Jump to content

Floki

Korisnik
  • Broj objava

    2100
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je Floki objavio

  1. otacsin je napisao:

    Moja majka ima stan u vlasništvu, a ja sam joj jedini sin, te nema drugih nasljednika (otac je preminuo ranije). Majka je starija osoba i nema napisanu oporuku. Da li stan nakon njezine smrti ostavinskom raspravom pripada meni nekim automatizmom, te kakva prava na taj stan ima moja supruga ili djeca? Ili je možda neophodno napisati izričitu oporuku ovjerenu kod javnog bilježnika? Hvala!

     

    Ne treba oporuka, ti si zakonski nasljednik, odnosno nasljednik prvog nasljednog reda poslije smrti svoje majke. U slučaju da se jednog dana budeš razvodio, ta imovina ne bi ulazila u bračnu stečevinu jer je stečena nasljeđivanjem. Prema tome, ne moraš brinuti.

  2. Potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za 3 godine. Prema tome, u roku od 3 godine morate podnijeti tužbu, od dana dospjelosti, tj od dana kada su vam sati trebali biti isplaćeni, za svaki pojedini mjesec. Imate još vremena podnijeti tužbu, ali pazite na rok.

     

    U sudskom postupku možete predložiti da se kao dokaz pribave platne liste od poslodavca za određeno razdoblje odnosno da ih poslodavac dostavi sudu.

     

    Ja bih vam prvo savjetovao da se pokušate mirno dogovoriti s poslodavcem oko isplate prekovremenih sati (vodite računa da je on dužan za prekovremene sate uplatiti i doprinose), a u slučaju neuspjeha, pokrenete sudski spor.

  3. marija_1495 je napisao:

    I ako sam dobro shvatila što Floki reče, po završetku radnog odnosa trebalo bi ga tresnut tužbom za zadnje 3 godine neplaćanja marende.

     

    Ne, u roku 3 godine se može tražiti sudsko ostvarenje prava. Dakle, tužba se može podnijeti u roku od 3 godine od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno novčano pravo radnika, odnosno od dana saznanja za povredu toga prava.

  4. Wiking25 je napisao:

    Koliko čujem, Grad Omiš vrlo rado angažira odvjetnike, tuži ljude koji su parkirali, a nisu platili parking i u pravilu dobije parnicu.Jedan moj prijatelj je tako još morao platiti i troškove.

    Pozivaju se na svoje odluke o parkiranju. Zanimljivo je da je Ustavni sud zaključio da se odlukom ne uređuje parkiranje na česticama koje su u privatnom vlasništvu.

    pogledajte na www.usud.hr priopcenje sa 9.sjednice odrzane 9.7.2008.

     

    Ne znam što ovdje nije jasno. :-? Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom čl. 2. "Odluke o parkirnim zonama...". Predlagatelj je očito isticao u svom prijedlogu da osporavana odredba te Odluke uređuje i parkiranje na česticama koje su u privatnom vlasništvu. Ustavni sud je zaključio da nije tako nego se tom Odlukom uređuje parkiranje i dr. na česticama koje su u javnom vlasništvu.

     

    Ne znam što hoćeš reći, da je parkiranje naplaćivano na privatnim površinama? U tom slučaju ako dođe do postupka, dokažeš da je čestica na kojoj je bio parkiran automobil u privatnom vlasništvu i gotovo.

  5. Budući si u radnom odnosu neprekidno 2 godine, otkazni rok prema članku 120 st. 1. ZOR-a iznosi mjesec dana i 2 tjedna.

     

    No, ako radnik ima osobito važan razlog zbog kojeg redovito otkazuje, otkazni rok ne može biti dulji od mjesec dana.(čl.120.st.7. ZOR-a).

     

    Budući da si ti s poslodavcem ugovorio kraći otkazni rok, uvijek se primjenjuje za radnika povoljnije pravo.

     

    Drugim riječima, budući da ti otkazuješ ugovor o radu, vezan si otkaznim rokom iz ugovora o radu. Dakle, 15 dana.

