hetta

E to nije. Državni službenik koristi GO i nakon kraja lipnja ako ga nije iskoristio zbog bolovanja. Piše u kolektivnom. Na mobu sam pa mi je komplicirano copy-pasteati. Samo mi iz kolektivnog nije jasno kad bi ga trebao koristiti, odmah čim se "skine" s bolovanja ili prije početka korištenja "novog". Nema veze, saznati ćemo :).

Hvala. Mislim da znam na što ću se pozvati ako ne dobijem regres, a vratim se na posao kako je za sad predviđeno. Na žalost, kod mene na poslu su česta zakidanja za svašta na što imam pravo uz objašnjenja, pa čak i rješenja na žalbu takva da bi i srednjoškolac skužio da te samo žele zakinuti, pa pušem na hladno (hint: zviždač, pametnome dosta). Što je sa godišnjim od 2022? Ono što mi je preostalo, ako ne iskoristim u lipnju (a neću), moram li prije početka korištenja GO-A za 2023?

Dakle, za Božićnicu znam da ju dobiju oni koji u vrijeme isplate rade (logično jer je vezana uz Božić). Međutim, što je sa regresom ako u vrijeme isplate ne radite? Dakle, ne božićnicom nego regresom? Na bolovanju sam zbog operacije od početka travnja. Za sad je predviđeno barem do kraja lipnja. Gledala sam stare isplatne liste i vidim da smo regres dobivali uglavnom oko 15.6. Ako se na posao vratim nakon što je onima koji rade isplaćen regres, imam li pravo na njega? Koliko sam ja našla u kolektivnom - imam (za razliku od božićnice, regres je vezan za GO koji nije istih datuma za sve službenike). Prvi dio GO-a bi koristila u kolovozu. Sve govorimo o 2023.g. Kažem, ako bude sve ok sa zdravljem.

Da li moram poslodavcu kad šaljem zahtjev za odobravanje neplaćenog dopusta dokazati ono što navedem da je razlog? Npr. ako je liječenje o svom trošku, ne vidim zašto bi trebao znati gdje se liječim, ako je specijalizirana bolnica odmah će znati i zbog čega. Ako je zbog traženja posla vani - ah, tu ne moram ništa pisati.... Ako je zbog radova na kući u kojoj živim, ali koja nije moje vlasništvo, što, da mi tvrtka koja izvodi radove da potvrdu da su počeli? Ako je zbog školovanja koje nije o trošku poslodavca, onda bi odmah znao što studiram. Itd. Mislim, znam da je malo sarkastičan post, ali ozbiljno pitam. Pretpostaviti ću da sve to nije obveza, obveza je dati zahtjev, ali ako ga odbije, može li navesti da je zbog manjka dokumentacije koja potkrepljuje moj zahtjev? I trebam li dati prvo svom nadređenom da vidi/potpiše, pa tek onda šaljem ljudskim potencijalima u Zagreb? Dakle, mislim da ste shvatili poantu, pa eto, zanima me što točno moram, a što bi eto, bilo poželjno. I u kojem roku su dužni odgovoriti mi.

Ja bi se nadovezala na temu pitanjem - koliko od dana operacije ili otpuštanja iz bolnice ima pacijent za podizanje tužbe zbog x uzrokovane operacijom? Ako je bitno čega, napišem.

OK, ali pretpostavljam da ja smijem tražiti da mi ga dostavi u nekom "razumnom roku" (koji ću mu ja odrediti, jer njemu i meni "razumno" nije isto)? Pitala sam jučer i odvjetnika, vidjeti ćemo što će odgovoriti.

Sa prijedlogom? Da. S tim da postoji 50:50 šanse da ocjena i neće biti ta predložena (ne bi o detaljima). Trebam rješenje, nije mi dovoljan prijedlog.

Prijašnjih godina nam niti nisu dostavljana, dok nisam tražila, a onda su ih antidatirali. Sad ga želim čim prije, jer mi treba za premještaj. Da im dam neki rok da mi ga dostave ili?

Malo sam u vremenskoj stisci pa ne mogu pogledati po propisima, ali znam da je određenim uređeno da do 28.veljače moraju biti izrađena rješenja o ocjenama za prethodnu godinu (za državne službenike). Ima li kakav rok za dostavu tih rješenja?

