Floki

Ja uopće ne izgaram od te želje. Dapače, unaprijed se odričem te mogućnosti. Neka notarica solemnizira pa da bude pravovaljano

Ja jednostavno volim pomoći drugima. Što mogu, takav sam.

p.s. ja ću se i dalje svojski truditi (kao i drugi) jer su ljudi koji ovdje dolaze po savjet u nezavidnoj poziciji i svaka pomoć im je potrebna. Stoga ću odgovarati na sva pitanja koja na koja znam odgovoriti. A ono što ne znam, proguglati ću, pronaći u zakonu pa objaviti odgovor. Također, kod mene na stolu je hrpa zakona i knjiga - ono što ne znam iz glave, pronađem u literaturi. Rado pomažem i imam dosta slobodnog vremena (bar dok ne nađem posao) i ne vidim problem u tome da pomognem ljudima kojima je pomoć prijeko potrebna.

Dapače, meni je drago podijeliti svoje znanje s nekim. Isto tako, naučiti od nekoga nešto.

Zapravo nisam nikad mislio da će to nekome smetati. I da ću se morati opravdavati zbog toga.

Ali dobro, svatko ima pravo na mišljenje.

Sve ovo ću i dalje nastojati.

I ne mislim da zbog toga zaslužujem posebnu temu.

U svakom slučaju, hvala.

Lijep pozdrav od Flokija koji će se i dalje truditi odgovarati na upite korisnika

Bile su izmjene i dopune, sadržane su u NN 53/91

radi se o stjecanju prava vlasništva (a to pravo vlasništva se stječe nasljeđivanjem odnosne nekretnine) na nekretnini koja se nalazi u RH, pa se zato mora ostavinski postupak pokrenuti u Republici Hrvatskoj jer isključivo RH može donijeti odluku glede nekretnina koje se nalaze na njezinom teritoriju.

a ZRSZ je bitan iz više razloga (u svom postu notarica nije naznačila ima li nasljednik kojemu je slovenski sud rasporedio nekretnine u Hrvatskoj-hrvatsko ili slovensko državljanstvo, te se iz tog razloga moraju uzeti u obzir odredbe ovoga zakona. Vjerojatno da se radi o Slovencu (ako je suditi po tome da je slovenski sud o njegovom zahtjevu, odnosno nasljednim pravima donio odluku. I upravo stoga želim naglasiti da, i kada se radi o nasljedniku stranom državljaninu, da se ostavina može raspravljati jedino u RH zbog isključive nasležnosti hrvatskog suda, odnosno jasvnih bilježnika kao povjerenika suda iz razloga što nekretnine leže u Lijepoj Našoj).

Naime, kada se govori o vođenju ostavinskog postupka u slučaju kada je ostavitelj strani državljanin, tada treba imati na umu i odredbe Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (ZRSZ) .

Prema odredbi čl. 72. st. 1. ZRSZ za raspravu nepokretne ostavine stranog državljanina postoji isključiva nadležnost suda Republike Hrvatske ako se nekretnine nalaze u Republici Hrvatskoj. Prema st. 2. za raspravu pokretnine ostavine stranog državljanina nadležan je sud Republike Hrvatske, osim ako u državi ostavitelja sud nije nadležan za raspravu pokretne imovine.

Javni bilježnici trebaju posebno voditi računa da u rješenjima o nasljeđivanju ne raspoređuju nekretnine koje se nalaze na teritoriju druge države, ali isto tako treba voditi računa kod nasljeđivanja stranaca u Republici Hrvatskoj da postoje posebni propisi koji sprečavaju stjecanje prava vlasništva strana na određenim nekretninama.

O ovoj se temi podosta može pisati.

