Floki

ne.

tako je

Prvo, neisplaćene plaće možete utuživati u bruto iznosu. Drugo, prekovremeno određani sati morat će se dokazivati putem svjedoka, ako nema papirnatih tragova. Sad mi recite gdje ste obavljali rad odnosno gdje poslodavčevo d.. ima sjedište? Naime, možete tužiti pred bilo kojim od ova dva suda (birate mjesnu nadležnost ako je različita), pa ulikoliko tužite pred manjim sudom, vjerojatnije je da će vam se spor prije završiti nego da tužite primjerice na zagrebačkom sudu, koji je pretrpan.

Rješenje za Općinski građanski sud u ZG je postalo konačno.

naknada sa burze se ostvaruje samo kod određenih vrsta otkaza. kod tebe nije otkaz u pitanju, već kako si i sama rekla - istek ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.

Ako je određen rok od 3 dana, onda to znači da je donesena privremena mjera. Privremena mjera vraćanja radnika na rad donosi se zbog razloga što mu prijeti teška i nenadoknadiva šteta (primjerice ima puno članova obitelji koje mora uzdržavati, a njegov rad im je jedini izvor prihoda, te je priložio odgovarajuće dokaze uz to jer sud u suprotnom ne bi donio privremenu mjeru), dok će se o osnovanosti otkaza odlučiti konačnom odlukom. Dakle, tek predstoji u sudskom postupku utvrditi je li otkaz bio osnovan ili ne. Prema tome, on se vraća na rad po privremenoj mjeri, samo do oknčanja sudskog postupka. Stoga se za sada ne biste trebali zabrinjavati, a to možete i objasniti vašem poslodavcu. Prema tome, ukoliko bi poslodavac Vama dao otkaz, onda bi imao 2 sudska spora na svojim leđima, a to mu se nikako ne isplati.

O kakvom se prekršaju radi? Jeste li i ti i tvoja supruga okrivljeni ili samo ti? Ako ti nastupa apsolutna zastara za mjesec dana, očito si izbjegavao dolaske na raspravu po pozivu suda. Tako da može sud izdati nalog pa će te policija prisilno dovesti na raspravu.

Ovo nažalost jest pitanje s pravosudnog Frendica mi neki dan išla slušati ispit pa mi je prenijela ovo pitanje (ali nije zapisala odgovor).. Imam svoje mišljenje o tome, ali me zanima mišljenje drugih kolega..

trudnoća nema veze s kaznenopravnom odgovornošću osumnjičenice (okrivljenice). Bila si na obavijesnom razgovoru u policiji, dalje će se postupak odvijati svojim tijekom. Ako državno odvjetništvo bude smatralo da si ti počiniteljica, može podnijeti optužni prijedlog protiv tebe. Dakle, tvoja trudnoća ne sprječava pokretanje kaznenog postupka. Također, poslodavac može podnijeti građansku tužbu protiv tebe. Trudnoća ne sprječava vođenje bilo kojeg sudskog postupka. Jedino gdje ti trudnoća "pomaže" jest tvoj radni odnos jer ti poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme trudnoće.

detaljnije opiši o čemu se radi, iz tvog prvog posta ništa nije jasno..

Eto odlučio sam otvoriti ovu temu kako bismo zajednički rješavali pitanja ispitivača koja nas čekaju na pravosudnom ispitu. Pa bi bilo red da i ja krenem sa pitanjem Ako je u upravnom sporu, uz glavni zahtjev za poništenje odluke, postavljen i zahtjev za naknadu materijalne štete, pa tužitelj odluči djelomično povući tužbu u dijelu kojim traži naknadu štete (jer taj dio želi ostvarivati u parnici), je li rješenje o obustavi koje će se onda donijeti u upravnom sporu - smetnja za pokretanje parničnog postupka?

kazneni postupak je jedno, građanska parnica drugo. sud je presudio da nije kriv za prijevaru (da u trenutku kad je pozajmio novac od vas nije imao unaprijed stvorenu namjeru da vas prevari, odnosno da vam novac ne vrati). No to ne znači da ne postoji građanskopravna odgovornost po osnovi ugovora o zajmu. Samo je pitanje jeste li prekludirani u svom pravu, odnosno jeste li izgubili pravo podnijeti građansku tužbu. Drugim riječima, možda je nastupila zastara i za podnošenje građanske tužbe, pa bi ona mogla biti odbačena. Kad ste mu pozajmili novac i jel imate pisanu izjavu o tome ili neke druge dokaze (svjedoke, primjerice)?

nije mu isplativije jer mu kao studentu ne ide radni staž..

Ne znači, a zašto - to sam već obrazložio. Šteta je naime, što si citirao samo djelomično ovu odluku VSRH. Jer je ona u takvom djelomičnom iznošenju izgubila svoj pravni smisao. Stoga ću ja citirati u cijelosti ovu odluku VSRH broj Rev 452/02 od 13. studenog 2002. Okolnost da je odluka o otkazu dostavljena tužiteljici kasnije, a nakon proteka roka iz članka 107.st.2 (čl. 114 ZOR-a) nije od pravnog značenja, jer ovaj sud prihvaća pravno stajalište nižestupanjskih sudova, što uostalom nedvojbeno proizlazi iz teksta samog zakona, da je ugovor o radu otkazan onog dana kad je odluka o otkazu donesena, a ne onog dana kad je uručen osobi kojoj se otkazuje" Dakle - rok iz čl. 107 st. 2 je subjektivni rok od 15 dana u kojem se ugovor može otkazati. Prema tome, VSRH se samo ograničio na pitanje je li poslodavac otkazao ugovor o radu izvanrednim otkazom u roku od 15 dana. I zaključio je da jest. Taj rok ne znači da odluka mora biti dostavljena radniku u tom roku, već da poslodavac u tom roku mora donijeti odluku da bi njegov izvanredni otkaz ispunio formu, odnosno da bi bio zakonit, s gledišta roka - koji je za poslodavca prekluzivan. To ne znači da tog dana i prestaje radni odnos radniku kod poslodavca. Radni odnos je širi pojam, a jedan od načina prestanka je otkazom ugovora o radu. To bi kod redovitog poslovno i osobno uvjetovanog otkaza značili poštivanje otkaznog roka, pa radni odnos ne bi prestajao onda istekom otkaznog roka od trenutka donošenja već od trenutka dostave otkaza(tada je za otkaz saznao radnik i tada nastupaju pravni učinci otkaza). Ista je stvar sa izvanrednim otkazom. Mora se uzeti da radni odnos (dakle, viši pojam) prestaje danom uručenja odluke o izvanrednom otkazu a ne danom donošenja, jer između trenutka donošenja i trenutka dostave mogu proći i mjeseci (recimo, jer je potrebno provesti pravilan i zakonit postupak prije otkazivanja, primjerice zatražiti suglasnost radničkog vijeća, pa ako bi se ono protivilo, poslodavac bi morao zatražiti suglasnost suda za odluku o otkazu). Dakle, doista bi u takvom slučaju moglo proći 5,6, a ako ne i više mjeseci. Upravo zato i ZOR ima pravozaštitni karakter - štiti radnika. Moglo bi se dogoditi da radnik tako radi 5 mjeseci prije nego mu odluka o otkazu bude dostavljena i nema pojma da ga je poslodavac odjavio 5 mjeseci ranije, sa danom donošenja odluke. A obveza je poslodavca da radniku uplaćuje doprinose sve dok radni odnos traje, pa i plaću za vrijeme trajanja radnog odnosa. Stoga je tvoje tumačenje pogrešno. Rokovi se moraju računati i pravne posljedice nastupaju od trenutka dostave odluke o otkazu.

