Borbena7

Tako je, jer prema Ovršnom zakonu u protuovrhu se može ići tek nakon što je ovrha već provedena, odnosno ovršenik tek tada može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio.

Kako bi mogli raspolagati ovim novcima, trebate u Fini ispuniti obrazac Obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe, a o kojem će onda FINA obavijestiti Vašu banku. Banka je potom dužna, bez naknade, otvoriti poseban, zaštićeni račun putem kojeg ćete moći raspolagati sredstvima izuzetim od ovrhe.

Također, ukoliko su zabilježbe u zk izvršene od strane suda, tada je najmjerodavnije stanje iz sudskog spisa.

Čak je moguće da ovršeniku dostave kopiju tog ugovora o cesiji, jer u njemu nema naznačenog iznosa kojega su platiti ili je bio naznačen, ali je uklonjen prilikom kopiranja, odnosno kako ste rekli radi se o pravnom poslu između ovrhovoditelja i treće osobe sa kojim ovršenik nema nikakve veze.

Zato se Uredbom i uvođenjem postupka povodom europskog platnog naloga, ciljalo da se kod nespornih novčanih tražbina postupak pojednostavi i ubrza, te da se troškovi svedu na minimum.

Prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe dostavlja sudu u onom trenutku kada to on odluči i kada može dokazati da se na prethodnom sredstvu ovrha ne može provesti npr.ako je ovrha na novčanom sredstvima pa je visoko u redu čekanja, ili se na temelju ove ovrhe godinama nije naplatio i slično....

U pogledu plaće je posve ista situacija, s tim da su državnoodvjetnički savjetnici u malo boljoj poziciji jer ipak postoji mogućnost za napredovanje u status višeg državnoodvjetničkog savjetnika itd. Brutalno mala plaća s obzirom na obrazovanje, vrstu posla i odgovornost, a što rezultira činjenicom da ljudi ovaj posao rade dok ne nađu bilo što bolje. Postati viši sudski savjetnik je ravno dobitku na Eurojackpotu, a plaća je do max 1.000,00 kn viša.

Pogledajte link na ovu temu, jer ovakvim ponašanjem krše Vaše pravo na zaštitu osobnih podataka.

Plaća je neto 5.500,00 kn, a povećanje plaća u pravosuđu ne vrijedi za sudske savjetnike odnosno samo će se sucima povećati plaće.

Sud nije zapreka za nastavak postupka, samo moraju dostaviti uređeni ovršni prijedlog i dokaz da su stupili na mjesto ovrhovoditelja, a u konačnici ovakav sudski postupak je samo dodatni trošak koji ide na teret ovršenika.

Na što ste mislili pri ovome, koliki dio Vašeg duga su otkupili ili koliko su platili prvom ovrhovoditelju da bi stupili na njegovo mjesto?

Da, provjerite da znate gdje je "zapelo". Eosu recite, da pravno reguliraju svoj status ovrhovoditelja u sudskom postupku s obzirom da je isti povodom prigovora u tijeku.

Mogu se pokušati naplati sporazumno sa ovršenikom ili prisilno u ovršnom postupku na predmetu i sredstvu ovrhe kojega već odaberu.

Poslodavac je dužan objaviti pravilnik na način da je dostupan radnicima i da je izložen na vidljivom mjestu. Može ga objaviti i na internet stranici. Na Vaš zahtjev, poslodavac Vam je dužan pravilnik dostaviti putem e-maila. Ukoliko zahtijevate, dužan je o Vašem trošku kopirati pravilnik. Ako iz nekog opravdanog razloga poslodavac nije u mogućnosti ovako postupiti, tada to mora pismeno i objaviti, također na vidljivom mjestu, te mora odrediti osobu kod koje se može pravilnik dobiti na uvid. Ukoliko sve ovo izostane, inspektor rada može narediti poslodavcu da ovako postupi. Evo link za Pravilnika o načinu objave pravilnika o radu https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_12_146_2734.html

Ne, jer nemaju ispravu temeljem koje bi to mogli učiniti. Kako ste uložili prigovor tako rješenje o ovrsi nije pravomoćno i ovršno, te sve dok sud ne odluči povodom Vašeg prigovora, nema govora o blokadi računa temeljem ovog dugovanja.

Svaki predmet je za sebe. Ponekad je od založnog prava potrebno podmiriti tek manji preostali dio, ponekad kao kod Vašeg prijatelja, a ponekad vrijednost nekretnine nije ni dostatna da bi se s njom podmirilo založno pravo.

