Borbena7

Stupanje na snagu Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka oni imaju pravo prikupljati i obrađivati Vaše podatke kao dužnika, ali nema pravo to isto činiti sa podacima Vaših prijatelja, roditelja, susjeda... Prema ovoj uredbi građani imaju pravo dobiti (od voditelja obrade osobnih podataka) potvrdu, obrađuju li se osobni podaci u odnosu na njega i ako se obrađuju imaju pravo znati u koju svrhu se to radi. Kako svrha u koju bi oni mogli obrađivati osobne podatke Vaših prijatelja, roditelja, susjeda… nije zakonita tako Vaši prijatelji, roditelji, susjedi… mogu zatražiti od Eos Matrixa ili bilo koga drugoga tko je otkupio potraživanje, da prestane obrađivati njihove podatke i da ih prestane kontaktirati na bilo koji način ili da će ih u protivnome prijaviti Agenciji za zaštitu osobnih podataka, a koja mora postupati po prijavi, i pri tome su joj na raspolaganju kazne koje su prema ovoj Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka, izrazito visoke.

Još uvijek i Vi možete ove razloge iskoristiti u odnosu na izdano rješenje o ovrsi ako podnesete tzv. žalbu nakon proteka roka.

Dostavom bjanko zadužnice Fini, ovršenog se ponovno blokira po rednim brojem ovisno koliko blokada već ima ispred njega. A kad ovom što raspolaže bjanko zadužnicom dosadi čekanje u redu naplate na Fini, tada podnosi sudu prijedlog za promjenu predmeta ovrhe i traži naplatu na nekom drugom predmetu kojega ovršenik možda ima npr. pokretnine, motorno vozilo...

Na vrijeme od 10. godina, koliko je potrebno da bi zastara nastupila, utječu u postupku radnje ovrhovoditelja i radnje dužnika, kao okolnosti koje dovode do zastoj zastare ili do prekida zastare. Tako da nije dovoljno samo izračunati protok roka od dana pravomoćnosti do dana dostavljanja prijedloga za promjenu predmeta i sredstva ovrhe, već individualno sagledati slučaj i sve radnje koje su se vršile u tom periodu. Još uvijek stignete ispraviti svoj propust i uložiti po čl. 53. Ovršnog zakona tzv. žalbu nakon proteka roka koja je uvijek dopuštena ako se pozivate na zastaru. Odnosno kako je kod Vas u postupku u primjeni prvi Ovršni zakon, onda bi to bio čl. 49 Ovršnog zakona. Vaš spis nema što raditi u arhivi suda. Također ne mogu biti dvije verzije spisa, spis je samo jedan. Spisi se po pravomoćnom dovršetku postupka arhiviraju i sukladno Sudskom poslovniku čuvaju se u arhivi suda točno određeno vrijeme, a nikako se ne arhiviraju spisi koji su u radu.

Može, zašto ne. Kao što i može birati koji će predmet koristiti za ovrhu.

Rješenje o ovrsi na motornom vozilu nije isto rješenje koje se donosi kod ovrha na pokretninama. To su dva različita postupka. Novele Ovršnog zakona 93/14 ukinule su institut prokazne izjave i prokaznog popisa imovine.

Može u nekim slučajevima pokrenuti ovrhu, ali se trenutno ne može naplatiti. Ukoliko ovrhovoditelj ima ovršnu ispravu (u Vašem slučaju rješenje o ovrsi općenito na imovini) tada za neke predmete ovrhe može odmah predložiti određivanje ovrhe kao npr. za pokretnine jer prilikom podnošenja prijedloga ne mora dokazati da osoba uistinu ima pokretnine, te istovremeno prekida zastarni rok, isto vrijedi i za ovrhu na novčanim sredstvima. Međutim, takav ovrhovoditelj ne može računati na to da će mu sud usvojiti donošenje rješenja o ovrsi na plaći, kad je u vrijeme podnošenja prijedloga osoba nezaposlena.

Nikako. Sud ne pokreće ovršne postupke, već ovrhovoditelj, a sud ih provodi. Prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe također dostavlja ovrhovoditelj, a sud ga može usvojiti ili ne.

