Floki

Iz ovoga zaključujem da te p r a v n o nije posvojila. Pravo nasljeđivanja pripada posvojčetu, a kako ti to nisi, nikakvo pravo nasljeđivanja poslije njezine smrti ne možeš potraživati po ovoj pravnoj osnovi. No probat ću iskopati postoji li neka druga pravna osnova za nasljeđivanje.

tinko1 je napisao:

Imam i ja malo slican problem.Majku mi je umrla nakon mog poroda.Otac se opet ozenio i u tome braku ima jos dvoje djece.Otac je preminuo.Kakva ja imam prava nasljedivanja nakon smrti moje macehe?

jesi ti bio pozvan na nasljeđivanje nakon smrti oca?

nadalje, je li te maćeha posvojila?

moižete tražiti naknadu štete.

amra je napisao:

Pa meni iskreno, i baš ne odgovara mi studiji, za mene bi bilo najbolje da opet počne funksionirati stari sistem doktorskih studija, mentorski sistem. Baš i nije najpametnije mučiti ljude da polažu ispite. Polaganja ispita ima na dodiplomskom, poslijediplomskom, a na doktoskom se treba usredočiti na pisanjem disertacije, da svu energiju potrošiš na istraživanjem,a ne polaganjem ispita. Taj Bolonjski proces nije baš dobra odluka za naše studije.

Ja mislim da si ti nešto pobrkala. Poslijediplomski studij je doktorski studij. Ne postoji i nikada nije postojao poslijediplomski vs. doktorski studij. Postojao je poslijediplomski magistarski znanstveni studij a onda se pisala disertacija ali i na poslijediplomskom magistarskom je bilo polaganja ispita. Sada je samo poslijediplomksi doktorski studij.

para je napisao:

Ok shvaceno sto se tice ovog dijela. Hvala vam na vasim odgovorima.

Sad me interesira koji je put do podnosenja tuzbe za priznavanje ocinstva i kolko to traje, naime ja cu za koji mjesec imati 26 god, dali mogu podnijeti tuzbu sada a ako se to razvuce dali se racuna vrijeme kada sam tuzbu podnio?

Dali ja mogu dati pravo svom odvijetniku da to on radi za mene posto sam ja u inozemstu?? Dali ja kao podnositelj tuzbe moram nesto platiti ili to placa optuzeni tj u ovom slucaju moj otac, mislim sud i odvijetnika? I ima li nast sto sam zaboravio??

Hvala

1. Bitno je kada je tužba podnešena.

2. Možeš je podnijeti sada. Učini to prije nego napuniš 26 god.

3. Možeš dati punomoć odvjetniku (opunomoći nekog u Hrvatskoj).

4. Plaćaš sudske pristojbe, a vjerojatno ćeš morati i platiti predujam za vještačenje DNA metodom, a kad se utvrdi očinstvo, tuženik će platiti sve troškove - sudske pristojbe, odvjetnika tvog i svog i trošak vještačenja DNA metodom (plaća onaj tko izgubi spor).

Na koji konkretno članak ZN misliš?

Naime, naknadno pronađena imovina nije određena nekim rokom. Dakle, ne može zakonodavac odrediti da se "naknadno pronađena imovina ima pronaći u nekom roku X". Kužiš? Ti si tek saznao da postoji još neka imovina i podnosiš prijedlog sudu po saznanju.

Niste naveli u kakvoj ste vezi Vi i ostavitelj. Pravo na nužni dio ne pripada svim zakonskim nasljednicima. Nadalje, Vi možete podnijeti prijedlog j.b. koji je donio rješenje o nasljeđivanju o raspravljanju naknadno pronađene imovine Dakle, prijedlog javnom bilježniku, s tim da će Vas on uputiti u parnicu radi pobijanja ugovora o darovanju zbog povrede prava na nužni dio (ako ste nasljednik koji ima pravo pozivati se na ovu povredu).

Aludirao sam ovdje na pravila o osobnoj dostavi (izravno okrivljenom ako nema punomoćnika).

Evo iz starog Zakona o prekršajima:

(1) Dostava je pravovaljana kad pravna ili fizička osoba kojoj se pisani akt dostavlja ili osoba koja je za nju ovlaštena primiti dostavu, primi pisani akt i svojim potpisom ovjeri potvrdu o dostavi (dostavnica) uz naznaku dana i sata kada je primila dostavu.

Zato sam mišljenja da dostava nije bila valjana jer je sudsku odluku mogao primiti samo on, a ne i mama (osoba koja bi bila ovlaštena umjesto njega primiti dostavu je punomoćnik, a sumnjam da je mamu opunomoćio da ga zastupa u postupku ).

Nitko ne može raspolagati onime što nije isključivo u njegovom vlasništvu.

Pokrenite postupak za proglašenje nestalih osoba umrlima. Taj postupak može pokrenuti svaka osoba koja za to ima pravni interes. Sud će na oglasnoj ploči onjaviti poziv osobama čije proglašenje umrlim se traži da se jave, kao i svima koji imaju saznanja o njima. Ukoliko ne bude saznanja, sud će nestale osobe proglasiti umrlima, a vi ćete na osnovi te sudske odluke moći ostvariti prvotno pravo koje ste željeli.

Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti

(“Narodne novine”, br. 10/74)

Članak 1.

Sud će proglasiti umrlom:

1. osobu o čijem životu u posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od čijeg je rođenja proteklo 60 godina;

2. osobu o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti posljednjih pet godina, postoji vjerojatnost da više nije živa; .

3. osobu koja je nestala u brodolomu, zrakoplovnoj ili drugoj prometnoj nesreći, požaru, poplavi, lavini, potresu ili u kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti šest mjeseci od dana prestanka opasnosti;

4. osobu koja je nestala u toku rata u vezi sa ratnim događajima, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstava.

Rokovi iz točke 1. i 2. st. 1. računaju se od dana kad je po posljednjim vijestima nestala osoba nesumnjivo bilo živa, a ako se taj rok ne može točno utvrditi, rok počinje teći početkom mjeseca, odnosno godine u kojoj je nestala osoba po posljednim vijestima bila živa.

Članak 2.

Proglašenje nestale osobe umrlom može predložiti svaka osoba koja za to ima pravni interes i javni tužilac.

Kada se radi o imovinskopravnom interesu društveno političke zajednice, proglašenje nestale osobe umrlom može predložiti nadležni javni pravobranilac.

Prijedlog za proglašenje nestale osobe umrlom može se podnijeti i postupak po tom prijedlogu može otpočeti i prije isteka rokova određenih u st. l. čl. 1. i to u slučajevima iz toč. 1. i 2. šest mjeseci prije njihovog isteka, a u slučajevima iz toč. 3. i 4. odmah nakon prestanka opasnosti odnosno nakon prestanka neprijateljstva. Rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom ne može se ni u tom slučaju donijeti prije nego što budu ispunjeni uvjeti propisani u st. 1. čl. 1. ovog zakona.

U prijedlogu za proglašenje nestale osobe umrlom treba navesti činjenice na kojima predlagač zasniva svoj zahtjev, dokaze o postojanju tih činjenica i druge podatke potrebne za donošenje odluke. Ako predlagač nije javni tužilac, potrebno je u prijedlogu navesti u čemu se sastoji pravni interes predlagača da se nestala osoba proglasi umrlom.

Članak 3.

Za proglašenje nestale osobe umrlom nadležan je, u vanparničnom postupku, općinski sud na čijem je području nestala osoba imala posljednje prebivalište, a ako nije imala prebivalište, onda sud na čijem je imala posljednje boravište.

Članak 4.

Po prijemu prijedloga sud će provjeriti je li nestaloj osobi postavljen staratelj. Ako nije, zatražit će od nadležnog organa starateljstva da se nestaloj osobi postavi staratelj.

Sud će zatim saslušati predlagača staratelja nestale osobe i svjedoke, te prema potrebi provesti druge dokaze.

Članak 5.