U Vašem slučaju postupak je pokrenut za vrijeme važenja prvog Ovršnog zakona i na Vaš postupak se primjenjuje prvi Ovršni zakon, osim izmjena i dopuna koje su nastupile od tada pa sve do danas i koje su kao takve iznimaka od pravila u smislu da se primjenjuju na sve postupke u tijeku. Tako prvi Ovršni zakon u čl. 147. jasno kaže, da je za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na novčanoj tražbini i za provedbu te ovrhe mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište ovršenika, a ako ovršenik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, nadležan je sud na čijem se području nalazi ovršenikovo boravište. Znači, jasno ukazuje da ovrhu provodi sud, a ne Fina, jer tada Fina nije ni postojala. Tek se kasnije uvodi nadležnost Fine za postupanje po ovrhama na novčanim sredstvima tzv. izravna naplata. Sukladno ovome i tada važeći Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (2010) u čl. 33. kaže, da će osnove za plaćanje donesene u ovršnim postupcima pokrenutima prije 1. siječnja 2011., Fina izvršavati prema propisima koji su važili u vrijeme pokretanja postupka. A novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (2018) u čl. 32. kaže, da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (2010) i on je na snazi tek od 4.8.2018. Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona od 1.9.2014. (NN 93/14) u čl. 18. uređeno je da se čl. 32. Ovršnog zakona dopunjava sa stavcima 3. i 4.,a koji glase: »(3) Ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je nakon pokretanja ovršnog postupka tražbina na njega prenesena ili da je na njega na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Novi ovrhovoditelj mora primiti ovršni postupak u onom stanju u kojem se on nalazi u trenutku kad u njega stupa. Za promjenu ovrhovoditelja nije potreban pristanak ovršenika. (4) Odredba stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje i ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene dužnika.«. Bitno je da se ove izmjene i dopune primjenjuju od 1.9.2014., a ne retroaktivno. Nadalje, izmjenama i dopunama Ovršnog zakona od 1.9.2017. (NN 73/17) čl. 284. st. 6. kaže, da ako tijekom izvansudske ovrhe dođe do promjene vjerovnika odnosno dužnika, Fina će na odgovarajući način primijeniti odredbe čl. 209. st. 8. do 12. ovoga Zakona. Vrlo je bitno da se ove izmjene i dopune primjenjuju na postupke koji su pokrenuti nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna od 1.9.2017. I na kraju, izmjenama i dopunama Ovršnog zakona od 1.9.2017. (NN 73/17) u čl. 209. st. 8. Agencija će provesti ovrhu na zahtjev osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, odnosno protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik u slučaju iz članka 32. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. St. 9. Agencija će nastaviti provoditi ovrhu na zahtjev i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik u slučaju iz članka 32. stavka 3. ovoga Zakona na način da će upisati promjenu podataka o ovrhovoditelju u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje i nastaviti izdavati bankama naloge za pljenidbu, ali će zastati s izdavanjem naloga bankama za prijenos novčanih sredstava. Primjerak zahtjeva za nastavak postupka izravne naplate će Agencija dostaviti prvobitnom ovrhovoditelju sukladno odredbi članka 8. ovoga Zakona. St. 10. Agencija će nastaviti provoditi ovrhu na zahtjev ovrhovoditelja protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik u slučaju iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona, na način da će osnovu za plaćanje upisati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje za novog ovršenika s vremenom primitka zahtjeva ovrhovoditelja za nastavak provedbe ovrhe i izdati bankama naloge za pljenidbu novčanih sredstava. Primjerak zahtjeva za nastavak postupka izravne naplate će Agencija dostaviti novom ovršeniku sukladno odredbi članka 8. ovoga Zakona. St. 11. Prvobitni ovrhovoditelj, odnosno novi ovršenik ovlašten je pred nadležnim sudom tražiti donošenje rješenja kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će se nastavak pljenidbe i prijenosa proglasiti nedopuštenim, u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 210. ovoga Zakona. St. 12. Ako Agencija u roku od 60 dana od dana kada joj je dostavljena isprava iz stavka 9. i 10. ovoga članka ne zaprimi drukčiju odluku suda, nastavit će s izdavanjem naloga bankama za prijenos sredstava. I ove izmjene i dopune primjenjuju na postupke koji su u tijeku.

Eos je dosta neprofesionalan u svome poslovanju, tako da njegovi odgovori niti malo ne čude. Ukoliko nemate mogućnosti podmiriti dugovanje prema ponudi, krenite u rješavanje na način da pazite da Vam ne ovrše nekretninu ukoliko s njom raspolažete, jer kada ne uspiju u ovakvom mirnom namirenju, oni prelaze u akciju na način da se aktiviraju u ovršnim predmetima.

Bitan je sadržaj ove presude, što ona kaže o povratu, iznosu i kamatama?

Ovakav stav je posve ispravan. Kontaktirajte javnog bilježnika i provjerite, je li uopće poslao spis na sud. Ima situacija kada tek nakon nekoliko godina javni bilježnik po prigovoru spis proslijedi sudu. Zašto je tako, nisam sigurna, tako da Vam je najbolje krenuti od njega. Ukoliko je spis poslan na sud, onda tek možete slati požurnicu na rad suda. Svakako, Vama je u interesu da se predmet pomakne s mrtve točke.

Da, ali stvarno stanje i ne mora biti toliko loše. Trebali bi provjeriti, da li je upisano založno pravo u međuvremenu u cijelosti nepodmireno, jer postoji mogućnost da je s vremenom otplaćivano. Tek po podmirenju cijele tražbine založnom vjerovniku, briše se založno pravo u zk, ali to nema veze s prijenosom vlasništva odnosno založno pravo na nekretnini nije zapreka za prodaju nekretnine, samo je pitanje da li je isplativo kupovati opterećenu nekretninu.

Ukoliko bude potrebe, slobodno se javite po primitku rješenja o ovrsi.

Stečaj potrošača primjenjuje se i kod fizičkih osoba koje nisu u mogućnosti ispuniti svoje dospjele novčane obveze. A smatra se da fizička osoba nije u mogućnosti ispuniti svoje dospjele novčane obveze, ako najmanje 90 dana uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30.000 kn.

To Vam nitko ne može ovako napamet odgovoriti, jer sve ovisi o datumu slanja ovršnog prijedloga u odnosu na datum podmirenja duga, kao i o troškovima koje oni potražuju. Kako ste podmirili dug, sigurno neće trebati podmiriti sve troškove, ako ih uopće bude trebalo podmirivati.

Čuvajte potvrdu o uplati i čekajte njihovo daljnje postupanje. Moguće je da su dostavili ovršni prijedlog javnom bilježniku, pa da su Vam ovo uračunali i troškove postupka.