Službenik i namještenik, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima: – za svaki ispit po predmetu 1 dan i – za završni rad 2 dana S obzirom na navedeno, imam li pravo dobiti jedan dan za polaganje stranog jezika u školi stranih jezika, a nakon toga, imam li pravo na po jedan dan za on-line polaganje ispita koji se odnosi na stručno usavršavanje iz struke u kojoj radim (ali sve je ovo za vlastite potrebe) budući da se ispit izvodi dva dana po par sati i to u jutarnjim satima? I ako da - već vidim problem u tome da moram PRIJE polaganja dokazati zašto mi treba taj dan. Mislim, teško da će mi netko napisati "ispričnicu", imati ću jedini e-mail sa terminom. I što ako ne položim? Molim savjet, prije nego tražim PD za to. Aha, imam još jedan problem - mora li poslodavac znati detaljno što polažem ili je dovoljno da samo zna u kojoj ustanovi? Sve ovo radim da bi mogla otići na bolji posao, dosta mi je, pa logično, ne želim da sadašnji zna.

Jasno, jasno.

Joj da, zaboravila sam na taj rok, hvala ti. Ma, neplaćanje prekovremenih je redovito, to neće biti problem, a i, s oproštenjem, razmiricu neku (jer ne želim raditi protiv zakona) u kojoj će me se vrijeđati mogu izazvati samim svojim prisustvom, pa ni to neće biti problem. A mogu izvanredni otkaz dati i kad sam na bolovanju pri čemu imam od specijaliste da je zbog stresa, jel' tako?

...dakle, zna li netko gdje piše da su naputci koje državni službenik dobije od čelnika tijela - interna stvar i ne smiju "izaći" van prema onima kojih se tiču? Dakle, dobiješ naputak što sve moraš tražiti od stranke, ali stranki to ne smiješ dati (?!). Napismeno je. Ne piše u samom naputku da ništa o "razmnožavanju" ni širenju njegovog sadržaja. Nadalje, državni službenik je obvezan odraditi mjesec dana otkaznog roka ako on daje otkaz. No međutim, ne bi li se tu moglo primijeniti pravilo o izvanrednom otkazu na temelju neplaćenih prekovremenih i sličnih nepravilnosti poslodavca? I jednostavno svu opremu razdužiti na način da sam sastaviš neko razduženje, ostaviš sve na stolu ono što je nepokretno (računalo i slično), pošalješ otkaz i neku vrstu obavijesti sa povratnicom čelniku itd. Ono, u slučaju da jednostavno želiš otići i nikad se više ne vratiti (u Hrvatsku)? Eventualno bi preko pisarnice dala šefu to na znanje ili slično. Ali po mogućnosti da napravim ono - vidiš me - ne vidiš me. Znam, u normalnim okolnostima to u najmanju ruku nije korektno, ali ovdje se radi o mobbingu i slično, nema potrebe ni smisla biti korektan, još će me i zeznuti.

"Plaćeni dopust službenik ili namještenik koristi neposredno nakon nastupanja okolnosti na osnovu kojih je ostvario pravo na plaćeni dopust, a ako se u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ostvaruje pravo na plaćeni dopust nalazio na godišnjem odmoru, isti može tražiti svoj pripadajući plaćeni dopust uz prekid korištenja godišnjeg odmora.Dakle, službeniku odnosno namješteniku mora se omogućiti korištenje plaćenog dopusta, bez obzira na činjenicu što se nalazio na godišnjem odmoru.U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta, državni službenik ili namještenik dužan se vratiti na rad onog dana kada bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta." Sa stranica Ministarstva uprave i pravosuđa. Za bolovanje nisam našla, ali po svemu bi rekla da "se mora omogućiti korištenje plaćenog dopusta", a to bogme nije za vrijeme bolovanja. Ali, nemam konkretno da to negdje piše. Zahtjev za zaštitu prava (ali ako su Vam pisanim putem odbili plaćeni dopust, ako nisu, tražite ga, pa ako odbiju onda šaljete taj Zahtjev) i neka objasne.

Državna služba? Jer ako je, na internetu postoji tumačenje kolektivnog ugovora za takve stvari. Ako nije, onda može i ne mora poslodavac prihvatiti tumačenje koje se nudi za državne službenike. Onda možete igrati na kartu ZOR-a koji kaže da se uvijek koristi povoljnije pravo za radnika. Vama je povoljnije da se selite - kad ste na plaćenom dopustu, a ne bolesni, jel tako... Edit: sad sam vidjela da se radi o MORHu, pa idem baš pogledati tumačenja.

Imate, ali... Vi ne morate ništa potpisati, nema pravo nitko Vam sustegnuti sa plaće ništa ako niste na to pisano pristali NAKON što je nastao trošak. (to je ona situacija kad ljudi unaprijed u ugovoru potpišu da će po odlasku iz firme vratiti troškove obrazovanja i ne znam što, to ima valjanost tek ako su potpisali nakon nastanka troška) To je jedna stvar, a druga je što ste dužni podmiriti štetu, mislim da prema Zakonu o obveznim odnosima, ne mogu se sad točno sjetiti, davno sam to tražila....tako da ono što možete je "pregovarati" o čim manjem iznosu, i zvati inspekciju ili ga tužiti ako Vam sa plaće uzme više nego ste potpisali da pristajete ili uzme išta bez da ste potpisali. Ako Vam je važno ili ne stigne netko drugi prije mene, pogledam točne zakone i članke.

