Ustav - opći akt?

[upitnik]

Molim pravnika koji dobro poznaje tu tematiku da mi odgovori na sljedeća pitanja:

1. Što su to opći akti?

2. Jesu li ustav i zakoni opći akti?

3. Ako se neki akt donosi na temelju odredaba zakona, ali ga ne donose državne institucije nego npr. poduzeće, smatra li se i takav akt podzakonskim aktom (jer mu je temelj jedna od odredaba zakona)?

[anonimno]

Kad bi svaki "akt" koji donese bilo koji d.. ili d.d. bio podzakonski...pa koliko bi ova država imala podzakonskih akata???

Bez obzira na to što se akt poduzeća temelji na zakonskom čl., on samim time NIJE podzakonski akt.

 

[anonimno]

opći akti (pr. zakon, ustav, podzakonski opći akti) su akti kojima se unaprijed reguliraju društveni odnosi na apstraktan način, a odnose se na neodređen broj slučajeva i osoba. u njima se na opći način propisuje pravilo ponašanja.

 

pojedinačni akti (pr. presuda, rješenje) reguliraju točno određeni, konkretni slučaj i vrijede za tu određenu situaciju i određene subjekte koji su individualno određeni.

 

i da... u zemlji ima jako puno podzakonskih akata, tj. i akti "poduzeća" (i općenito drugih pravnih osoba) su podzakonski akti (pr. statuti, pravilnici)

[anonimno]

Hvala na odgovoru i to na ovome drugom odgovoru. Bavim se time u svojem poduzeću i ja sam tvrdio čak i pravnicima da je tako, ali mi oni nisu dali za pravo. Još me samo zanima gdje bih službeno mogao dati jedan takav odogovor. Unaprijed hvala.

[Milly]

Uz vrlo dobar odgovor na kojem ste se zahvalili evo i izvore odgovora. Podsjetite kolege pravnike na Nomotehniku i na Teoriju države i prava i zamolite ih nek Vam posude knjige iz kojih su učili za ispite, jer ćete odgovore na pitanja naći u literaturi po kojoj uče studensti prava. Usput ih slobodno "pošpotajte" kako su na ta dva bitna predmeta mogli zaboraviti. Ma mislim, znam da je prva godina prava užaaasnooo dosadna, ali svaki pravi pravnik vraća se na tu prvu godinu u praksi. Uz uvjet da namjerva odradit svoj posao kak spada. Imam podosta godina staža i znam o čemu pričam.

Eto Vam definicije podzakonskog akta:

Podzakonski pravni akt (u širem smislu) su svi akti čija je snaga manja od zakona. Iz toga proizlazi obveza donosioca kata za poštivanjem načela zakonitosti, koje u sebi uključuje i načelo ustavnosti.

Podsjetite kolege na to da smo u okviru ove problematike naučili nešto da kod nas ne djeluje tzv. pravni monizam (samo država stvara pravo) već pravni pluralizam (postoji više izvora prava, a ne samo državno, međutim uz apsolutnu primjnu načela ustavnosti i zakonitosti.).

 

Vjerujem da će Vam materija biti vrlo zanimljiva. A moglo bi Vam bit i zabavno. S obzirom na zaboravljivost kolega.

:mig:

[anonimno]

Hvala. Potražit ću navedenu literaturu, a možda i upišem pravo izvanredno. Dosta mi je rasprava u kojima me se smatra nemjerodavnim samo zbog toga što nisam završio pravo. Na kraju se pokaže da sam u pravu, ali to košta dosta živaca i vremena. Npr. pravnici koji pripremaju zakone i druge propise (Iako nisu to baš uvijek pravnici) konstantno na temelju pogrešne prepisivačke prakse pišu na sljedeći način: taj Zakon, taj Pravilnik, ta Odluka - a radi se o općim imenicama koje treba pisati početnim malim slovom. Samo kada se piše puni naziv akta, piše se početnim velikim slovom. Dvije godine mi je trebalo da uvjerim u to urednika jednog službenog glasila. Na kraju je poludio zbog mojih primjedaba, pa je pitao osobno Ladana koji mu je potvrdio da sam u pravu. Nije mi lako, zar ne?

[anonimno]

Razlika između ustava i ostalih akata ti je da ustav kraće gori.

 

[Milly]

Vjerujem da Vam nije lako. Nije ni meni. Ni drugim pravnicima koji se drže tumačenja prema pravilima napisanima u navedenoj literaturi. Iz jednosatvnog razloga jer je od zakonodavca do majušnih pravnika, navedena literatura preskočena i bačena u nekakav kut. Ipak, imam dojam da se u posljednje vrijeme nešto pomaklo s mjesta. Barem prema zadnjim odlukama Ustavnog suda. Valjda će sve s vremenom doć na svoje.