  6. Ako vi još uvijek plaćate taj stan, odnosno digli ste kredit za njegovu otplatu, Vi i Vaš suprug biste se mogli uknjižiti kao vlasnici stana tek na temelju tabularne isprave. Dakle, kad otplatite cijeli iznos, dobijete od prodavatelja potvrdu da ste isplatili cijeli stan i na temelju te potvrde kao tabularne isprave se vrši upis vlasništva u zemljišne knjige. Nije mi stoga jasno kako vam je dopušteno od strane prodavatelja upisati se kao vlasnici (tj. suprug) stana kojeg niste ni otplatili. Ovakva je inače praksa, no ako ste vi u ugovoru o kupoprodaji ugovorili takvu mogućnost, onda je moje sljedeće pitanje vezano uz mogućnost opozivanja darovanja:

     

    kada je izvršeno darovanje nekretnine? Radi se naime, o području, koje nije prije 2005. (NN 35/05) bilo regulirano Zakonom o obveznim odnosima nego su se primjenjivala odgovarajuća Pravna pravila OGZ-a. Stoga je bitno (u pogledu razloga zbog kojih se darovni ugovor može opozvati) kada je taj ugovor o darovanju zaključen između Vašeg supruga i majke. Ako ne znate napamet, možete provjeriti online vlasnički list na stranici Ministarstva pravosuđa, ukoliko znate broj katastarske čestice nekretnine ili broj ZK uloška. U njemu bi trebalo biti (a prema Vašem postu, i jest)zabilježeno da je nekretnina stečena darovanjem. Nadalje, Vi navodite da ste online pregledali katastar. Ja Vas upućujem da pogledate vlasnički list (izvadak iz zemljišne knjige), za pitanje vlasništva on je mjerodavniji.

     

    Što se tiče poreza na promet nekretninama:

    Kada sin daruje majci nekretninu, ne plaća se porez na promet tom nekretninom.

     

    Što se tiče bračne stečevine:

    morat ćete u postupku pred sudom dokazivati da je taj stan bračna stečevina odnosno da vlasničko stanje kako je to upisano u 100% udjelu u vlasničkom listu u korist vašeg muža, ne odgovara stvarnom stanju.

     

    Uglavnom, budući ta nekretnina predstavlja bračnu stečevinu, možete tražiti pobijanje darovanja u odnosu na 1/2 nekretnine što predstavlja vaš dio. Dakle, trebate tužiti na poništenje darovanja u odnosu na 1/2 dijela i u toj parnici paralelno tražiti da se utvrdi da je ta 1/2 dijela vaš dio bračne stečevine koje ste vi isključivi vlasnik.

  7. da, to je "normalno." sutkinja je vjerojatno objavila presudu za dan kad je zakazana objava a trebala bi je napisati i otpremiti u roku 30 dana od donošenja. Pišem "trebala" iako u zakonu stoji da se presuda "mora" napisati i otpremiti u roku od 30 dana od donošenja, iz razloga što ne postoje nikakve posljedice po sutkinju ako to ne napravi u tom roku, koji je samo instruktivnog karaktera. Vjerojatno ćeš dobiti presudu, tj. tvoji punomoćnici nakon godišnjeg odmora.

  8. Jozef_K. je napisao:

     

    prijatelju vidim da si ovdje zapeo "I vrlo ćeš teško dokazati da je netko na neopravdanom bolovanju" i po tome sam zaključio da ti ova tematika baš i ne ide.

     

    naime, tvrdim (a ti si tvrdio upravo suprotno - vidi kao pod gore) da se može izvanredno otkazati čak i ako je bolovanje opravdano (opet kažem- vidi svoj citat)

     

    prijatelju, ja sam ovdje konkretno ciljao na odredbu članka 80. Zakona o radu (da iole bolje poznaješ radnopravne odnose, znao bi to)(a u prethodnom postu sam objasnio otkazivanje koje isključuje primjenu odredbe članka 80. ZOR-a). Prema tome, ne da ta tematika ne ide meni (radnopravnim sporovima se vrlo uspješno bavim u praksi) već očito ne ide tebi.

     

    Prema tome, postoji zabrana otkazivanja radniku koji se nalazi na bolovanju a koji se liječi od ozljede na radu ili je obolio od profesionalne bolesti pa je zbog toga privremeno nesposoban za rad pa se nelazi na bolovanju.

     

    Dakle, postoji ZAKONSKA ZABRANA otkazivanja radnicima koji se nalaze na bolovanju iz gore navedenih razloga, a otkaz koji bi im bio dan suprotno kogentnoj odredbi članka 80. ZOR-a bio bi NEZAKONIT.

     

    A, sad :bjezi: po Zakon o radu i :cita:

     

     

    ___________________________________________________________

     

    p.s. ovdje ću povući paralelu sa ZABRANOM OTKAZA:

    - trudnici,

    - radniku/radnici koji koristi rodiljni dopust

    -radniku koji koristi pravo na rad u skraćenom vremenu roditelja / posvojitelja

    - radniku koji koristi dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju

     

    Dakle, osobi koja se koristi s nekim od spomenutih prava iz radnog odnosa poslodavac NE MOŽE otkazati, inače bi takav otkaz bio ništav, nezakonit, nedopušten,kako god hoćeš.

