rubens

Poslodavac ne smije tražiti dostavu bilo kakve medicinske dokumentacije od radnika, a ukoliko istu traži radnik mu nije u obvezi tako nešto dostaviti, a poglavito ne primjerice specijalitičke nalaze. Kontrolu bolovanja može zatražiti poslodavac od HZZO-a pa i nakon bolovanja, no o tom dijelu ne bi trebao razmišljati jer se radi o isključivoj dispoziciji poslodavca.

Ovo prvo: za sve umirovljenike bez obzira na visinu mirovine koju primaju prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi HZMO i takve su osobe zdravstveno osigurane osobe Ovo drugo: to znači da za cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti osoba koja je zdravstveno osigurana u obveznom osiguranju ne snosi troškove sudjelovanja (participacije) za tu vrstu korištenja zdravstvene zaštite što u svakom slučaju uključuje i bolničko liječenje

Odgovor na pitanje broj jedan je pozitivan.

Takva ovjerena izjava neće biti važeća i nećete moći ostvariti biračko pravo na taj način, isključivo i jedino zbog vaših subjektivnih, a nikako ne objektivnih razloga.

Ne znam kakve ovo ima veze s radnim i socijalnim pravom, no u svakom slučaju želim vam uspjeh na predstojećem razgovoru uz napomenu da i zaključavam ovo.

Postoji i pravna strana tog i takve vrste problema, treba vidjeti Pravilnik o radu i postupak i mjere koje su propisane za zaštitu dostojanstva radnika pa postupiti po istima, uz napomenu da taj prijedlog za zaštitu treba biti i napisan i obrazložen na način koji će biti podoban za postupanje.

Naravno da se može i ispraviti i postići dogovor o razlici, ne samo unazad godinu i pol već do tri godine.

Tražiti isplatu od HZZO-a, a poslodavcu vratiti isplaćeno.

Ne vidim da bi takva obveza morala i mogla postojati.

Prava i obveze su sve one koje ćete ugovoriti pretpostavljam ugovorom o djelu, s time da bi trebalo dobro paziti što se to potpisuje i tko će biti obveznik uplate doprinosa.

Imali bi velike šanse da utužite ovo što vam je neopravdano neisplaćeno.

(1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja). (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne smije se zaključiti za razdoblje duže od dvije godine od dana prestanka radnog odnosa.

Ne postoje.

Ne vidim uzročno posljedične veze između države i neproduživanja ugovora al ajmo mi dalje. Imaš pravo na nadoknadu plaće za vrijeme bolovanja tako dugo dok traje privremena nesposobnost za rad po toj osnovi i dulje od tih 30 dana koje navodiš, a ukoliko poslodavac ima nekakvu policu osiguranja možeš po istoj potraživati nastalu štetu ili pak direktno od njega.

Ako je poduzeo sve mjere zaštite na radu (što bi trebalo pisati u zapisniku) nikakva.

Malo će ti se napiti krvi pa će tamo vidjeti određene vrijednosti, ukoliko su one u granicama normale neće biti potrebe za pipkanjem. Druga je stvar koja bi te trebala više zabrinjavati, slaganje kockica i kružića po određenom redu.

Porezna uprava vodi evidenciju o tim stvarima.

Može se pokrenuti postupak pred HZMO (mirovinsko osiguranje) s time da ovo provedeno vještačenje neće (bitno) utjecati na ovo u tom postupku.

Ako se tako nešto dogodi, a to se sigurno neće dogoditi jerbo je izgledniji scenarij da će nekog prije izbaciti iz eurozone oni će i dalje otplaćivati kredit jerbo je isti odobren u kunskoj protuvrijednosti s klauzolom da banka može raskinuti jednostrano sve takve ugovore prilikom čega je tražbina dospjela u cijelosti "ako banka sazna za okolnosti koje bi mogle dovesti u pitanje podmirenje tražbine iz Ugovora", tak da ne brinite oko scenarija.

Korisnik prava, može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom radnopravnom statusu s korisnikom, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost. Dakle, ne može jerbo niste u istom radnopravnom statusu.

Najsigurnije će biti da se to pitanje postaviti onome tko isplaćuje naknadu, a ako se mene pita ne može, odnosno može ali u slučaju da se tako nešto detektira od strane HZZZ naknadu bi trebalo prestati isplaćivati, naime ta osoba ako radi izgleda da nije nezaposlena.

Osnovicu za utvrđivanje naknade plaće čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, neovisno na čiji teret se isplaćuje ako posebnim zakonom nije drukčije propisano. Ako je osiguranik u posljednjih 6 mjeseci bio zaposlen kod dva ili više poslodavaca, osnovica za naknadu plaće određuje se od plaće koja je osiguraniku isplaćena u svih 6 mjeseci. Čemu takvo nepovjerenje?

S obzirom na to da je utvrđena privremena nesposobnost za rad i pretpostavljam mirovanje, za to vrijeme nije moguće obavljanje nikakvih poslova, a posljedica suprotnog ponašanja je prekid isplate nadoknade plaće. Nešto slično uz malo drugačije obrazloženje vrijedi i za rodiljni dopust, naime naknada koja se isplaćuje za tu namjenu u prvom redu služi tome da majka, odnosno otac dobivaju pod određenim uvjetima plaću iz državnog proračuna zbog toga da umjesto da rade to vrijeme posvete njezi djeteta.

cca 55.000 kn najviše do iznosa 12 prosječnih neto-plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku.

Ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće.