obrazloženje Razlog za otkaz je skrivljeno ponašanje poslodavca, odnosno učestalo i znatno kašnjenje sa isplatama plaća (OVDJE NAVESTI ZA KOJE MJESECE TI NIJE ISPLATIO I GODINU), što predstavlja IZNIMNO TEŠKU povredu obveze sklopljenog ugovora o radu (čl.4) i Zakona o radu (čl.90. st.3. i 4. i čl.91. st.2.). STOGA uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa više nije moguć. U ________________, 17.03.2009. p.s. ti njega ne tražiš nikakvo očitovanje, odnosno potvrdu, jer je otkaz izjava volje jedne ugovorne stranke, konkretno tebe.

Ne može. Vi ste dužni obavljati posao sukladno Vašem ugovoru o radu. Ne može Vam otkazati ugovor o radu iz razloga neobavljanja radnih zadataka koji njime nisu predviđeni. Ukoliko to napravi, sa uspjehom ćete pobiti taj otkaz pred sudom.

Te sve otkaze je vaš poslodavac nazvao "ugovorima"? OMG "Trenutne gospodarske prilike" nisu i ne mogu biti valjan razlog otkaza. Ovo stoga što on u otkazu mora navesti zašto smatra da ste Vi kod poslodavca tehnološki višak (primjerice, smanjio mu se obujam proizvodnje i sl.), a nikako situacija u državi. Hahaha, ovakav otkaz još nisam vidio Svakakvih bisera ima . Također, iz ovoga što ste Vi napisali uopće nije jasno kada Vama prestaje radni odnos. Pogotovo stoga što nedostaje još jedan dio rečenične konstrukcije u zadnjem dijelu rečenice Ako Vam je uručio taj otkaz - Vi ga možete pobijati pred sudom. I uspjet ćete Inače, otkaz je izraz jednostrane volje, bilo radnika, bilo poslodavca, pa ga ona druga strana ne mora potpisati da bi isti proizvodio pravne učinke po drugu stranu. I još jedna stvar - kada Vam je uručio taj otkaz? Sa danom 17.03.2009., a Vi ste na porodiljnom uključujući 18.03.2009.? Ovaj poslodavac radi sve vama u korist Ukoliko želite pobijati otkaz, u roku od 15 dana mu morate podnijeti tzv. Zatjev za zaštitu prava, u kojem ćete zatražiti da otkaz stavi izvan snage jer je nezakonit. Potom njemu ostaje 15 dana za odgovor, a ako Vas odbije vratiti na rad ili Vam ne odgovori na Vaš zahtjev za zaštitu prava, Vama teče rok od daljnjih 15 dana za podnošenje tužbe sudu.

Najbolje da napišeš kako glasi tužbeni zahtjev kojeg je tužitelj postavio pa ću ti reći što možeš a što ne.

U kojoj fazi postupka je tužbeni zahtjev preinačen? Je li se tuženik suglasio s preinakom? Ako nije, je li sud dopustio preinaku?

kako ti ne znaš kada trebaš doći raditi?! pa onako kako ti piše u ugovoru odnosno dolaziš na posao u ono vrijeme kako si dolazio prije bolovanja. Ne vidim u čemu je problem. Kod "sporazumnog otkaza" (zapravo se radi o sporazumu o prestanku radnog odnosa) nemaš pravo na naknadu s osnova nezaposlenosti, već jedino kada ti daješ izvanredni otkaz (koji mora biti detaljno obrazložen) ili kada poslodavac tebi da poslovno uvjetovani otkaz (uzrokovan gospodarskim razlozima).

Samo trenutak. Niste postavili pitanje može li se povući sporazumni otkaz već ztahtjev za sporazumnim otkazom. To nije isto. U drugoj temi sam Vam ja dao odgovor da zahtjev nije ni od kakvog značaja dok ne dođe do obostranog postpisivanja sporazuma o prestanku radnog odnosa. Dakle, ja sam Vam, sukladno Vašem upitu u drugoj temi, govorio o zahtjevu, dok Vi pak samostalno (jednostrano) ne možete utjecati na raskid sporazuma o prestanku radnog odnosa. Jedino, kao što je kolegica napisala - kad biste i Vi i poslodavac sklopili novi sporazum kojim Sporazum o prestanku radnog odnosa stavljate izvan snage.

1. Ne možeš dobiti mjesto na više sudova. Ako si se prijavio za mjesto na više različitih sudova, pretpostavlja se da ti sve odgovara, pa te komisija Ministarstva raspoređuje samo na jedno. 2. Onaj koji je sljedeći po bodovnoj ljestvici se odabire. 3. 290 kn su ti putni troškovi ako si u ZG, plaća ovisi o broju radnih sati u mjesecu, al sa putnim troškom ti je u prosjeku cca 4200. Zadovoljan?

Sam zahtjev ne proizvodi nikakve učinke u smislu prestanka radnog odnosa. Ukoliko ste Vi poslodavcu poslali zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa, to ima samo značenje prijedloga da vaš radni odnos prestane sporazumom, a na poslodavcu je da razmotri Vaš prijedlog, odnosno Vašu ponudu. Dakle, sporazum o prestanku radnog odnosa bi trebale potpisati obje stranke, i Vi kao radnik i poslodavac kao druga strana, pa ukoliko ste se Vi u međuvremenu predomislili, neće doći do sporazumnog prestanka radnog odnosa.