     

    Inače, to ti je članak 77. ZOR-a, pa :cita:

     

    I molim te, poštedi me Prokrustovog dokazivanja da se ovim radnicima može dati otkaz dok se koriste nekim od spomenutih prava. :vrti:

  9. jozef_k, vidim da si se oglušio na moju argumentaciju i tebi pojašnjenje, pa ponavljam post.

     

     

    Floki je napisao:

    Jozef_K. je napisao:

     

    aj evo ti primjer kad ti već ne ide u teoriji.

     

    npr, ja udarim direktora jer smo se posvađali i sutra odem na bolovanje jer sam popušio gripu.

    jel mi presutra direktor može dati izvanredni otkaz ili ne može

     

    brkaš pojmove.

     

    ti kad direktoru opališ šamarčinu, počinio si osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, i sukladno članku 114. ZOR - a ćeš dobiti izvanredni otkaz ugovora o radu. Dakle, otkaz ćeš dobiti s obzirom na osobito tešku povrede obveze iz radnog odnosa, jer nastavak vaše suradnje uz ovažavanje svih okolnosti nije više moguć. Za davanje izvanrednog otkaza se traži postojanje opravdanog razloga, a lupanje šamarčine poslodavcu to svakako jest.

     

    Međutim, radnik koji se nalazi na bolovanju, a prethodno nije počinio nikakvu povredu obveze iz radnog odnosa, ne može dobiti otkaz zbog same činjenice da je na bolovanju a

    bez OPRAVDANOG RAZLOGA. Tvoj djed koji se oporavlja od posljedica ozljede na radu ne može dobiti pravno valjan otkaz.

     

    Kužiš?

  10. bakreni je napisao:

    Ma zajednicka kuhunja poslodavca i ex suca- sa :-o da odvjetnika, da me izlude jer smo se razisli u svadji. A sto se tice zaposlenja - vec sam promjenio 6 firmi, dok sam u "staroj", proveo samo 24 godine. Eto ti sudbine.

     

    Moj je tata nakon 38 godina izbačen na ulicu izvanrednim otkazom bez ikakvog opravdanog razloga. Što kažeš na to? Zastupao sam ga u sporu i dobili smo, a spor se okončao za 4 mjeseca od podnošenja tužbe, za 5,5 mjeseci od otkaza. Pitanje je sad koliko si ti tužbenih zahtjeva postavio u tužbi. Mi smo išli samo sa utvrđenjem nezakonitosti otkaza (da se spor što prije okonča), a sada vodimo drugu parnicu za materijalna potraživanja. No, u svakom slučaju, da si imao i 166 zahtjeva, 9 godina bez prvostupanjske presude je predugo.

  11. Jozef_K. je napisao:

     

    aj evo ti primjer kad ti već ne ide u teoriji.

     

    npr, ja udarim direktora jer smo se posvađali i sutra odem na bolovanje jer sam popušio gripu.

    jel mi presutra direktor može dati izvanredni otkaz ili ne može

     

    brkaš pojmove.

     

    ti kad direktoru opališ šamarčinu, počinio si osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, i sukladno članku 114. ZOR - a ćeš dobiti izvanredni otkaz ugovora o radu. Dakle, otkaz ćeš dobiti s obzirom na osobito tešku povrede obveze iz radnog odnosa, jer nastavak vaše suradnje uz ovažavanje svih okolnosti nije više moguć. Za davanje izvanrednog otkaza se traži postojanje opravdanog razloga, a lupanje šamarčine poslodavcu to svakako jest.

     

    Međutim, radnik koji se nalazi na bolovanju, a prethodno nije počinio nikakvu povredu obveze iz radnog odnosa, ne može dobiti otkaz zbog same činjenice da je na bolovanju a

    bez OPRAVDANOG RAZLOGA. Tvoj djed koji je na bolovanju jer se oporavlja od posljedica prometne nesreće ne može dobiti pravno valjan otkaz.

     

    Kužiš?

  12. bakreni je napisao:

    Ma moram sam poduzeti korake, do sada sam imao odvjetnicu, k :misli: oja je dosta korektno to vodila, ali nije imala inicijativu, a izgleda da je to jedini nacin da se nesto desi.

     

    a u čem je problem? u moćnom poslodavcu i njegovom punomoćniku, bivšem sucu? btw, jesi se zaposlio nakon tog otkaza?