Ne znači, a zašto - to sam već obrazložio. Šteta je naime, što si citirao samo djelomično ovu odluku VSRH. Jer je ona u takvom djelomičnom iznošenju izgubila svoj pravni smisao. Stoga ću ja citirati u cijelosti ovu odluku VSRH broj Rev 452/02 od 13. studenog 2002. Okolnost da je odluka o otkazu dostavljena tužiteljici kasnije, a nakon proteka roka iz članka 107.st.2 (čl. 114 ZOR-a) nije od pravnog značenja, jer ovaj sud prihvaća pravno stajalište nižestupanjskih sudova, što uostalom nedvojbeno proizlazi iz teksta samog zakona, da je ugovor o radu otkazan onog dana kad je odluka o otkazu donesena, a ne onog dana kad je uručen osobi kojoj se otkazuje" Dakle - rok iz čl. 107 st. 2 je subjektivni rok od 15 dana u kojem se ugovor može otkazati. Prema tome, VSRH se samo ograničio na pitanje je li poslodavac otkazao ugovor o radu izvanrednim otkazom u roku od 15 dana. I zaključio je da jest. Taj rok ne znači da odluka mora biti dostavljena radniku u tom roku, već da poslodavac u tom roku mora donijeti odluku da bi njegov izvanredni otkaz ispunio formu, odnosno da bi bio zakonit, s gledišta roka - koji je za poslodavca prekluzivan. To ne znači da tog dana i prestaje radni odnos radniku kod poslodavca. Radni odnos je širi pojam, a jedan od načina prestanka je otkazom ugovora o radu. To bi kod redovitog poslovno i osobno uvjetovanog otkaza značili poštivanje otkaznog roka, pa radni odnos ne bi prestajao onda istekom otkaznog roka od trenutka donošenja već od trenutka dostave otkaza(tada je za otkaz saznao radnik i tada nastupaju pravni učinci otkaza). Ista je stvar sa izvanrednim otkazom. Mora se uzeti da radni odnos (dakle, viši pojam) prestaje danom uručenja odluke o izvanrednom otkazu a ne danom donošenja, jer između trenutka donošenja i trenutka dostave mogu proći i mjeseci (recimo, jer je potrebno provesti pravilan i zakonit postupak prije otkazivanja, primjerice zatražiti suglasnost radničkog vijeća, pa ako bi se ono protivilo, poslodavac bi morao zatražiti suglasnost suda za odluku o otkazu). Dakle, doista bi u takvom slučaju moglo proći 5,6, a ako ne i više mjeseci. Upravo zato i ZOR ima pravozaštitni karakter - štiti radnika. Moglo bi se dogoditi da radnik tako radi 5 mjeseci prije nego mu odluka o otkazu bude dostavljena i nema pojma da ga je poslodavac odjavio 5 mjeseci ranije, sa danom donošenja odluke. A obveza je poslodavca da radniku uplaćuje doprinose sve dok radni odnos traje, pa i plaću za vrijeme trajanja radnog odnosa. Stoga je tvoje tumačenje pogrešno. Rokovi se moraju računati i pravne posljedice nastupaju od trenutka dostave odluke o otkazu.

