LjuboZG

Na toj nekretnini je relativno rijetka situacija da su suvlasnici upisani u suvlasničkim udjelima koji imaju različite nazivnike. Kada biste zbrojili sve suvlasničke udjele, oni bi trebali dati jedno cijelo (1/1). Suvlasništvo zapravo znači da ste vi svi, u određenim udjelima, suvlasnici na toj zemlji. Dakle, dok se ne provede razvrgnuće suvlasništva, nitko od vas ne zna koja je zk. čestica ili dio zk. čestice njegov, već ste svi suvlasnici svakog četvornog metra svih čestica. 
Moj prijedlog je da, kad se vratite u Hrvatsku, obiđete svu tu zemlju da vidite postoje li određene čestice koje već više od 20 godina obrađuje isključivo Vaša obitelj. U odnosu na te čestice možete podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva protiv ostalih suvlasnika upisanih u zk. uložak (odnosno njihovih nasljednika ako su umrli). U odnosu na ostale čestice možete podnijeti prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva, pa da se sva zemlja podijeli među suvlasnicima na način da svakom pripadne točno određena čestica ili dio čestice. 
Radi pregleda dokumentacije, detaljnijeg savjetovanja i zastupanja u tim postupcima svakako savjetujem da angažirate odvjetnika, i to po mogućnosti nekog lokalnog odvjetnika.

Članak 13. t. 7. se odnosi isključivo na ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, dok vi imate situaciju ugovora o darovanju koji je, kao što sam i napisao, reguliran čl. 15. t. 1. Zakona o porezu na promet nekretnina.

Zakon o porezu na promet nekretnina:
Članak 15.
Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju:
1. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem
2. pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom
3. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose.
 
Ako nekretninu zaista i predajete u posjed majci, onda to morate navesti u ugovoru te je dovoljno da na tom ugovoru o darovanju vi ovjerite svoj potpis. 
Ako nekretninu samo formalno darujete majci, a u posjedu ćete i dalje ostati vi, onda je potrebno sastaviti ugovor u obliku solemnizirane privatne isprave ili javnobilježničkog akta.
Pripazite samo ako majci darujete nekretninu kako biste izbjegli da vam na nekretninu sjedne neka ovrha, budući da vjerovnik može u roku od tri godine od tog darovanja tužiti i vas i majku za pobijanje pravnih radnji dužnika, pa će se moći naplatiti iz te nekretnine bez obzira na učinjeno darovanje. 

Članak 13. t. 7. se odnosi isključivo na ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, dok vi imate situaciju ugovora o darovanju koji je, kao što sam i napisao, reguliran čl. 15. t. 1. Zakona o porezu na promet nekretnina.

Zakon o porezu na promet nekretnina:
Članak 15.
Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju:
1. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem
2. pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom
3. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose.
 
Ako nekretninu zaista i predajete u posjed majci, onda to morate navesti u ugovoru te je dovoljno da na tom ugovoru o darovanju vi ovjerite svoj potpis. 
Ako nekretninu samo formalno darujete majci, a u posjedu ćete i dalje ostati vi, onda je potrebno sastaviti ugovor u obliku solemnizirane privatne isprave ili javnobilježničkog akta.
Pripazite samo ako majci darujete nekretninu kako biste izbjegli da vam na nekretninu sjedne neka ovrha, budući da vjerovnik može u roku od tri godine od tog darovanja tužiti i vas i majku za pobijanje pravnih radnji dužnika, pa će se moći naplatiti iz te nekretnine bez obzira na učinjeno darovanje. 

Da, kao što sam izvorno i rekao. Vaš otac nije bio vlasnik cijelih nekretnina nego suvlasnik u 192/768 dijela u jednom zk.ul. te suvlasnik u 25/4800 dijela u drugom zk.ul. 
Dakle, vi niste nasljedili 1/3 nekretnine, već 1/3 suvlasničkog dijela vašeg pokojnog oca. 
E sad, ako te nekretnine Vaša obitelj samostalno koristi (obrađuje ili na neki drugi način) duži vremenski period (20 godina) te ako to možete dokazati svjedocima, postoji mogućnost podnošenja tužbe radi utvrđenja prava vlasništva protiv svih ostalih osoba koje su kao suvlasnici upisani u tim zk ulošcima. 
Osim toga, provjerite tko su ostale osobe koje su upisane kao suvlasnici, lako je moguće da je to također netko od Vaših predaka te da te nekretnine nisu unesene u rješenje o nasljeđivanju iza tog pretka, a da biste vi također bili nasljednik iza te osobe (npr. ako je kao suvlasnik možda upisan Vaš djed).