Uglavnom, za raspravljanje nepokretne ostavine (nekretnine) postoji, kao što sam rekao isključiva nadležnost suda RH ako je nekretnina smještena na našem teritoriju.

notarice, čemu takav prijekoran stav? o kakvim popravcima i editiranju ti pričaš? ne sviđa mi se taj pogled s visine.

nisam aludirao na ugovore obveznoga prava (kako ti pogrešno smatraš) jer oni ne mogu biti osnova nasljeđivanja (kao što rekoh, uređuje ih Zakon o obveznim odnosima a ne Zakon o nasljeđivanju) nego na nešto drugo. a to drugo je posvojenje - ukoliko tinko1 još nema navršenih 18 godina života, a tako bi kao posvojče ipak bio pravno izjednačen sa maćehinom djecom pa i u pogledu prava nasljeđivanja poslije njezine smrti.

notarica je napisao:

Nemoj onda zbunjivati korisnike!

Nisam ja kriv jer si ti zbunjena Bio sam vrlo jasan i precizan.

ono se odnosilo na traženje druge pravne osnove u zakonu.

to što je to dogovoreno usmeno nema nikakvu pravnu snagu. no, braća i sestra mogu reći da tebi ustupaju svoje nansljedne dijelove i onda ćeš ti biti vlasnik te imovine. ne bi trebao imati nikakvih problema zbog državlajnstva.

samo jedno pitanje: gdje se održava ostavinska rasprava?

KronicnaStranka je napisao:

 

Ipak bi me zanimalo kakvo je bilo obrazloženje gruntovnice pri odbijanju rješenja stranog suda.

Za sporove o nekretninama, odnosno o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima na nakretninama koje se nalaze na području RH postoji isključiva nadležnost hrvatskog suda. A to ti je određeno ZPP-om (Zakonom o parničnom postupku) i člankom 56. ZRSZ (Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja).

a dobro, valjda postoji neki način da dokažeš da si bi u VU, a ne u svom gradu?

Ako si odsjeo kod prijatelja, neka on napiše izjavu da si se od datuma tog i tog do datuma tog i tog nalazio kod njega, pa to dostavi sudu.

eto, to mi prvo pada na pamet..

Jesi dostavio sudu dokaz da si bio na putu? Ako nisi, svakako to učini. Napišeš podnesask kojeg nasloviš sa: Dostava dokumentacije i napišeš da prilažeš dokaze za svoje navode u žalbi i navedeš kojim dokazima potkrijepljuješ koje navode.

Naime, kopiraj svoju putovnicu sa početnom stranicom gdje su vidljivi osobni podaci i onu stranicu gdje ti je lupljen žig kod prelaska granice.

ili neki drugi dokaz putovanja (avionska karta na tvoje ime) i tome slično.

Samo da pojasnim svoj odgovor.

Inače je pravilo da odricanje od nasljedstva nema pravnog učinka ukoliko je učinjeno prije smrti ostavitelja.

No, ukoliko to odricanje sastavljeno kao pisani ugovor sa ostaviteljem ovjeren od nadležnog suda ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, odnosno solemniziran po javnom bilježniku, onda nema nikakve zapreke da taj ugovor bude valjan, odnosno da odricanje bude valjano izvršeno.

Ove činjenice koje ste naveli u svom prvom postu (suglasnost roditelja i dogovor da vama sestra isplati određeni novac, a da Vi poslije ništa ne potražujete) morat ćete unijeti u taj ugovor.

Notarica će vam bolje reći kako to funkcionira u praksi.

Što se tiče šprance, mogu Vam reći da u knjižari Narodne novine možete naći šprance mnogih ugovora, pa potražite, možda nađete i za ovo.

može.

Upravo se radi o ovom što si ti napisala - o zajedničkom raspolaganju supružnika jednom oporukom. No, moram reći da mi na sudu (kad nam dođu stranke na pravno savjetovanje) svakako savjetujemo da svatko od njih napravi svoju zasebnu oporuku.

Inače, više o tome imaš u Matić Željko : Međunarodno privatno pravo - posebni dio, Zagreb, 1982. A možeš pogledati i Konvenciju o mjerodavnom pravu za oblik oporučnih raspolaganja iz 1961.

Yvonne2 je napisao:

Pozdrav!

