Borbena7

Ovisi od slučaja do slučaja. Nije isto kada je tražbina ovrhovoditelja zabilježena u očevidniku Fine i po redu naplate je npr. 7. i prije nje se ima naplatiti dug od npr. 30.000,00 kn, dok npr.u drugom slučaju je tražbina ovrhovoditelja po redu naplate npr. 3. i prije nje se ima naplatiti dug od 700.000,00 kn. Nije samo bitno vrijeme za odobravanje promjene, bitni su i iznosi koji su u pitanju.

Nemogućnost provedbe ovrhe po računima smatra se kada na računima ovršenik nema apsolutno nikakvih novčanih sredstava.

To da čeka pola godine naplatu, nije mu dovoljna osnova za traženje promjene predmeta/sredstva ovrhe.

Čl. 5. st. 3. OZ, traži od ovrhovoditelja da dokaže da se ovrha nije mogla provesti na prethodnom predmetu/sredstvu ovrhe, da bi mu se odobrio prijedlog za promjenu tj. za novi predmet/sredstvo ovrhe. Npr.izabrao je blokadu računa na Fini i ovršeniku se svakih mjesec dana uzima sa računa nekakav iznos, u tom slučaju novi prijedlog za promjenu predmeta/sredstva ovrhe mu ne bi prošao na sudu, jer ne može dokazati da se ovrha po računima ne provodi tj. da se ne naplaćuje.

Nema pravo na temelju iste osnove provoditi ovrhu na više predmeta/sredstava ovrhe.

Sud ne postupa po zahtjevima ovršenika. Sudu treba dokaza da je dug podmiren da bi donio rješenje o dovršetku ovrhe.

Ako je sadašnja vlasnica (kćer) naslijedila pokojnu osobu koja je napravila dug, u tom slučaju na prijedlog ovrhovoditelja postupak se nastavlja u odnosu na nasljednika. Po primitku rješenja o nastavku postupka na nasljednika imate pravo na žalbu u kojoj se možete pozvati i na zastaru.

Ako je dug utužen onda je u trenutku smrti osobe postupak prekinut i takvo rješenje dobiva samo ovrhovoditelj, pa zato niste ništa dobili na kućnu adresu. Ukoliko je sadašnje vlasnica (kćer) naslijedila pokojnu osobu koja je napravila ovaj dug, tada je ona naslijedila i njene dugove.

Ne mora nužno biti predmet iz 2014., jer po novom predmetu/sredstvu ovrhe, spis dobiva novi poslovni broj.

Ukoliko su tražbine podmirene, dokaz o istom se dostavlja sudu i sud donosi rješenje o dovršetku ovrhe, a koje se dostavlja strankama u postupku te po pravomoćnosti ovršenikovom dužniku.

Ovrhovoditelj čeka naplatu na novčanim sredstvima ovisno o situaciji, tj. koji je zaveden po redu naplate, koji je dug prije njega zaveden na naplatu i što osim novčanih sredstava ima ovršenik na raspolaganju. Pokretnine nisu omiljene kod ovrhovoditelja, ali često se koriste upravo za prekid zastare i za vršenje psihološkog pritiska na ovršenika.

Nema povećavanja glavnice. Niti pri odlučivanju po prigovoru sud je ne može povećati, a pogotovo ne ovrhovoditelj.

Glavnica ne mora nužno uvijek ostajati ista, jer ukoliko na bilo koji način otplaćujete svoj dug, ona se proporcionalno smanjuje.

Tako je.

Glavnica bi trebala biti 3.213,00 kuna i kada zbrojite iznose iz izvatka iz poslovnih knjiga, njihov zbroj bi trebala biti ova glavnica, a na nju se još obračunavaju troškovi postupka, kao i predvidivi troškovi postupka.

Može

Tko je odobrio takav prijedlog? Sud?

Naravno da ne idu. Glavnica se razlikuje od sporednih potraživanja kao što su kamate i troškovi u postupku.

Čl. 39. OZ jasno propisuje što mora sadržavati ovršni prijedlog. Ukoliko ne sadrži sve navedeno, sukladno čl. 109. st. 1. ZPP ovrhovoditelj se poziva na ispravak/dopunu u roku od osam dana. Ako ga ovrhovoditelju u tom roku ne ispravi /dopuni, donosi se rješenje o povlačenju sukladno čl. 109. st. 4. ZPP.

Ako se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rješenja. Novi prijedlog i novo rješenje o ovrsi glede sudskih pristojbi ne smatraju se novim prijedlogom i rješenjem, a to znači da se na njih ne plaća nova pristojba (čl. 5. st. 8. OZ). Sudska pristojba je plaćena povodom prvotnog prijedloga za ovrhu, odnosno prvotnog rješenja o ovrsi. Prema čl. 80 b. OZ, iznos od 20.000,00 kuna se odnosi isključivo na glavnicu tražbine koja ne smije prelaziti ovaj iznos da bi se odbio prijedlog za ovrhu na nekretninama.

U tom slučaju, radilo bi se o ovršnom prijedlogu koji se dostavlja sudu i traži se izdavanje rješenja o ovrsi na temelju čl. 5. st. 3. OZ.

Vode se kod javnog bilježnika pod različitim poslovnim brojem, ali ih ovrhovoditelj može dostaviti sudu kao novi ovršni prijedlog u kojemu ih sve navodi kao jednu tražbinu.

Uvijek postoje iznimke od pravila. Recimo npr. osoba godinama ne plaća potrošnju struje i Hep redovno od javnog bilježnika traži izdavanje rješenja o ovrsi na temeljenju vjerodostojnih isprava. Nakon nekog vremena, Hep ima više ovršnih odluka javnog bilježnika u kojim je on ovrhovoditelj, a dotična osoba dužnik. I tada Hep može zatražiti od suda izdavanje rješenja o ovrsi na nekom od predmeta/sredstva ovrhe, jer je u pitanju isti ovrhovoditelj, ovršenik i osnova tražbine.

U pravilu nema spajanja potraživanja, jer se ovršni postupak pred sudom pokreće na temelju ovršne isprave, a u njoj je jasno naznačeno tko je ovrhovoditelj, a tko je ovršenika. Kada je pokrenut postupak jednog ovrhovoditelja, na jednoj određenoj nekretnini ovršenika, nakon zabilježbe u zk. sve daljnje ovrhe koje se pokrenu i koje se vode u odnosu na tog istog ovršenika i na tu istu nekretninu, se spajaju i pod jedinstvenim postupkom se vode pod tim predmetom pod kojim je prvo izvršena zabilježba u zk. Jedinstveni postupak onemogućava da se ista nekretnina više puta prodaje (u svakom postupku zasebno) i s druge strane omogućava da se, ukoliko dođe do prodaje nekretnine iz dobivene prodajne cijene podmiri što veći broj dugova ovršenika, i sve ovo na način da se poštuje načelo prvenstva upisa u zemljišne knjige.

Nije bitan broj ovrhovoditelja, već je bitno da tražbina radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 20.000,00 kuna.