Nije to baš sto posto tako Dijete (odnosno osoba na koju glasi rodni list) može naknadno promijeniti ime, prezime.. ako nije bilo priznato očinstvo u trenutku upisivanja podataka u maticu rođenih, ono se kasnije može priznati... pa se ta činjenica unosi u rodni list.. pa se i na taj način djeci kojoj se prizna očinstvo može promijeniti prezime... to su sve činjenice koje se unose u rubriku "Naknadne primjedbe i upisi" unutar rodnog lista.. Zbog toga se u praksi inzistira na tom "roku važenja" rodnog lista od 6 mj - jer je moguće da se podaci promijene. Kako si, Canisu, prijatelju, što ima?

kako glasi članak? i koji je kolektivni ugovor u pitanju i koji je broj članka i iz koje godine je Kolektivni ugovor?

nikakve izjave nisu relevantne. one mogu biti relevantne u sudskom postupku. sve dok ne postoji sudska odluka, ne može se vršiti obustava na plaći temeljem takve neke izjave.

Kasniji ugovor derogira (stavlja izvan snage) raniji. Ukoliko potpišete novi ugovor o radu na određeno, prestaje vam vrijediti ugovor o radu na neodređeno. Očito se radi o taktici poslodavca da vas ponovno zaposli na određeno vrijeme. Moj vam je savjet da takav ugovor ne potpisujete.

Radi krivo takav poslodavac. Istek ugovora sam po sebi nije razlog za otkaz. Otkaz koji je dan iz tog razloga pravno je ništav jer naš Zakon o radu ne poznaje otkaz zbog isteka ugovora, upravo zato je poslodavac normirao da istekom ugovora o radu radni odnos prestaje. Dakle, otkaz je jedan način (modus) prestanka radnog odnosa, istek ugovora drugi. Stoga bi takav otkaz u kojem je naveden razlog istek ugovora sud utvrdio nezakonitim, ukoliko bi se radnik odlučio isti pobijati pred sudom. Ovo iz razloga jer su stranke (poslodavac i radnik) s p o r a z u m n o ugovorili da radni odnos radniku kod poslodavca prestaje na određeni datum ili uz rezolutivni uvjet (primjerice, do povratka radnika s bolovanja). Otkaz, pak, predstavlja j e d n o s t r a n o očitovanje volje (daje ga ili radnik ili poslodavac). U tome je, dakle, razlika između navedenih kategorija. Glede drugog dijela tvog pitanja - HZMO i HZZO ne ulaze u pravilnost odluke kojom je prekinut radni odnos. To je dispozicija koja pripada radniku. Dakle, u svakom slučaju, otkaz u kojemu je kao razlog otkaza naveden istek ugovora o radu na određeno vrijeme svakako je nezakonit, a po dostavi takve pravno ništave odluke radniku stoje na raspolaganju sredstva pobijanja takove odluke - prvo zahtjev za zaštitu prava, a onda pokretanje parnice podnošenjem tužbe sudu za utvrđenje nezakonitosti odluke o otkazu ugovora o radu. Nadalje, za odjavu na HZZO i HZMO, nije potrebna odluka o otkazu (barem prema praksi koja je meni poznata), dovoljno je samo u Odjavi sa navedenih osiguranja navesti pravnu osnovu prestanka statusa osiguranika. Ukoliko pak postoji praksa u nekim krajevima da se traži formalni dokaz o prestanku radnog odnosa, može poslužiti i takav ugovor o radu na određeno vrijeme koji je istekao, jer on iproizvodi pravne učinke sporazuma o prestanku radnog odnosa. Sue... naiđem ponekad... radim...i upisao sam postdiplomski.. tako da ne stignem više stalno biti na forumu.. kako ti? pripremaš se za pravosudni?

Deteljno sam Vam dgovorio u drugoj temi koju ste pokrenuli.

Ultra i Marijeta Vam nisu posmenule da možete pokrenuti sudski postupak za utvrđenje da se nalazite u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Radnik koji kod poslodavca ostane raditi i nakon isteka ugovora na određeno, smatra se da je sklopio ugovor o radu na neodređeno. No prvo bismo morali znati na kojem se radnom mjestu nalazite da bismo Vam mogli reći može li se ova odredba primijeniti i u Vašem slučaju ili se primjenjuje jedan od zakona koji je lex specialis u odnosu na Zakon o radu, pa ova odredba ne bi došla u obzir.

Pa nije to baš tako, ultra...Nisi se dobro izrazila... U slučaju kad ugovor o radu ISTEKNE, NE RADI SE o otkazu... Načini prestanka radnog odnosa su, između ostalog -otkaz -istek ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme. Dakle, radi se o različitim pravnim osnovama PRESTANKA RADNOG ODNOSA. Konkretan odgovor malenoj87 jest: Ako je ugovor o radu bio zaključen "do povratka radnika" kojeg ste mijenjali, onda je Vaš ugovor istekao, a niste dobili otkaz. Ako ste pak dobili otkaz prije nego što Vam je ugovor o radu ISTEKAO (bilo da je to određeno gornjom formulacijom ili datumom do kada se ugovor o radu sklapa), a razlog je kako ste naveli, povratak drugog radnika, onda je povrijeđeno Vaše pravo, pa biste na Odluku o otkazu trebali uložiti Zahtjev za zaštitu prava, u roku od 15 dana od dana primitka odluke o otkazu u kojem ćete zatražiti od poslodavca da povuče svoju odluku i vrati Vas na rad. On ima 15 dana da odgovori, a nakon što odgovori, ili ako protekom 15 dana ne odgovori, Vi možete podnijeti tužbu sudu radi osporavanja otkaza u daljnjih 15 dana. Nakon proteka tog roka tužba bi bila odbačena kao nedopuštena.