 

Rado bi Vam posudila literaturu, ali moje su knjige dosta stare, pa sam i sama pribavila novija izdanja od mlađih kolega i studenata, a nešto sam čak i kupila. U svakom slučaju - samo vijedno naprijed.

 

Što se tiče velikih imalih slova, odnosno općih i vlastitoih imenica - i ja sam vodila rat s velikim stručnjacima. Najžalosnije je to, što je to materija iz osnovne škole. Za poludit, kaj ne?!

[brainformat]

Ovako, da ipak malo pojasnimo ove termine na način razumljiv laiku....

Pošto sam još student, neka me kolegica slobodno ipravi, dapače, i ja ću nešto naučiti.

 

Opći - pojedinačni akti

Opći su oni koji vrijede za sve - dakle, zakoni, uredbe, podzakonski akti i naravno Ustav.... Oni vrijede i primjenjuju se na sve nas.

 

Pojedinačni je onaj koji vrijedi samo na onoga na koga je naslovljen - tzv "adresat"

Tako, ako je presuda presuđena Marku, ona se se primjenjuje samo na Marka.

 

Propisi u Hr (a tako je i inače) imaju hijerarhiju

1 Ustav

2 međ. ugovori

3 zakoni

4 podzakonski akti.

 

Svaki od njih mora biti u skladu s višim od sebe.

 

Glede akata poduzeća - tu treba, koliko se sjećam iz teorije napraviti razliku između heteronomnih i autonomnih akata.

Heteronomne donose tijela državne vlasti, a autonomne donose osobe privatnog prava. To su recimo kolektivni ugovori, različiti pravilnici (u velikim firmama i sl.). Oni su također izvori prava, ali samo unutar tih Osoba (firmi) i nekoga se može tužiti zato što ih nije provodio ili ih se pridržavao.

Iako su oni po svojoj strukturi zapravo ugovori, njih se zbog specifičnosti u materiji koju reguliraju i subjekata koji ih "sklapaju" ne svrstava u "klasične" ugovore građanskog prava, nego imaju više kogentnu, tj. prisilnu prirodu (kakvu imaju recimo zakoni). Zbog toga bih ih ja osobno svrstao u nekakve propise svoje vrste. (neka me se ispravi ako griješim)

Kako sam već rekao, oni vrijede samo unutar osobe (firme) koja ih je donijela, tako da se ne može tražiti HEP da da božićnicu zato što to tako predviđa kolektivni ugovor INA-e

Ovi akti također moraju biti u skladu sa zakonima i Ustavom.

[anonimno]

Iako nismo kolege, dat ću svoje mišljenje. Opći akti su i oni akti koji vrijede samo unutar pravne osobe. Zašto? Zato jer oni općenito vrijede za cjelokupno poduzeće - pravnu osobu - i svi iz određenoga djelokruga u tome poduzeću moraju se pridržavatii odredaba tih akata. Naravno, ti akti ne smiju biti u suprotnosti s "višim" aktima (ustav, zakoni i drugi državni akti kojima se regulira ta problematika). To ne znači da oni vrijede i za druge pravne osobe.

[Milly]

:clap: :clap: :clap:

 

Čista petica študentu koji se trudi dat podatke nama koji smo već pomalo zaboravili na studij. Thank you!!!

[anonimno]

brainformat je napisao:

To su recimo kolektivni ugovori, različiti pravilnici (u velikim firmama i sl.). Oni su također izvori prava, ali samo unutar tih Osoba (firmi) i nekoga se može tužiti zato što ih nije provodio ili ih se pridržavao.

.

 

Jesu li statuti, pravilnici....podzakonski akti ?

[Milly]

Prema Teoriji države i prava, i to su podzakonski akti. I to zbog činjenice što su doneseni na temelju i u skladu s određenim ustavnim ili zakonskim ovlaštnjem i jer su se oni na koje se odnose dužni ponašati kako je propisano takvim aktima. Osim toga, dođe li do kršenja istih, provodit će se određeni postupci proppisani zakonskim ovlaštenjima. Najbitnije je pak to, da takvi podzakonski akti (bez obzira na donositelja) moraju biti u skladu s Ustavom i zakonom, a ako to nisu obvezno se povodi postupak ispitivanje njihove ustavnosti i zakonitosti.

 

Da, osim toga ima recimo i slučajeva da zakonodavac određenomaktu daje podzakonsku snagu. (npr. prostorni planovi Zakonom o prostornom uređenju).

 

P.S. Budući d imam literaturu "nešto" starijeg izdanja (PF, Zgb), molilm lijepo mladog kolegu brainformata, da provjeri jel i u njegovoj "knjižici" piše tako. Ako piše što drugo, molim ispravak ili nadopunu. To je jedini način da čovjeku damo potpunu informaciju, ne?! A usput i ponovimo gradivo. Thank you.