Kad sud utvrdi da su ispunjeni zakonski uvjeti za pokretanje postupka za proglašenje nestale osobe umrlom, izdat će oglas u kojem će navesti bitne okolnosti slučaja i pozvat će nestalu osobu da se javi, te svaku drugu osobu kojoj su poznate bilo kakve vijesti o životu nestale osobe da to javi sudu u roku tri mjeseca, jer će se inače nestala osoba proglasiti umrlom.

U slučaju kad je postupak pokrenut prije isteka rokova propisanih u čl. 1. toč. 1. do 4. ovog zakona rok iz st. l. ovog člana odredit će se do njihova isteka, ako bi on inače istekao prije toga.

Oglas će se objaviti u "Narodnim novinama", te istaći na oglasnoj ploči suda koji vodi postupak i objaviti na uobičajeni način u mjestu u kojem je nestala osoba imala posljednje prebivalište, odnosno boravište. Sud može odrediti da se oglas objavi i na drugi način.

O pokretanju postupka o proglašenju nestale osobe umrlom sud će obavijestiti javnog tužioca, ako postupak nije pokrenut na njegov prijedlog.

Članak 6.

Po isteku roka označenog u oglasu sud će saslušati predlagače i staratelja i pošto provede odnosno dopuni dokaze odlučit će o prijedlogu.

U rješenju kojim se nestala osoba proglasi umrlom naznačit će se prezime i ime, prebivalište odnosno posljednje boravište nestale osobe, prezime i ime njenih roditelja, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, te utvrditi dan, mjesec i godinu, a po mogućnosti i sat, koji se smatra kao vrijeme smrti nestale osobe.

Sud će rješenje uvijek dostaviti javnom tužiocu, a pravomoćno rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom i nadležnom matičaru radi upisa u matičnu knjigu umrlih.

Članak 7.

Kao dan smrti smatra se dan kad je, prema provedenom postupku, vjerojatno da je nestala osoba umrla, odnosno dan koji vjerojatno nije preživjela.

Ako se taj dan ne može utvrditi, smatra se da je smrt nastupila prvog dana po isteku rokova iz čl. 1 ovog zakona.

Članak 8.

Ako je osoba koja je proglašena umrlom živa ili je umrla drugog, a ne onog dana koji je rješenjem utvrđen, kao dan njezine smrti, svaka osoba koja za to ima pravni interes javni tužilac može predložiti sudu da se rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom ukine ili preinači.

O pokretanju postupka za ukidanje odnosno preinačenje rješenja o. proglašenju nestale osobe umrlom o tom će se obavijestiti sud koji je nadležan za raspravu ostavine osobe proglašene umrlom.

Ako je ta ostavinska rasprava u toku, sud će je odmah prekinuti. Ako je postupak pravomoćno dovršen i izvršen upisom u zemljišne knjige, sud će narediti da se u zemljišne knjige stavi zabilježba o pokretanju postupka za ukidanje odnosno preinačenje rješenja kojim je nestala osoba proglašena umrlom.

Ako sud u postupku utvrdi da je nestala osoba u životu ili da je umrla drugog dana, a ne onog koji se po rješenju smatra kao dan njezine smrti, ukinut će odnosno preinačiti svoje ranije rješenje.

Ako sud utvrdi da nema mjesta ukidanju ili preinačenju ranijeg rješenja odbit će prijedlog.

Pravomoćno rješenje o odbijanju prijedloga dostavit će se sudu nadležnom za ostavinsku raspravu, radi daljnjeg postupka odnosno brisanja zabilježbe u zemljišnim knjigama.

Članak 9.

Ako osoba proglašena umrlom podnese zahtjev sudu da se ukine rješenje kojim je proglašena umrlom, sud će, pošto utvrdi njezin identitet, bez daljnjeg postupka ukinuti to rješenje.

Članak 10.

Pravomoćno rješenje o ukidanju ili preinačenju rješenja o proglašenju nestale osobe umrlom dostavit će se matičaru, sudu nadležnom za vođenje ostavinske rasprave, i javnom tužiocu, a rješenje o ukidanju rješenja i nadležnom organu starateljstva.

Članak 11.

