retro335 objavljeno: 8. rujan 2020. Dijeli objavljeno: 8. rujan 2020. Poštovani, zanima me kako se otvar kreditni ured. Zanima me, mogu li ja kao privatna osoba dati zajam nekome i odrediti kamatu na to određeno vrijeme s ovjerom javnog bilježnika? Davanje zajma od 10 000 kuna s kamatom 9.40% i da mi se vrate sredstva nakon godine dana uvećana za kamatu. S ovom kamatom i ovim vremenom, zarada je mala stoga otvaranje kreditnog ureda ima veći potencijal. Firme koje pružaju uslugu mikrokredita ne navode pod što su otvorene i sve su strane, a ti podaci kad se provjere često ne daju neke konkretne odgovore. Primjerice XXXX.com nudi zajam od 15000 kuna da bi se nakon 180 dana vratilo 25000 kuna. Kamate pišu pored zajmova na web stranici, a sežu čak do 1800% no zapravo iako se ne čini tako, legalan je posao jer to nije kamata nego naknada i dopušteno je toliko novaca potraživati premda je to rok otplate upola manji od godine dana. Kad tražim podatke tih firma, ne mogu naći je li to d.o.o., d.d., j.d.o, vlasnika niti online info na Fini. Zanima me dokumentacija kako otvoriti firmu koja nudi mikrokredite, a da je rok otplate 15, 30, 60, 120 i 180 dana sa većom kamatom od zakonski propisane 9.41% i kako pretvoriti kamatu u naknadu tako da firma posluje legalno i da se novac i naknada mogu legalno potraživati? Firme koje nude mikrokredite zaista preveliku kamatu traže stoga bih kad bih otvorio kreditni ured, tražio manje nego što primjerice traži navedeni XXXXX.com, a više nego što je HNB propisao, 2.99% mjesečno na period od šest mjeseci što bi ispalo da nakon zajma od 10 000 HRK nakon 180 dana navedena firma mogla bi potraživati 11794 HRK. Svjestan sam da je to lako za otvoriti i pružati takve usluge, bilo bi više tih firma i ne bi bile kamate tako visoke, a firme registrirane u Bugarskoj, Češkoj, Španjolskoj, Finskoj, Cipru i slično no ako se netko razumije i može mi predočiti gdje se nalazi dokumentacija, bio bih zadovoljan jer se planiram baviti davanjem zajmova ako je to legalan i ostvariv posao. Lijep pozdrav! I.G. retro335 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 11. rujan 2020. Dijeli odgovoreno: 11. rujan 2020. Obrisala sam ime firme koju navodite kao primjer jer reklamiranje nije dopušteno. Te firme nisu registrirane za kreditiranje, jer za tu vrstu poslova moraju biti kreditna institucija kojima odobrenje za rad daje HNB. Nisu niti pružatelj financijskih usluga (leasing, factoring), jer takvima odobrenje za rad daje i njihov rad nadzire HANFA. Ove firme su trenutno u mutnom području u kojem daju novac ljudima koji nemaju drugog izbora, jer su kreditno nesposobni i prezaduženi, a naknade koje naplaćuju su definitivno lihvarske. No s obzirom da navedeni ljudi nemaju sredstava pobijati ugovor, prisiljeni su vratiti sve na što su se obvezali. Pogrešno je smatrati da se na ove firme ne odnosi hrvatsko pravo, samo zato jer nisu registrirane u Hrvatskoj. Vidite odredbu čl. 329. Zakona o obveznim odnosima koja govori o zelenaškim ugovorima, te upozoravam da je sklapanje lihvarskog ugovora kazneno djelo. Ovdje ukazujem da čl. 329. ne govori o kamati, nego o činidbi i protučinidbi, odnosno o ugovorenoj koristi koja je u očitom nerazmjeru s primljenim. Isto tako, čl. 28. i 29. Zakona o obveznim odnosima propisuju koja je najveća kamata u RH. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.