Može i meni jedan primjerak?

Može na mail:

 

senkabz@yahoomail.com

 

Puno hvala!

nemam presude i rješenje u mail obliku... ostavi broj faxa pa ti mogu faxirati...

Kolegice, te su tužbe sadržane u Obiteljskom zakonu

i to pod dijelom zakona Postupak pred sudom, Posebni parnični postupci, s podnaslovima:

1. Postupak u bračnim sporovima (članak 280.).

2. Postupak radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva (članak 286.)

Ako se ima na umu da su deklaratorne tužbe - tužbe za utvrđenje , onda nema nikakvih problema s razumijevanjem gradiva

Al dobro, evo, neću više

Glede tvog novog pitanja, tom se presudom mora odlučiti i o:

1. tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i primarnoj roditeljskoj skrbi

2. uzdržavanju djece

Bez odluke o tome, a kada su u pitanju maloljetna djeca - brak se ne može razvesti.

napišeš prigovor, pa to ide na prekršajni sud, pa tek kada odluka postane pravomoćna, onda ti oduzimaju dozvolu (ako tako odredi sudac u svojoj odluci).

napišeš prigovor, pa to ide na prekršajni sud, pa tek kada odluka postane pravomoćna, onda ti oduzimaju dozvolu (ako tako odredi sudac u svojoj odluci).

odgovor na drugo je tužba za utvrđenje postojanja braka, odnosno tužba za utvrđenje nepostojanja braka. zatim tužbe za utvrđivanje majčinstva i očinstva.

kolegice (obje), pa to su o s n o v e GPP-a i Obiteljskog prava

i ne mogu ne pitati: što te je to imalo zbuniti?

kos je napisao:

sad sam zvala. rješenja za osijek su gotova, potpisana i u fazi otpreme, stižu sljedeći tjedan. gud lak pipl!

daj Bože da je tako! i daj Bože da se razveselimo kad dobijemo rješenja!

a da preko članova njihove obitelji pokušate doći do informacije?

e da - ako je to pravo doživ. uživanja, zabilježeno u grunotvnici, onda gruntovnica mora imati neki dokument, ugovor, rješenje, nešto pravno valjano na temelju čega se dopušta upis tog prava u vlasnički list. pa odite u gruntovnicu to potražiti.

Quince je napisao:

Svaki kandidat dobije rješenja koja se odnose samo na sudove i odvjetništva na koja se prijavio. Znači, ako si konkurirao za sudove u Osijeku, dobit ćeš rješenja koja se odnose na te sudove ali nećeš znati tko je dobio posao, npr. u Rijeci.

Hvala, Quince

ovo iščekivanje me već počinje izluđivati

jel nekom možda već stiglo rješenje?

i još me jedna stvar zanima: jel u tom rješenju bude popis kandidata koji su dobili posao za sve sudove i sva državna odvjetništva?

ili svakom kandidatu šalju obavijest samo za one sudove i državna odvjetništva na koje je konkurirao?

Roxy je napisao:

Na rociste smo pozvani ja i brat za raspravljanje zaostavstine iza umrlog oca i majke. Otac je testamentom ostavio sve majci a majka takodjer testamentom sve meni i bratu. Otac ima kci iz prvog braka kojoj po nasem saznanju nije nista ostavio. Ostavinski postupak pokrenula je kci iz prvog braka. Molim da mi odgovorite kakva su nasa a kakva njezina prava. Hvala

Otac i majka su umrli isti dan?

jesu imali zajedničku oporuku (koja, istina, nije uobičajena u našem pravnom sustavu, ali može proći) ili svatko od njih svoju oporuku? i o čijem pravu govorimo? RH ili BIH?

Ako znate gdje su rođeni, probajte se obratiti njihovom matičnom uredu i izvaditi rodne listove.

Prosječne potrebe djeteta predškolske dobi su oko 15oo,oo kn, a školske oko 17oo, oo, (prema stavu Ministarstva pravosuđa) plus - minus.