Ako se smrt neke osobe ne može dokazati ispravama predviđenim propisima u matičnim knjigama svaka osoba koja za to ima pravni interes i javni tužilac, a javni pravobranilac pod uvjetima iz čl. 2. st. 2. može predložiti sudu da se izvede dokaz o smrti i donese rješenje kojim se utvrđuje smrt te osobe.

Članak 12.

U postupku dokazivanja smrti shodno će se primjenjivati odredbe čl. 2. do 7. ovog zakona. Prijedlog sudu može se podnijeti odmah nakon smrti osobe čija se smrt dokazuje s tim, da oglasni rok traje 30 dana.

U rješenju kojim se utvrđuje smrt neke osobe sud će navesti dan za koji je dokazano da je dan njezine smrti. Ako se taj dan ne može nesumljivo dokazati kao dan smrti, smatra se onaj dan za koji je utvrđeno da ga osoba čija je smrt dokazana nije preživjela.

Članak 13.

Ako je osoba čija je smrt utvrđena sudskim rješenjem živa ili je umrla drugog dana, a ne onog koji se prema sudskom rješenju smatra kao dan njezine smrti, shodno će se primjenjivati čl. 8. do 10. ovog zakona.

Članak 14.

Dozvoljeno je dokazivanje smrti stranog državljanina i osobe bez državljanstva, ako predlagač učini vjerojatnim da je takva osoba umrla na teritoriju Republike Hrvatske.

Osobe iz prednjeg stavka ne mogu se proglasiti umrlima.

O pokretanju postupka za dokazivanje smrti osoba iz st. 1. ovoga članka oglas će se objaviti i u "Narodnim novinama".

Članak 15.

Protiv rješenja kojim se nestala osoba proglašava umrlom, ili se utvrđuje smrt neke osobe, odnosno protiv rješenja kojima se ovakva rješenja ukidaju ili preinačuju te protiv rješenja o odbijanju ili odbaciva nju prijedloga za pokretanje postupka može izjaviti žalbu predlagač, zakonski zastupnik osobe u pogledu koje se vodi postupak, i javni tužilac.

Članak 16.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o proglašenju nestalih osoba za umrle i o dokazivanju smrti ("Sl. list", br. 24/52 i 26/52).

Postupak za proglašenje nestale osobe umrlom i postupak za dokazivanje smrti neke osobe koji je pokrenut prije stupanja na snagu ovog zakona nastavit će se po dosadašnjim propisima.

Članak 17.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Ako moderatori kažu da se smije zbunjivati korisnike, onda ok. Tko sam ja da molim da se ne zbunjuje korisnike koji se ovdje javljaju jer im gori pod petama za pravni savjet i točan odgovor? Ta, ja samo trošim svoje slobodno vrijeme kako bih pomogao nepoznatim ljudima. Pif, k'o da je to važno. Svima pozdrav.

Quince je napisao:

Jel krenula pošta?

tko bi to znao, a evo i ponedjeljak je prošao a ništa.

Sve ok, ja sam samo napomenuo da neće moći potraživati ono što će tada kada se ona odluči tužiti, biti neutuživo. Ona je vjerojatno mislila da će za 4, 5, 6 godina (kad se sjeti tužiti) moći potraživati sve naknade, od prve neisplaćene pa do zadnje. A to tako ne ide, jer postoji rok prekluzije prava.

marija_1495 je napisao:

I ja imam dojam, iako je apsurdno, ide besplatno s majke na dijete, ali ne i obrnuto.

marija, ne ljuti se, ali ja te preklinjem , nemoj iznositi svoje dojmove (to činiš u svim temama), tim više što nisi pravnica pa ne poznaješ zakonske propise (da ne bude zabune, ima ovdje i ne-pravnika koji daju vrlo kvalitetne odgovore, ali iznošenje stavova koji nemaju veze s upitom ili predstavljaju samo dojmove i mišljenja korisnika bez ikakvog pravnog uporišta,doista nije poželjno). Time samo štetiš korisnicima koji postave upit, jer ih bespotrebno zbunjuješ i dovodiš u zabludu. Ako ne znaš, radije nemoj tipkati. Molim te.

buda1965 je napisao:

štovani floki

napiši po kojem članu i kojeg zakona se ne plača porez ako dijete daruje roditelju nekretninu.ja znam samo da ako roditelji daruju dijeci ne plača se porez.