  13. Gle Jozef, nisi ti mene "lupio po guzi", već se u ovoj temi o bolovanju govori kao opravdanom razlogu. I vrlo ćeš teško dokazati da je netko na neopravdanom bolovanju. Zato ti kažem da se na iznimkama ne mogu valjano graditi opći zaključci. Nikad se ne polazi od izuzetka već od pravila. Pravilo je da se kuća gradi od temelja, a ako ćeš ti početi od krova, to je već izuzetak, zar ne? :-D

  14. bakreni je napisao:

    Sudi se prema ZOR-u jer je tada bio nasnazi, a sada se je predmet vracen na prvostupanjsko ponovno sudjenje. Daleko smo napredovali nakon 9 godina. Zar ne ??

     

    Za nepovjerovat. Pa kupusa mu, nema se tu što utvrđivati. Jednostavno, FORMA nije zadovoljena (ako se i tada, u vrijeme pokretanja parnice zahtijevalo na formi - pisani oblik otkaza i obrazloženje), nema se sud što upuštati u materijalnopravnu osnovanost kad zakonska forma otkazivanja nije valjano provedena.

     

    Reci, u kojem je roku naloženo prvostupanjskom sudu da okonča predmet?

  15. Jozef_K. je napisao:

    Nije točna tvrdnja (Flokijeva ako sam dobro zapamtio) da se radniku koji je na bolovanju (neodređeno vrijeme radnog odnosa) ne može otkazati.

     

    svako pravilo ima iznimke ali se na iznimkama ne mogu graditi opći zaključci.

     

    moglo bi se, kad bi se utvrdila zlouporaba bolovanja (primjerice, radnik na bolovanju a onda kod susjeda radi u "fušu"). No, kako rekoh, uvijek se polazi od općeg principa a ne od izuzetka.

  16. marija_1495 je napisao:

    Slučajno baš u Rijeci, moj se prijatelj sudi zbog nepravovaljana otkaza, a poslodavac mu je zapravo Grad, posredno. I kako sud radi - katastrofa, blago rečeno, nisam mogla vjerovati tim nebulozama kad sam pročitala obrazloženje odbijanja njegove žalbe - posve protuzakonito obrazloženje, nepismeno...

     

    e zato sad nek ide na Vrhovni. U radnim postupcima u kojima radnik osporava dopuštenost otkaza, revizija je uvijek dopuštena.

  17. bakreni je napisao:

     

    O ovim "razmisljanjima", sud u Rijeci vec 9 godina nije u stanju donijeti presudu iako mi je RO raskinut, a da mi nikad nije urucena odluka o raskidu s obrazlozenjem. Sto reci o tome ??? :misli:

     

    Nisu to samo moja razmišljanja već stavovi sudske prakse, konkretno i Vrhovnog suda RH, a ZOR izričito navodi da ozkaz mora biti u pisanom obliku. Kako se tvoj spor vodi već dugo, možda se tvoj predmet kvalificira prema Zakonu o udruženom radu, koji je bio na snazi prije sadašnjeg ZOR-a, i koji je imao drugačija pravila (da budem iskren, ne znam je li on dopuštao usmnei otkaz, ali današnji ZOR inzistira na formi (pisani otkaz s obrazloženjem) - članak 118. ZOR-a.

    Ako se spor vodi već 9 godina, podnesi zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

     

    KOliko sudskih instanci je prošao tvoj predmet?

  18. marija_1495 je napisao:

    Bravo Floki, thanx! I ja se s time slažem, ovo što Rubens priča nikako ne bi bilo u skladu sa ZOR-om. Samo nisam znala da bi odjava bez pravovaljana otkaza bila i kazneno djelo. Ako bi se to suludi guzda usudio napraviti, kome čovjek da se javi, kad ustanovi činjenicu počinjenja takvog djela?

     

    Mislila sam baš to, možda se nisam dobro izrazila: ako ga se može odjaviti bez regularnog otkaza, što čovjek da čini?

     

    Ono što ti je Rubens napisao točno je, ZOR ne propisuje način prijave i odjave sa osiguranja. Teoretski, poslodavac može odjaviti radnika kad hoće. U tom slučaju radnik može pokrenuti kazneni postupak, a na temelju pravomoćne presude, ukoliko dobije spor, ostvarivati i (eventualnu) naknadu štete u parnici. Može također pokrenuti samostalnu parnicu radi isplate tih doprinosa za vrijeme koje poslodavac te doprinose nije uplaćivao.

    Može se obratiti i inspekciji rada.

    A najbolje bi možda bilo poslodavcu uputiti pisani zahtjev za zaštitu prava (mada kod novčanih obveza on nije poztreban, ali čisto da se ima pisani trag), upozoriti ga na povredu radnikovog prava iz radnog odnosa (da mu poslodavac uplaćuje obvezne doprinose)i zatražiti da to uplati u roku od 15 dana od primitka ZZP-a jer će u suprotnom radnik biti primoran tužiti poslodavca.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija