Borbena7

Prema čl. 192. st. 4. Zakona o parničnom postupku, osoba koja stupa u parnicu umjesto stranke mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se ona nalazi u trenutku kada u nju stupa, tako da sve ovisi u kojoj je fazi postupak i ne mora nužno biti na redu faza da agencija podnosi prijedlog za ovrhu.

Trebate se pozvati na čl. 192. st. 3. Zakona o parničnom postupku, koji se u ovrsi primjenjuje temeljem čl. 21. Ovršnog zakona, a kaže da nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, umjesto tužitelja može u parnicu stupiti novi tužitelj samo ako tuženik na to pristane.

Svakako je dobro da se ne prodaje nečiji stan sa ciljem da se prodajom namiri ovrhovoditelja sa npr. 500,00 kn duga, a što je do sada bilo moguće i naravno još uvijek je moguće za postupke koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovih zadnjih izmjena i dopuna OZ.

Općenito su zadnje izmjene i dopune pozitivne u smislu zaštite prava ovrešenika na dom. Da osim da nije jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik, da je glavnica već od 20.000,00 kn potrebno je i da se prodajom nekretnine ne narušava pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja kao npr.kad je vrijednost tražbine nesrazmjerno manja od vrijednosti nekretnine...

Nema novog OZ, već izmjene i dopune od 3.8.2017., pa se kao takve primjenjuju na postupke pokrenute nakon ovog datuma. Prema čl. 80 b. sud će odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini, ako glavnica tražbine ne prelazi 20.000,00 kn, osim kada se radi o prijedlogu koji je podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskog uzdržavanja ili radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.

Da, nakon što se zabilježi ovrha na nekretnini u z.k., za namirenje svih drugih tražbina na toj istoj nekretnini ne mogu se voditi posebni postupci, već se mora voditi jedinstveni postupak. Kasnije pokrenuti ovršni postupci spajaju se na prvi pokrenuti ovršni postupak i dalje ide kao jedan jedinstveni postupak. U protivnom bi se ista nekretnina u svakom postupku ponovno prodavala.

U pisarnici ostavinskog odjela može se dobiti informacija, da li posjeduju rješenje o nasljeđivanju iza određene osobe. Međutim, uvid u takvo rješenje se dobiva na temelju pisanog zahtjeva u kojem obrazložite razlog zbog kojega vam treba predmetno rješenje odnosno dostaviti dokumente sa kojima dokazujete svoj pravni interes u postupku zbog kojega vam to rjesenje treba i naravno punomoć ukoliko zastupate nekoga u tom postupku. Po odobrenju ovog zahtjeva od strane predsjednika odjela, izdaje vam se rjesenje o nasljeđivanju za neku osobu.

Da, kod ovrhe na nekretnini moguće je provesti jedinstveni postupak.

Ne, jer svaki ovršni postupak je postupak za sebe. Iznimka je kod nekretnina. Prema čl.85. OZ, nakon upisa zabilježbe ovrhe ne može se za namirenje druge tražbine istog ili drugog ovrhovoditelja, na toj nekretnini provesti poseban ovršni postupak. A to znači, da se mora provesti jedinstveni postupak. Tada ovrhovoditelj za čiju se tražbinu kasnije provodi ovrha na istoj nekretnini stupa u već pokrenuti ovršni postupak, s tim da se do pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu, može pristupiti takvom postupku. O takvom pristupanju novog ovrhovoditelja ovrsi obaviještava se ovrhovoditelja koji je ranije pokrenuo postupak.

Kad nema drugog načina da se naplati ide se na pokretnine, jer su one najmanje efikasne za postupak naplate. Ne provjerava se ništa posebno, osim kod motornih vozila, tada se mora provjeriti i specificirati na koje se vozilo odnosi ovrha. Međutim, pri ovrsi na pokretninama rade se dodatni troškovi koji nastaju uredovanjima sudskog ovršitelji, a koje se kad tad ipak naplate od ovršenika.

U praksi, uvijek idu na Finu, ali kada vide stanje u Očevidniku i procijene da se na računima ne bi skoro namirili, onda sudu dostavljaju prijedloga za promjenu predmeta/sredstva ovrhe na pokretnine ili plaću/mirovinu ovršenika.

Da, mora se odabrati sredstvo/predmet ovrhe.

Ovisno o sredstvu i predmetu ovrhe u tom rješenju o ovrsi javnog bilježnika. Znači, ako je rješenje o ovrsi donio javni bilježnik i to u odnosu na pokretnine ovršenika, tada ovrhovoditelj takvo pravomoćno i ovršno rješenje dostavlja sudu samo na provedbu istoga i nije potrebno ponovno odlučivati o istoj stvari tj. donositi novo rješenje o ovrsi jer se primjenjuje načelo ne bis in idem (lat. ne može se dva puta suditi o istoj stvari).

Ako ovrhovoditelj raspolaže pravomoćnim i ovršnim rješenjem o ovrsi općenito na imovini ovršenika, može takvu ispravu dostaviti Fini na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima.

Nema na čemu

Kako je vaš ovršni postupak pokrenut prije više od dvije godine, tako ste izuzeti od primjene zadnjih izmjena i dopuna Ovršnog zakona (od 3. kolovoza 2017; NN 73/17) koje određuju da glavnica mora biti manja od 20.000,00 kuna, da bi sud mogao odbiti prijedloga za ovrhu na nekretnini.

Puno je toga ovdje pod ˝možda˝. Provjera pod dolje navedenim linkom bi trebala pojasniti stvarno stanje. https://oss.uredjenazemlja.hr/public/lrServices.jsp?action=publicLdbExtract

Uobičajeno je da se stambeni krediti odobravaju uz upis hipoteke, odnosno založnog prava banke na nekretninu. Vi ste vlasnica, a banka je upisana kao založni vjerovnik. U slučaju da se u ovršnom postupku proda nekretnina tada se iz prodajne cijene namiruje ovrhovoditelj na čiji je prijedlog određena ovrha, ali namiruju se i založni vjerovnik u ovom slučaju banka.

Da, ovrhovoditelj sudu dostavlja uređeni ovršni prijedlog za ovrhu na pokretninama koju traži na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika, sud izdaje novo rješenje i dostavlja se strankama.

Da, može ukoliko ovrhovoditelj predloži novo sredstvo/predmet ovrhe, odnosno ovrhu na nekretnini. Sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti postupak na temelju tog rješenja. Prema navedenom, očito je da je sada predmet ovrhe u postupku novčana tražbina. Ovrhovoditelj je taj koji bira predmet ovrhe, a da bi mogao predložiti novi predmet/sredstvo ovrhe, sukladno čl. 5. st. 3. OZ bitno je da se ovrha na novčanim sredstvima ne može provesti tj. kada na računima ovršenik nema novčanih sredstava. Da bi spriječili ovrhovoditelja da traži promjenu i da mu taj prijedlog bude od suda usvojen, najbolje bi bilo da povremeno uplatiti nekakva novčana sredstva na vaš blokirani račun (ukoliko je blokiran samo po ovom ovršnom predmetu) ili da direktno uplaćujete dug ovrhovoditelju na njihov račun, a primjerak takve uplate dostaviti sudu (ukoliko je blokadu izvršio sud). Znači, bitno je da se temeljem te blokade na Fini povremeno nešto naplati.

Ovisno, može potrajati jer ukoliko stranke ne podižu dostavljeno pismeno ide dostava po ZPP-u, a što svakako traje duže od tjedan dana.

Fina da bi izvršila blokadu računa mora posjedovati originalnu ispravu odnosno osim poslovnog broja pod kojim se vrši blokada Fina zna tko je ovrhovoditelj i sve ostale podatke iz rješenja o ovrsi na temlju kojih vrši naplatu.

Da, po protoku roka za prigovor rješenje o ovrsi javnog bilježnika postaje pravomoćno i ovršno.

Da, ako je rješenje o ovrsi izdano općenito na imovini ovršenika.

Ovisno, ako je već izabrao predmet ovrhe i po prigovoru mu platni nalog bude potvrđen, u tom slučaju je već izabrao predmet i mora se pokušati prvo namiriti u odnosu na taj predmet da bi od suda tražio promjenu predmeta i sredstva ovrhe.