Na toj nekretnini je relativno rijetka situacija da su suvlasnici upisani u suvlasničkim udjelima koji imaju različite nazivnike. Kada biste zbrojili sve suvlasničke udjele, oni bi trebali dati jedno cijelo (1/1). Suvlasništvo zapravo znači da ste vi svi, u određenim udjelima, suvlasnici na toj zemlji. Dakle, dok se ne provede razvrgnuće suvlasništva, nitko od vas ne zna koja je zk. čestica ili dio zk. čestice njegov, već ste svi suvlasnici svakog četvornog metra svih čestica. 
Moj prijedlog je da, kad se vratite u Hrvatsku, obiđete svu tu zemlju da vidite postoje li određene čestice koje već više od 20 godina obrađuje isključivo Vaša obitelj. U odnosu na te čestice možete podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva protiv ostalih suvlasnika upisanih u zk. uložak (odnosno njihovih nasljednika ako su umrli). U odnosu na ostale čestice možete podnijeti prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva, pa da se sva zemlja podijeli među suvlasnicima na način da svakom pripadne točno određena čestica ili dio čestice. 
Radi pregleda dokumentacije, detaljnijeg savjetovanja i zastupanja u tim postupcima svakako savjetujem da angažirate odvjetnika, i to po mogućnosti nekog lokalnog odvjetnika.

Na toj nekretnini je relativno rijetka situacija da su suvlasnici upisani u suvlasničkim udjelima koji imaju različite nazivnike. Kada biste zbrojili sve suvlasničke udjele, oni bi trebali dati jedno cijelo (1/1). Suvlasništvo zapravo znači da ste vi svi, u određenim udjelima, suvlasnici na toj zemlji. Dakle, dok se ne provede razvrgnuće suvlasništva, nitko od vas ne zna koja je zk. čestica ili dio zk. čestice njegov, već ste svi suvlasnici svakog četvornog metra svih čestica. 
Moj prijedlog je da, kad se vratite u Hrvatsku, obiđete svu tu zemlju da vidite postoje li određene čestice koje već više od 20 godina obrađuje isključivo Vaša obitelj. U odnosu na te čestice možete podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva protiv ostalih suvlasnika upisanih u zk. uložak (odnosno njihovih nasljednika ako su umrli). U odnosu na ostale čestice možete podnijeti prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva, pa da se sva zemlja podijeli među suvlasnicima na način da svakom pripadne točno određena čestica ili dio čestice. 
Radi pregleda dokumentacije, detaljnijeg savjetovanja i zastupanja u tim postupcima svakako savjetujem da angažirate odvjetnika, i to po mogućnosti nekog lokalnog odvjetnika.

ako nakon 8 godina nije uspio naci posao onda mu nema spasa

Na toj nekretnini je relativno rijetka situacija da su suvlasnici upisani u suvlasničkim udjelima koji imaju različite nazivnike. Kada biste zbrojili sve suvlasničke udjele, oni bi trebali dati jedno cijelo (1/1). Suvlasništvo zapravo znači da ste vi svi, u određenim udjelima, suvlasnici na toj zemlji. Dakle, dok se ne provede razvrgnuće suvlasništva, nitko od vas ne zna koja je zk. čestica ili dio zk. čestice njegov, već ste svi suvlasnici svakog četvornog metra svih čestica. 
Moj prijedlog je da, kad se vratite u Hrvatsku, obiđete svu tu zemlju da vidite postoje li određene čestice koje već više od 20 godina obrađuje isključivo Vaša obitelj. U odnosu na te čestice možete podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva protiv ostalih suvlasnika upisanih u zk. uložak (odnosno njihovih nasljednika ako su umrli). U odnosu na ostale čestice možete podnijeti prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva, pa da se sva zemlja podijeli među suvlasnicima na način da svakom pripadne točno određena čestica ili dio čestice. 
Radi pregleda dokumentacije, detaljnijeg savjetovanja i zastupanja u tim postupcima svakako savjetujem da angažirate odvjetnika, i to po mogućnosti nekog lokalnog odvjetnika.

Ostali nisu navedeni jer je ovo rješenje kojim se Vama i bratu dozvoljava uknjižba na suvlasničkom dijelu koji je ranije pripadao vašem ocu te takvo rješenje nema nikakvog utjecaja na ostale suvlasnike i suvlasničke udjele. 
Potrebno je pribaviti izvadak iz zemljišne knjige za oba zemljišnoknjižna uloška, te ćete u izvatku vidjeti tko je sve upisan kao suvlasnik. Za to ne morate čekati dokazak u Hrvatsku, budući da neslužbeni izvadak možete naći i preko Interneta na stranici https://oss.uredjenazemlja.hr/public/lrServices.jsp?action=publicLdbExtract

Ako smatrate da Vam je ovršenik, odnosno sada tuženik, dužan platiti cijeli iznos, onda u odgovoru na prigovor iznosite činjenice i dokaze kojima će se utvrditi visina cijelog potraživanja (osnova je očito nesporna), bez obzira što biste pristali samo na pola. 
Tuženika kontaktirajte neposredno, izvan sudskog postupka, po mogućnosti telefonom ili osobno (da ne ostane pisani trag kojim kasnije može ''mahati'' u sudskom postupku, ako se ne uspijete nagoditi) i ponudite mu sklapanje nagodbe kojom će se on obvezati platiti iznos koji dogovorite, a vi odustati od ostatka potraživanja. Onda ili pričekajte pripremno ročište, pa nagodbu zaključite na ročištu ili nazovite suca i dogovorite s njim termin kada možete doći s tuženikom zaključiti sudsku nagodbu.
Dakle, ni u kojem slučaju nemojte u odgovoru na prigovor pisati da biste vi pristali na pola iznosa ili nešto slično, jer bi vam to moglo zakomplicirati postupak ako se ne uspijete nagoditi. 

Ostali nisu navedeni jer je ovo rješenje kojim se Vama i bratu dozvoljava uknjižba na suvlasničkom dijelu koji je ranije pripadao vašem ocu te takvo rješenje nema nikakvog utjecaja na ostale suvlasnike i suvlasničke udjele. 
Potrebno je pribaviti izvadak iz zemljišne knjige za oba zemljišnoknjižna uloška, te ćete u izvatku vidjeti tko je sve upisan kao suvlasnik. Za to ne morate čekati dokazak u Hrvatsku, budući da neslužbeni izvadak možete naći i preko Interneta na stranici https://oss.uredjenazemlja.hr/public/lrServices.jsp?action=publicLdbExtract

Da, kao što sam izvorno i rekao. Vaš otac nije bio vlasnik cijelih nekretnina nego suvlasnik u 192/768 dijela u jednom zk.ul. te suvlasnik u 25/4800 dijela u drugom zk.ul. 
Dakle, vi niste nasljedili 1/3 nekretnine, već 1/3 suvlasničkog dijela vašeg pokojnog oca. 
E sad, ako te nekretnine Vaša obitelj samostalno koristi (obrađuje ili na neki drugi način) duži vremenski period (20 godina) te ako to možete dokazati svjedocima, postoji mogućnost podnošenja tužbe radi utvrđenja prava vlasništva protiv svih ostalih osoba koje su kao suvlasnici upisani u tim zk ulošcima. 
Osim toga, provjerite tko su ostale osobe koje su upisane kao suvlasnici, lako je moguće da je to također netko od Vaših predaka te da te nekretnine nisu unesene u rješenje o nasljeđivanju iza tog pretka, a da biste vi također bili nasljednik iza te osobe (npr. ako je kao suvlasnik možda upisan Vaš djed).

Ne mogu biti siguran, ali čini mi se po ovome što ste napisali da Vaš otac nije bio vlasnik te zemlje 1/1 nego je u zemljišnoj knjizi bio upisan kao suvlasnik u određenom dijelu. Zbog toga prilikom uknjižbe brata i vas nije bilo moguće upisati jednostavno 1/3 i 2/3 dijela, već je suvlasnički udio koji je bio upisan na Vašeg oca podijeljen na vas dvojicu. 
Predlažem da slikate rješenje o nasljeđivanju ili povijesni izvadak iz zemljišne knjige za te čestice (zacrnite osobne podatke da ih javno ne objavljujete) i da ih priložite svojoj poruci.  Vjerojatno ćemo onda biti malo pametniji.