Nisi u pravu kada kažeš da nema otpremnine kod izvanrednog otkaza. Ako pažljivo analiziraš odredbu članka 118 (125) ZOR-a, vidjet ćeš da ta odredba ne vezuje pravo na otpremninu vrstom otkaza. Čl. 118 (125). Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada,osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Dakle, pravo na otpremninu ima onaj tko nije dobio otkaz zbog skrivljenog ponašanja - to je redoviti otkaz zbog gospodarskih razloga i redoviti osobno uvjetovani otkaz, te izvanredni otkaz, ukoliko se ne otkazuje ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika, već zbog osobito važne činjenice zbog koje radni odnos više nije moguć Dakle, u takvom slučaju bi i kod izvanrednog otkazivanja radnik imao pravo na otpremninu. Odredbe o obliku, sadržaju i dostavi otkaza (kao i odredbe o postupku otkazivanja) su prisilne naravi, pa ukoliko bi odluka o otkazu bila napisana, ali je poslodavac nikada nije dostavio radniku (nije ni pokušao), takav otkaz ne bi bio valjan, kada ZOR propisuje da otkaz mora imati pisani oblik i da se mora dostaviti radniku. Nadalje, radnik ne može spriječiti proizvođenje pravnih učinaka odluke o otkazu (on ih može samo odgoditi na neko izvjesno vrijeme), ali kroz institut presumirane dostave taj se problem rješava (ako radnik odbija primiti, smatrat će se da je primio, nakon što je 2x odbio primitak pismena). U tom slučaju (kada dostava nije ni pokušana) radnik bi imao pravo na naknadu plaće. Odjava sa mirovinskog i zdravstvenog može ići tek kada radnik primi odluku o izvanrednom otkazu (odjavljuješ s tim danom, kod redovitog otkaza istekom otkaznog roka ili s danom uručenja ako je dan redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem). Ako odbija primitak, odjavljuješ s danom kada drugi put odbije primitak. Radnik je u radnom odnosu dok mu odluka ne bude uručena, pa je dotle poslodavac dužan plaćai i doprinose. Imaj na umu da je ZOR zakon koji uglavnom štiti radnike, a ne poslodavca. Naknadu štete bi mogao tražiti poslodavac temeljem te odredbe na koju si se pozvao ali ne za štetu koju je pretrpio u svih godinu dana već za vrijeme trajanja subjektivnog roka.

Ad 1. Glede prvog posta u ovoj temi - ako se radniku otkaz dostavlja na adresu na kojoj prebiva ili boravi, a radnik ne želi primiti pismeno (odluku o otkazu), prema sudskoj praksi dovoljna su 2 pokušaja takve dostave da bi se smatralo da je dostava izvršena (ako ne želi primiti, to će poštar naznačiti na pismenu pečatom: "obaviješten, nije podigao pismeno" ili će naznačiti da ga adresat odbija primiti. Dakle, ne može se dogoditi da se ugovor o radu ne može otkazati jer radnik ne želi primiti pismeno(kako to pogrešno smatra shearer999). Ad 2. Pravni učinci. Shearer999, navodiš da se odluka o otkazu ne mora dostaviti radniku da bi proizvela pravni učinak. Nisi u pravu. Članak 111(118.) u stavku 3. Zakona o radu propisuje: Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Ako prihvatimo tvoje shvaćanje - da otkaz proizvodi učinke i prije dostave radniku, to bi bilo u suprotnosti sa stavkom 2 istog članka prema kojem se otkaz mora u pisanom obliku obrazložiti. Kako očekuješ da radnik zna zašto je dobio otkaz ako mu se isti ne dostavi? Radnik to saznaje tek iz obrazloženja odluke, a to podrazumijeva i izvršenu dostavu (odnosno presumpciju da je dostava izvršena). Upravo zato je zakonodavac i propisao da otkaz mora imati pisani oblik, da mora imati obrazloženje i da se mora dostaviti strani kojoj se otkazuje.) Što se tiče pravnih posljedica - uzmimo za primjer otkazni rok. Kada bi ti počeo računati otkazni rok (ako je u pitanju redoviti otkaz)? Kada bi počeo računati koliko radniku trebaš isplatiti otpremninu - bilo da se radi o izvanrednom, bilo da se radi o redovitom otkazu? Računanje otkaznog roka veže se uz dostavu otkaza. To kaže i članak 111. (118.) u stavku 4. ZOR-a. Nadalje, otkazni rok prestaje teći za vrijeme trudnoće radnice. Uzmimo da je radnica bila zaposlena kod poslodavca 18 mjeseci. Radnica sazna da je trudna, nema tijeka otkaznog roka. Ona će steći mogućnost najmanje 2 godine biti kod poslodavca a samim time i pravo na otpremninu. Dakle, ne može se reći da pravne posljedice otkaza teku od trenutka donošenja, one teku od trenutka uručenja odluke o otkazu radniku.