Ne moraju se nositi maske samo u prostorima u kojima je poslodavac u mogućnosti "osigurati da u prostor ulaze samo osobe koje posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu". Dakle, čim u nekom prostoru ima i onih necijepljenih - svi moraju nositi maske, i cijepljeni i necijepljeni. Kontrola navedenog je u nadležnosti inspekcije rada za zaštitu na radu, ali ja ti odmah mogu reći da, kao ni u drugim inspekcijama, njih pola ovaj novi "propis" nije niti vidjelo ili ga ne zna protumačiti, jer nekakve "naputke od glavnih" ne dobivaju (više), pa svakki svoju kozu/ovcu dere. Uglavnom, poslodavac može narediti da svi MORAJU nositi maske, ali ne da NE MORAJU.

Neće ti se svidjeti moj odgovor, ali....jedino da prijaviš inspekciji rada. I to obavezno da navedeš da se prijava odnosi i na radne odnose i na zaštitu na radu. I ne može biti anonimna jer moraš dobiti njihov izvještaj. Pa i poslodavac, koji će te onda morati staviti na neko manje opterećujuće radno mjesto, ako je tako kako kažeš. I ako ne ide nikako drugačije - premlad si da bi zbog nekog usranog posla ostao invalid. Traži drugi posao.

Ja ne razumijem kako može u sistematizaciji biti više radnih mjesta sa istim nazivom? Valjda mislite jedno radno mjesto (ista vrsta poslova) koje poslove obavlja više osoba. Recimo pet profesora kemije, ne jedan, a isti im je naziv radnog mjesta, to? Ako ste i za vrijeme zamjene bili npr.profesor kemije, a i sad ste primljeni na te poslove, onda sve ulazi u staž, sve su to isti poslovi, i nemate prekid, što je isto važno.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_05_62_1979.html Evo, pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati.

Evo, sastavila žalbu i bez fotografije, bilo mi je to neumjesno (ako i nije protuzakonito, ne znam), čak i uz svu zaštitu identiteta, pa....

Kad se radi o ugovoru o radu - maloljetnik može samo ako je završio srednjoškolsko obrazovanje i to baš za to što radi. I onda još uz pristanak roditelja. To se recimo događa sa onima koji završavaju trogodišnju srednju školu, mesari, frizeri....sve drugo ne. Ovo, autorski ugovori, ugovor o djelu - trebate tražiti dozvolu inspektora za radne odnose. Doslovno, inspekcija vam mora to odobriti (recimo, inspekcija odobrava mlađim pjevačkim nadama da nastupaju na nekakvim festivalima itd.). Zovite dežurnog inspektora i pitajte. Nije teško. Naravno, ako uopće zna odgovor.

Prijavu inspektoratu proslijedi na adresu kabineta gl.državnog inspektora i napiši (ako se usudiš) da ćeš prijaviti njihovu tromost (moraju u roku od 30 dana obaviti nadzor inače) prijaviti isto upravnoj inspekciji (ona nadzire rad državnih službenika). Brzo ćeš dobiti odgovor. Ako si slao poštom, pa nemaš skenirano, napiši u e-mailu o čemu se radi, kad si slao itd. E-mail adresa je: kabinet.dirh@dirh.hr

Ulaze svima kojima su to radni dani. Svaki radi dan ulazi u godišnji odmor, nema veze da li je to praznik ili ne. Službe kao zdravstvo ili slično - zamislite da se liječnik na hitnoj ne pojavi na poslu na praznik rada jer je neradni dan, a nije uzeo GO?

Inspekcija rada može utvrditi postoji li ugovor potpisan od Vaše strane, ali ne i da li je potpis falsificiran - nisu grafolozi. Čak i ako im se čini da je - ne mogu ništa. Ne ulaze u lažiranje takvih stvari, mogu eventualno (ali to nijedan neće učiniti) prijaviti poslodavca državno odvjetništvu zbog sumnje u valjanost potpisa, ali ni od toga ništa, vjerujte mi. Jedino sami možete tražiti vještačenje potpisa, a da ima efekta. ALI - čak i ako imaju ugovor potpisan od Vaše strane - gdje im je dokaz da ste Vi preuzeli primjerak ugovora, kužite?