Ostali nisu navedeni jer je ovo rješenje kojim se Vama i bratu dozvoljava uknjižba na suvlasničkom dijelu koji je ranije pripadao vašem ocu te takvo rješenje nema nikakvog utjecaja na ostale suvlasnike i suvlasničke udjele. 
Potrebno je pribaviti izvadak iz zemljišne knjige za oba zemljišnoknjižna uloška, te ćete u izvatku vidjeti tko je sve upisan kao suvlasnik. Za to ne morate čekati dokazak u Hrvatsku, budući da neslužbeni izvadak možete naći i preko Interneta na stranici https://oss.uredjenazemlja.hr/public/lrServices.jsp?action=publicLdbExtract

Troškovi ovrhe nisu novčana kazna i za njih nasljednici odgovaraju do visine nasljeđene imovine

Da, kao što sam izvorno i rekao. Vaš otac nije bio vlasnik cijelih nekretnina nego suvlasnik u 192/768 dijela u jednom zk.ul. te suvlasnik u 25/4800 dijela u drugom zk.ul. 
Dakle, vi niste nasljedili 1/3 nekretnine, već 1/3 suvlasničkog dijela vašeg pokojnog oca. 
E sad, ako te nekretnine Vaša obitelj samostalno koristi (obrađuje ili na neki drugi način) duži vremenski period (20 godina) te ako to možete dokazati svjedocima, postoji mogućnost podnošenja tužbe radi utvrđenja prava vlasništva protiv svih ostalih osoba koje su kao suvlasnici upisani u tim zk ulošcima. 
Osim toga, provjerite tko su ostale osobe koje su upisane kao suvlasnici, lako je moguće da je to također netko od Vaših predaka te da te nekretnine nisu unesene u rješenje o nasljeđivanju iza tog pretka, a da biste vi također bili nasljednik iza te osobe (npr. ako je kao suvlasnik možda upisan Vaš djed).

Da, kao što sam izvorno i rekao. Vaš otac nije bio vlasnik cijelih nekretnina nego suvlasnik u 192/768 dijela u jednom zk.ul. te suvlasnik u 25/4800 dijela u drugom zk.ul. 
Dakle, vi niste nasljedili 1/3 nekretnine, već 1/3 suvlasničkog dijela vašeg pokojnog oca. 
E sad, ako te nekretnine Vaša obitelj samostalno koristi (obrađuje ili na neki drugi način) duži vremenski period (20 godina) te ako to možete dokazati svjedocima, postoji mogućnost podnošenja tužbe radi utvrđenja prava vlasništva protiv svih ostalih osoba koje su kao suvlasnici upisani u tim zk ulošcima. 
Osim toga, provjerite tko su ostale osobe koje su upisane kao suvlasnici, lako je moguće da je to također netko od Vaših predaka te da te nekretnine nisu unesene u rješenje o nasljeđivanju iza tog pretka, a da biste vi također bili nasljednik iza te osobe (npr. ako je kao suvlasnik možda upisan Vaš djed).

Da, kao što sam izvorno i rekao. Vaš otac nije bio vlasnik cijelih nekretnina nego suvlasnik u 192/768 dijela u jednom zk.ul. te suvlasnik u 25/4800 dijela u drugom zk.ul. 
Dakle, vi niste nasljedili 1/3 nekretnine, već 1/3 suvlasničkog dijela vašeg pokojnog oca. 
E sad, ako te nekretnine Vaša obitelj samostalno koristi (obrađuje ili na neki drugi način) duži vremenski period (20 godina) te ako to možete dokazati svjedocima, postoji mogućnost podnošenja tužbe radi utvrđenja prava vlasništva protiv svih ostalih osoba koje su kao suvlasnici upisani u tim zk ulošcima. 
Osim toga, provjerite tko su ostale osobe koje su upisane kao suvlasnici, lako je moguće da je to također netko od Vaših predaka te da te nekretnine nisu unesene u rješenje o nasljeđivanju iza tog pretka, a da biste vi također bili nasljednik iza te osobe (npr. ako je kao suvlasnik možda upisan Vaš djed).

Ne mogu biti siguran, ali čini mi se po ovome što ste napisali da Vaš otac nije bio vlasnik te zemlje 1/1 nego je u zemljišnoj knjizi bio upisan kao suvlasnik u određenom dijelu. Zbog toga prilikom uknjižbe brata i vas nije bilo moguće upisati jednostavno 1/3 i 2/3 dijela, već je suvlasnički udio koji je bio upisan na Vašeg oca podijeljen na vas dvojicu. 
Predlažem da slikate rješenje o nasljeđivanju ili povijesni izvadak iz zemljišne knjige za te čestice (zacrnite osobne podatke da ih javno ne objavljujete) i da ih priložite svojoj poruci.  Vjerojatno ćemo onda biti malo pametniji.