Članak 13. točka 1. Zakona o porezu na promet nekretnina

3. Porezna oslobođenja pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade

Članak 13.

Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju:

1. bračni drug, potomci i preci te posvojenici umrlog ili darovatelja,

Dijete (kao obdarenik) je potomak majke ili oca (kao darovatelja).

Majka ili otac (kao obdarenici) su preci djeteta (kao darovatelja).

čini se da su sindikalci na godišnjem

ivab je napisao:

Znači, možemo predat zahtjev za upis dvojnog vlasništva??

samo na temelju valjane pravne osnove. ugovor o darovanju (ili kupoprodajni ugovor na polovicu tog zemljišta) morate priložiti. ne možete vi doći u gruntovnicu i reći "znate, ja bih se upisala kao suvlasnica u jednakom omjeru, dajte mi gospa to učinite"

Ne, nego ti smatraš da je bolje tužiti nakon što prestane radni odnos, pa sad koliko utuži - po tebi to nije bitno. Ja sam mišljenja da sve neplaćeno treba utuživati - čemu čekati da prestane radni odnos, neka tuži dok joj radni odnos traje, odnosno sve dok se potraživanja mogu utužiti unutar roka od 3 godine, da ne bi neka kasnije postala neutuživa.

Ne kužim se baš najbolje u prekršajni postupak, no u parnici bi ovdje mogao proći prijedlog za povrat u prijašnje stanje.

Na darovanje nekretnina od oca sinu i od sina ocu ne plaća se porez na promet nekretninama. Također, na nasljedstvo predmetnog stana ne plaćaš porez.

Drugi dio pitanja nisi jasno postavio. Digao bi kredit i kupio neki treći stan na sinovo ime? Jesam dobro shvatio?

marija_1495 je napisao:

Floki, zamisli da radi još 5 godina i svih tih 5 godina joj i dalje ne isplaćuje naknadu za marendu. Dakle, prekine radni odnos 1.7.2015 i utuži za sve marende od 1.7.2012 do 1.7.2015. Dakle, za 3 godine unazad.

da, može tužiti samo za neplaćena davanja 3 godine unazad. a što sa one 2 godine prije toga? to pada u vodu, to se ne može sudski potraživati. o tom ti govorim. kužiš sada?

razvod nitko ne može spriječiti. pravna pretpostavka je godinu dana odvojenog života.

ako može i na trazimposao25@gmail.com

Ispravio sam te u ovom dijelu:

marija_1495 je napisao:

po završetku radnog odnosa trebalo bi ga tresnut tužbom za zadnje 3 godine neplaćanja marende.

Nalyjada može završiti radni odnos za mjesec dana, pa bi se taj rok od 3 godine od dana kada je stekla pravo utuživati mogao podudarati s tvojim zaključkom.

No, prestane li njoj radni odnos za 3, 4, 5 godina, gubi pravo na sudsku zaštitu jer se ona može tražiti 3 godine od povrede prava, odnosno saznanja za povredu a tada se taj rok ne poklapa sa tvojim zaključkom gore citiranim.

Marija, ajd please, nemoj više filozofirati

Varam li se ako mislim da niste samo tako postavile pitanje, već da je vaš uradak izašao na vidjelo? E sad, čini mi se da tu još nije cijela istina rečena. 3 zapisnika si potpisala, a onda te, zamisli uhvatila nesvjestica, pa nisi mogla još 2. Još je gore što ste službenice suda. Sorry što ne vjerujem da je sve to samo puka slučajnost. Slažem se s Mikeom, počinile ste kazneno djelo. No u cijeloj toj priči, ako se dosad ništa nije dogodilo,vjerojatno i neće. No, kako rekoh, ne mislim da je upit postavljen iz čiste znatiželje.