Možeš nazvati suca i telefonskim putem.

Kod sporazuma o prestanku radnog odnosa (što je kod tebe slučaj) Zakon o radu ne predviđa da je poslodavac dužan isplatiti otpremninu. No naravno, poslodavac i radnik se mogu drugačije dogovoriti. Samo je bitno naglasiti da pazite što potpisujete. Ako otpremnina nije predviđena, radije ne potpisujte.

svatko smije napisati tužbu. samo što će tvoja vjerojatno biti nestručno sastavljena pa će te sud pozvati da je ispraviš. bolje ti je stoga odmah angažirati stručnu osobu koja zna sastaviti tužbu.

ma nemoj! Odluka o izvanrednom otkazu se ne treba dostaviti radniku da bi proizvela učinak? Zašto pišeš takve gluposti? Daj mi reci molim te, kako će radnik znati da je dobio otkaz ako mu se odluka o otkazu ne dostavi? Bilo putem pošte, bilo putem oglasne ploče kod poslodavca. Inače, datum donošenje odluke o izvanrednom otkazu bitan je da bi se ispoštovao onaj rok od 15 dana koji ZOR propisuje za izvanredni otkaz (subjektivni rok, saznanje za činjenicu na kojoj se temelji otkaz). Dakle, odluka o izvanrednom roku se mora donijeti u tom subjektivnom roku. Stoga nemoj ovdje pisati takvu hrpetinu gluposti i dovoditi ljude u zabludu!

ma kakvo čekanje rješenja o ovrsi? napiši sudu podnesak o ovome što si napisala sada na forumu i dostavi uplatnice za sporno razdoblje kao dokaz.

To što si zadobila ozljedu na radu znači da ti ne smije dati otkaz za vrijeme bolovanja, odnosno za vrijeme liječenja navedene ozljede. Može ti uručiti otkaz odmah prvog dana nakon što se vratiš s bolovanja. Ti ne potpisuješ otkaz, otkaz on tebi daje - jer je otkaz jednostrani akt - u ovom slučaju poslodavca. Možeš potpisati samo da ti je uručen otkaz. Nemaš pravo na otpremninu - to pravo imaju oni koji su kod poslodavca proveli najmanje 2 godine. U tom slučaju bi ti najbolje bilo vući bolovanje dokle god možeš. Bolje je primati i minimalnu naknadu po osnovi bolovanja, nego ne primati ništa. Poslodavac ti je dužan dati 1 dan godišnjeg u vrijeme po tvom izboru. Ostalo je njegova dobra volja. Inače ti mora dati potvrdu o neiskorištenom godišnjem odmoru za 2009. godinu u kojoj će naznačiti koliko dana nisi iskoristila. Ne smije zaposliti nikog 6 mjeseci na tvom radnom mjestu, ako se pojavi potreba za obavljanjem tih poslova, prvo je dužan tebe pozvati i ponuditi ti sklapanje ugovora o radu. Ako to međutim napravi, prekršajno je odgovoran, ali to ne utječe na valjanost odluke o otkazu.

ovo pitanje je u rangu sa pitanjem koji će brojevi biti izvučeni na lotu. Svašta ljudi pitaju

Tvoj post nije jasan. Tko je kome otkazao ugovor o radu? Ti poslodavcu ili poslodavac tebi? S kojim obrazloženjem? Nadalje, ukoliko u postupku budeš tražio isplatu, to neće biti nknada štete, već naknada plaće. Nadalje, nisi dužan ti dokazati da ti poslodavac nije isplatio plaću, već na poslodavcu leži teret dokazivanja. On mora dokazati da jest.