Ako je rješenje o ovrsi općenito na imovini, i temeljem njega nikada nije tražena promjena predmeta i sredstva ovrhe na plaći ovršenika, onda sud ne može obustaviti nešto što nije ni pokrenuo bez obzira što je ovršenik trajno nezaposlen.

Čl. 338. Ovršnog zakona (NN 139/10) kaže da postupci koji su u tijeku, a pokrenuti su prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona ako ovrhovoditelj ne podnese osnovani prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti. Mišljenja sam, da Vaš postupak nije pokrenut prije stupanja na snagu ovog Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.), tako da po ovom članku nema prostora za obustavu.

Ovo Vam je najveći propust, jer bez Vaše reakcije rješenje je postalo ovršno. Kopirajte oba rješenja, bitan je prijemni štambilj na njima, kad ih je sud zaprimio, a ne kada je rješenje izdano ili kada je od Vas primljeno. Uvijek na sud šaljite kopije dokumenata, a originale čuvajte.

Vjerujem da ga budete uskoro dobili, jer je nužno za daljnje postupanje u ovom predmetu. Čl. 111. OZ kaže da sud pristupa namirenju vjerovnika nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu i nakon što kupac položi kupovninu. A čl. 125. OZ kaže da rješenjem o namirenju sud odlučuje nakon održanoga ročišta za diobu, a pri donošenju ovog rješenja uzet će se u obzir samo one tražbine po kojima je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno najkasnije na dan ročišta za diobu. Vi prvo morate dobiti rješenje kojim Vam se priznaje ovaj trošak, a tek onda kada ovo rješenje bude pravomoćno i ovršno možete definirati predmet i sredstvo ovrhe. Osobno sam mišljenja da previše pritiska na rad suda nikada nije dobrodošlo, pogotovo ako nije posve osnovano. Dobili ste odgovor i to je taj zaključak suda kojim Vas se poziva da svoj pogrešno definirani ovršni prijedlog u roku od 8 dana ispravite ili dopunite na točno određeni način. Vama ne treba dopuna prijedloga, Vi bi trebali sudu dostaviti podnesaka kao ovrhovoditelj koji potražuje trošak. Na temelju ovakvog podneska sud donosi rješenje o trošku, a koje po pravomoćnosti koristite kao ovršnu ispravu.

Ukoliko je sud izdao rješenje o ovrsi na plaći, tada traži od ovrhovoditelja da dostavi potvrdu Hzmo o zaposlenju ovršenika, naravno ako se od izdavanja rješenja o ovrsi pa do tog trenutka promijenio poslodavac ovršenika. Nisu toliko bitni rokovi kod pokušaja naplate na nekom predmetu ovrhe, već je bitno dokazati da se na nekom predmetu ne može ovrha provesti. Npr. kod ovrhe na pokretninama možete godinama imati bezuspješna uredovanja jer ovršenik nije zatečen, a opet s druge strane možete imati samo dva uredovanja u dva mjeseca pri kojim je utvrđeno da ovršenik nema pokretnina koje bi mogle bit predmet ovrhe.

Vjerujem da se u Vašem slučaju više ne radi o prijedlogu već o izdanom rješenju o ovrsi. Ukoliko ste platili glavnicu, računajte da će Vas još potraživati da platite i zatezne kamate na taj iznos. Ako se iznos od 686,00 kuna sastoji od dijela nastalih troškova postupka, a dio se odnosi na predvidive troškova postupka, onda ste uz ovu podmirenu glavnicu dužni platiti zatezne kamate na nju i samo ove nastale troškove postupka, dok se u tom slučaju predvidivi troškovi ne plaćaju. U pravilu svaki grad koji vrši naplatu parkiranja na javnim parkiralištima ima svoju Odluku o organizaciji i načinu naplate parkiranja na javnim parkiralištima i u takvim aktima je definirano što se smatra urednom dostavom dnevne karte i naloga za plaćanje dnevne karte. Najčešće je to regulirano na način, da je osoba koja je ovlaštena za nadzor nad parkiranjem je pričvršćuje ispod brisača vjetrobranskog stakla ili je uručuje osobno na zahtjev korisnika parkiranja.

Za izdavanje rješenja o ovrsi na motornom vozilu, ovrhovoditelj je dužan sudu dostaviti Uvjerenja o vlasništvu vozila koje mu po Ovršnom zakonu zbog pokretanja ovrhe, izdaje policijska postaja. Znači vozilo mora biti u vlasništvu osobe da bi se mogla na njemu povoditi ovrha.

Kojeg datuma je protiv Vas pokrenut ovršni postupak tj. koji je datum zaprimanja ovog ovršnog prijedloga za kojega kažete da je pravomoćan 14.3.2001.? Da li je ovo baš datum zaprimanja ovršnog prijedloga za promjenu predmeta i sredstva ovrhe ili je to datum izdavanja rješenja o ovrsi na novčanim sredstvima? Zašto mislite da je ovaj zakon kod Vas u primjeni?

Čemu komplicirati, po smrti ostavitelja (pretka) dođe se na ostavinsku raspravu i odrekne se nasljedstva. Tim činom osoba ne ulazi u rješenje o nasljeđivanju kao nasljednik i onemogućava se bilo kakav nastavak postupka na tu osobu koji je imao ostavitelj.

Ne. Za svoj dug odgovarate vi sa svojom imovinom.

Tamo gdje je vođen predmet, tamo vam je i spis. Ako dolazite iz Rijeke, onda prije zovniti sud i recite im da bi došli napraviti uvid u spis, tako da vas spis čeka kada dođete.

Po toj tužbi iz 2001. vam je ova ovrha. Mora postojati spis na sudu i pisani trag. Ili pođite na sud pa neka spis nađu prema njenim osobnim podacima ili pođite na HZMO da vam oni daju broj rješenja po kojim postupaju, pa s tim brojem na sudu tražiti uvid u spis.

Ne treba vas brinuti to što vaš suprug ima imovinu na sebi, jer za svoj dug odgovarate vi, a nikako on ili netko drugi. Plaćajte prema mogućnosti, a hoće li oni pokrenuti ovrhu ili neće (uvijek će tražiti da uplaćujete više od onoga što uplaćujete), na to ionako trenutno ne možete utjecati tako da se ne dajte ucjenjivati. Ako pokrenu ovršni postupak na računima tada će to biti ovrha pod brojem 3. koja stoji u redu čekanja i tako sve dok se ne naplati ili dok oni ne predlože novi predmet ovrhe ako se za to ispune uvjeti (plaća, pokretnine, nekretnine, motorno vozilo...).

Vjerujem da je ovrhovoditelj tražio promjenu predmeta i sredstva ovrhe, pa je uslijed toga majčin predmet nakon više godina ˝oživio˝ izdavanjem rješenja o ovrsi na mirovini ili je na temelju već izdanog rješenja o ovrsi sada zatražio od suda da donese rješenje o prijenosu na mirovini obzirom da vam je majka u mirovini. Trebali bi poći do suda i zatražiti uvid u spis, pa vidjeti jeste li što primili iz tog spisa te je li nastupila zastara ili se po spisu radilo, ali vi niste bili upoznati. Pođite na sud (ako je ovrha došla od suda) i napravite uvidi u spis. Bitno je vidjeti je li vaša majka što primila iz spisa (radi traženja ukidanja klauzule pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi) i također je bitno kada su poduzimane radnje u spisu (radi traženja zastare). Malo je vjerojatno da 25. godina ništa nije primila ili da nitko ništa nije radio, ali svakako treba provjeriti.

Jesu, oslobođeni su i kao takvi se ni ne utvrđuju kao nasljednici po rješenju o nasljeđivanju.

Prema Zakonu o nasljeđivanju nasljedno pravo nasljednik stječe u trenutku ostaviteljeve smrti. Smrću ostavitelja njegova ostavina prelazi na nasljednika i postaje njegovo nasljedstvo. Pri tome nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Tako da je na nasljedniku da dokaže da je naslijedio dug veći od naslijeđene imovine ili da uopće ništa nije naslijedio.

Samo ti nas počasti pitanjima kada imaš nekakvih dilema