Ako smatrate da Vam je ovršenik, odnosno sada tuženik, dužan platiti cijeli iznos, onda u odgovoru na prigovor iznosite činjenice i dokaze kojima će se utvrditi visina cijelog potraživanja (osnova je očito nesporna), bez obzira što biste pristali samo na pola. 
Tuženika kontaktirajte neposredno, izvan sudskog postupka, po mogućnosti telefonom ili osobno (da ne ostane pisani trag kojim kasnije može ''mahati'' u sudskom postupku, ako se ne uspijete nagoditi) i ponudite mu sklapanje nagodbe kojom će se on obvezati platiti iznos koji dogovorite, a vi odustati od ostatka potraživanja. Onda ili pričekajte pripremno ročište, pa nagodbu zaključite na ročištu ili nazovite suca i dogovorite s njim termin kada možete doći s tuženikom zaključiti sudsku nagodbu.
Dakle, ni u kojem slučaju nemojte u odgovoru na prigovor pisati da biste vi pristali na pola iznosa ili nešto slično, jer bi vam to moglo zakomplicirati postupak ako se ne uspijete nagoditi. 

Ako smatrate da Vam je ovršenik, odnosno sada tuženik, dužan platiti cijeli iznos, onda u odgovoru na prigovor iznosite činjenice i dokaze kojima će se utvrditi visina cijelog potraživanja (osnova je očito nesporna), bez obzira što biste pristali samo na pola. 
Tuženika kontaktirajte neposredno, izvan sudskog postupka, po mogućnosti telefonom ili osobno (da ne ostane pisani trag kojim kasnije može ''mahati'' u sudskom postupku, ako se ne uspijete nagoditi) i ponudite mu sklapanje nagodbe kojom će se on obvezati platiti iznos koji dogovorite, a vi odustati od ostatka potraživanja. Onda ili pričekajte pripremno ročište, pa nagodbu zaključite na ročištu ili nazovite suca i dogovorite s njim termin kada možete doći s tuženikom zaključiti sudsku nagodbu.
Dakle, ni u kojem slučaju nemojte u odgovoru na prigovor pisati da biste vi pristali na pola iznosa ili nešto slično, jer bi vam to moglo zakomplicirati postupak ako se ne uspijete nagoditi. 

Ako smatrate da Vam je ovršenik, odnosno sada tuženik, dužan platiti cijeli iznos, onda u odgovoru na prigovor iznosite činjenice i dokaze kojima će se utvrditi visina cijelog potraživanja (osnova je očito nesporna), bez obzira što biste pristali samo na pola. 
Tuženika kontaktirajte neposredno, izvan sudskog postupka, po mogućnosti telefonom ili osobno (da ne ostane pisani trag kojim kasnije može ''mahati'' u sudskom postupku, ako se ne uspijete nagoditi) i ponudite mu sklapanje nagodbe kojom će se on obvezati platiti iznos koji dogovorite, a vi odustati od ostatka potraživanja. Onda ili pričekajte pripremno ročište, pa nagodbu zaključite na ročištu ili nazovite suca i dogovorite s njim termin kada možete doći s tuženikom zaključiti sudsku nagodbu.
Dakle, ni u kojem slučaju nemojte u odgovoru na prigovor pisati da biste vi pristali na pola iznosa ili nešto slično, jer bi vam to moglo zakomplicirati postupak ako se ne uspijete nagoditi. 

Ako smatrate da Vam je ovršenik, odnosno sada tuženik, dužan platiti cijeli iznos, onda u odgovoru na prigovor iznosite činjenice i dokaze kojima će se utvrditi visina cijelog potraživanja (osnova je očito nesporna), bez obzira što biste pristali samo na pola. 
Tuženika kontaktirajte neposredno, izvan sudskog postupka, po mogućnosti telefonom ili osobno (da ne ostane pisani trag kojim kasnije može ''mahati'' u sudskom postupku, ako se ne uspijete nagoditi) i ponudite mu sklapanje nagodbe kojom će se on obvezati platiti iznos koji dogovorite, a vi odustati od ostatka potraživanja. Onda ili pričekajte pripremno ročište, pa nagodbu zaključite na ročištu ili nazovite suca i dogovorite s njim termin kada možete doći s tuženikom zaključiti sudsku nagodbu.
Dakle, ni u kojem slučaju nemojte u odgovoru na prigovor pisati da biste vi pristali na pola iznosa ili nešto slično, jer bi vam to moglo zakomplicirati postupak ako se ne uspijete nagoditi.